Connect with us

Civilno društvo

NOVA GODINA, STARI PROBLEMI Što je s pomoćnicima u nastavi?

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede za stolom u kućnom ambijentu — najvjerojatnije kuhinji ili blagovaonici, s obzirom na vidljive ormariće i radnu površinu u pozadini. Atmosfera je topla i domaća. Osoba s lijeve strane pokazuje nešto u otvorenoj bilježnici ili udžbeniku, dok osoba s desne strane piše ili crta, koncentrirano prateći upute. Izraz lica obiju osoba odaje ozbiljnost i fokusiranost, što sugerira da se radi o učenju, možda domaćoj zadaći ili instrukcijama. Ova scena lijepo prikazuje trenutak podrške i zajedničkog rada — mogla bi biti roditelj koji pomaže djetetu, stariji brat ili sestra, ili čak privatni instruktor. U svakom slučaju, fotografija prenosi poruku o važnosti obrazovanja, strpljenja i međusobne pomoći.
Foto: Pexels

Pomoćnici u nastavi ne pružaju samo tehničku podršku. Oni su most između djeteta i obrazovnog sustava

S početkom nove školske godine ponovno se otvara pitanje nedovoljnog broja pomoćnika u nastavi. Potražnja raste, a radni uvjeti i nesigurnost zapošljavanja i dalje ostaju izazov. O aktualnoj situaciji u emisiji Studio 4 govorila je Nataša Pavičić, predsjednica Udruge ‘Pomoćnici u nastavi’.

Svake školske godine ponavlja se sličan scenarij – otvaraju se natječaji, no broj pomoćnika nije siguran jer neki od njih napuste posao kad dijete kojem su bili dodijeljeni završi školovanje.

Pomoćnici nisu zaposleni od strane škole ili učitelja, već su vezani uz određeno dijete. Kada ta suradnja prestane, ostaju izvan sustava i ponovno su dostupni tržištu rada. Pavičić ističe kako bi centralna baza podataka bila ključno rješenje jer bi omogućila praćenje dostupnih pomoćnika i njihovo brže uključivanje u sustav. Iako institucije prepoznaju važnost uloge pomoćnika, dugoročna rješenja i dalje izostaju.

Financiranje se trenutno osigurava iz EU fondova, no nužno je uspostaviti stabilan model financiranja unutar školskog sustava – bilo na državnoj ili lokalnoj razini, po uzoru na prakse u drugim europskim zemljama. Statistike pokazuju jasan trend – iako ih je prošle godine bilo oko 6.000, taj broj još uvijek ne zadovoljava rastuću potražnju.

Pomoćnici u nastavi ne pružaju samo tehničku podršku. Oni su most između djeteta i obrazovnog sustava – omogućuju djeci s teškoćama u razvoju ravnopravno sudjelovanje u nastavi i školskim aktivnostima, a rade za oko 900 eura mjesečno.

Njihova prisutnost pomaže ne samo u učenju, već i u socijalizaciji – razvijanju komunikacijskih vještina, samopouzdanja i osjećaja pripadnosti. Mnogi učenici u pomoćnicima pronalaze figuru kojoj vjeruju, često im postaju jednako važni kao učitelj ili roditelj.

Pomoćnici su važni i učiteljima – dok oni rade s učenikom kojem je potrebna dodatna pažnja, učitelj se može posvetiti cijelom razredu. Na taj način nastava postaje kvalitetnija i uravnoteženija za sve učenike.

Njihov rad dugoročno mijenja društvo jer odgajaju generacije učenika koje od malih nogu uče prihvaćati različitosti i razvijati empatiju. Upravo zato pomoćnici u nastavi zaslužuju sustavnu i trajnu podršku.

Što se tiče potrebnih koraka za poboljšanje statusa pomoćnika u nastavi, oni hitno žele znati kad počinju raditi, a problemi su i kod tumačenja godišnjih odmora – upute bi trebale biti jasnije i nadaju se da će zanimanje pomoćnika biti uvedeno u školski sustav i sistematizirano.

Civilno društvo

Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je nasmijana žena koja sjedi u invalidskim kolicima uz morsku obalu. Odjevena je u sivu pletenu tuniku i tamne hlače, a nosi sunčane naočale. U pozadini se pruža mirno more, obalno šetalište i planinski krajolik s naseljem uz obalu. Fotografija odiše vedrinom, opuštenošću i pozitivnom energijom.
Foto: Barbara Vardić

Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura

Poslušaj članak

Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.

Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.

Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.

Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.

Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.

Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.

Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.

Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.

Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.

Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.

Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.

Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Udruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici regionalnog sastanka u zagrebačkom hotelu Diplomat sjede pred publikom, dok govornica stoji s mikrofonom.
Foto: Ivana Vranješ

Savezi osoba s invaliditetom održali su 9. studenoga u Zagrebu treći regionalni sastanak s predstavnicima gradova i županija te poslodavcima

Poslušaj članak

Neformalni sastanak organizirala je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u suradnji s 13 nacionalnih saveza s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom i jačanja međusobne suradnje saveza s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i poslodavcima. Sastanku su se odazvali predstavnici sedam županija i 11 gradova.

U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić rekla je kako savezi ne ukazuju samo na probleme osoba s invaliditetom nego donose i prijedloge rješenja. Naglasila je kako je savezima bitna suradnja s gradovima i općinama jer se život osoba s invaliditetom odvija u lokalnoj zajednici te je sastanak prigoda da se čuje što se na lokalnoj razini radi za ove osobe.

Tijekom sastanka savezi su predstavili svoj rad, dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te iznijeli viziju buduće suradnje, a gradovi i županije također su predstavili suradnju sa savezima.

U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom rekao je da Grad Zagreb dobro surađuje s udrugama osoba s invaliditetom u kreiranju javnih politika te rješavanju prometnih problema. Naglasio je da je Grad Zagreb donio novu Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030., koja je usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života, razvoj usluga podrške te stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg Zagreba.

Jasna Grgurić Malović iz Grada Rijeke istaknula je dobru suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Grad Rijeka intenzivno radi na uklanjanju fizičkih i arhitektonskih barijera kako bi se poboljšala pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom. Važan projekt u ostvarenju ovog cilja je „Otklonimo barijere“, u sklopu kojeg osobe s invaliditetom i stručne službe gradske vlasti obilaze lokacije u užem središtu grada.

Andreja Bobek iz Grada Varaždina istaknula je kako Gradska uprava u udrugama osoba s invaliditetom vidi važnog partnera. Ove godine pokrenuta je platforma za učenje znakovnog jezika Znakovni.hr u suradnji Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.

Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su udruge osoba s invaliditetom u ovoj županiji zagovarateljice prava, pružateljice socijalnih usluga te poslodavci. Dodala je da su ove udruge Županiji važan partner u donošenju mnogih odluka, a osobito doprinose osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.

Na sastanku je istaknuto da su veliki problemi udruga nedostatak kontinuiranog financiranja usluga i nedostatak stručnog kadra, a s nedostatkom tog kadra suočavaju se i pojedine županije. Izražena je želja da se ojača suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave s udrugama osoba s invaliditetom.

U ime poslodavca obratila se Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb, koja je istaknula da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom te je za djecu s teškoćama u razvoju otvorila senzornu sobu. S obzirom na značajan broj putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prostor Zračne luke prilagođen je tim osobama.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Besplatni pregledi vida za djecu i mlade

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnik Fondacije OneSight provodi pregled vida djevojčice pomoću posebnog uređaja
Foto: Josipa Krezić

Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida

Poslušaj članak

Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.

OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.

Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.

– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.

Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu