Connect with us

Kultura

Noć muzeja ove će se godine baviti temom nove publike

Objavljeno

/

Noć muzeja održava se u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim, znanstvenim i obrazovnim institucijama koje svaki zadnji petak u siječnju od 18 sati do jedan sat iza ponoći pripremaju razne prigodne programe

Noć muzeja, kulturno-turistička manifestacija koja je u proteklih 18 izdanja imala više od 3,5 milijuna posjetitelja, ove će se godine održati 26. siječnja na temu “Muzeji i nova publika”, kojom se progovara o sve većoj potrebi privlačenja novih generacija u muzeje.

Hrvatsko muzejsko društvo, organizator Noći muzeja, odabralo je za svoje 19. izdanje temu u skladu s vremenima kada se novoj publici, osobito mlađim generacijama, trebaju ponuditi  inovativni i kreativni sadržaji u kojima mogu i sama sudjelovati.

“Kroz proteklih par godina prošli smo zaista teške trenutke, od covida do potresa i poplave, ali bilo smo publici dostupni  putem digitalnih platformi i zadržali tu neprocjenjivu  vezu s njom”, rekla je ravnateljica HMD-a Vlasta Krklec za Hinu.

“Muzealci su mislili na svoje posjetitelje i oni na nas, a u muzejskim aktivnostima sudjelovali su kroz virtualne izložbe, radionice, igraonice, glazbene programe”, dodala je.

Krklec kaže da je sada, kada su muzeji u potpunosti ponovno otvoreni, uz iznimke onih koji su u postupku sanacije i obnove, došlo vrijeme i za novu publiku.

“Ljudi su željni izlazaka, a pokazalo se da mlađe generacije koja izlaze u kasnim satima posjećuju i kulturne institucije kao i da muzeji, osim  mjesta učenja, mogu biti i mjesta za dobru atmosferu i izlaske”, istaknula je.

Noć muzeja održava se u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim, znanstvenim i obrazovnim institucijama koje svaki zadnji petak u siječnju od 18 sati do jedan sat iza ponoći pripremaju razne prigodne programe, obilaske svojih izložbi, radionice, koncerte, promocije, gastro događanja za različitu publiku.

Kako je cilj manifestacije spojiti zabavno s edukativnim kroz te se aktivnosti ističe i uloga muzeja u stvaranju nove publike i formiranja stavova novih generacija o važnim globalnim, ali i lokalnim temama.

Proteklih osamnaest godina hrvatske muzeje je tijekom manifestacije Noći muzeja posjetilo više od tri i pol milijuna posjetitelja, a pojedinih godina brojke su se bile i veće od 250 tisuća u samo u jednoj noći.

U Noć muzeja uključile su se i druge kulturne ustanove, arhivi i knjižnice, sveučilišta, KIC, knjižare i klubovi, kao i lokalne zajednica s programima na otvorenim gradskim prostorima

Hrvatsko muzejsko društvo organizira Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine kao gradski pilot projekt sa samo šest zagrebačkih muzeja, a danas se održava na nacionalnoj razini sa stotinama sudionika.

Idejne začetnice, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su Vesna Jurić Bulatović i Dubravka Osrečki Jakelić, koje su kao savjetnice manifestacije predložile ovogodišnju temu.
 

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Klikni za komentiranje

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

 „Prostori prostranstva“ stižu u KUC Travno i HNK Varaždin

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je performerica Josipa Bubaš u scenskom prostoru ispunjenom projekcijom visoke trave i bilja. Na njezinu se tijelu i odjeći preklapaju vizualni prikazi prirode, stvarajući dojam povezanosti čovjeka i okoliša. U pozadini se nazire velika sjena njezina lika, koja dodatno naglašava igru svjetla, slike i prostora. Plavičasti tonovi i projekcije stvaraju pomalo nadrealnu atmosferu te vizualno povezuju tijelo, prirodu i prostor, što je ujedno jedna od tema predstave „Prostori prostranstva“.
Foto: Umjetnička organizacija Istovremeno

Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet

Poslušaj članak

Multimedijska predstava „Prostori prostranstva“ autorice i performerice Josipe Bubaš gostuje 14. i 15. studenoga u Atomskom skloništu KUC-a Travno. Subotnja izvedba počinje u 20 sati, a nedjeljna matineja u 11 sati. Nakon nedjeljne izvedbe publika će moći sudjelovati u kratkom razgovoru o predstavi i temama koje otvara. Ulaz je slobodan.

Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet. Kroz četiri različita prostora i perspektive otvara pitanja o tome što stvaramo, što ostavljamo iza sebe i kako se naš svakodnevni život odražava na prostor u kojem živimo i djelujemo.

Posebnost izvedbe bit će i „Hrana za atomsko sklonište“, koju će tijekom performansa pripremiti novinarka i gastro stručnjakinja Željka Klemenčić.

Koncept, tekst i izvedbu potpisuje Josipa Bubaš, dok su za video, zvuk i vizuale zaslužni Tomislav Čuveljak, a za dramaturško i koreografsko oblikovanje Alexandra Madsen. U predstavi se koriste i ulomci romana „Hodanje“ Thomasa Bernharda.

Nakon gostovanja u KUC-u Travno, „Prostori prostranstva“ 19. studenoga stižu i na pozornicu HNK-a Varaždin.

Nastavite čitati

Kultura

Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido

Objavljeno

/

Napisao/la:

Vizual je osmišljen kao šareni, razigrani filmski plakat u disco stilu. U središtu se nalazi velika sjajna disco kugla, unutar koje su prikazani mladić i djevojka u invalidskim kolicima, nasmijani i okrenuti jedno prema drugome. Osvjetljenje u ljubičastim i zlatnim tonovima, reflektori i svjetlucavi efekti stvaraju atmosferu zabave, plesa i romantike. Tamnoljubičasta pozadina dodatno naglašava svjetlosne efekte, dok simboli muškog i ženskog spola diskretno upućuju na temu ljubavi, privlačnosti i seksualnosti. Na vrhu plakata istaknut je naziv „Tajni agent 010 u novom filmu Sixxx pack“, ispisan velikim, podebljanim slovima. Cijeli vizual odiše humorom, vedrinom i pozitivnom energijom te najavljuje film koji na opušten i nekonvencionalan način progovara o ljubavi, odnosima i seksualnosti osoba s invaliditetom.
Foto: Udruga Spirit

Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira

Poslušaj članak

Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.

Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.

Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.

Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.

Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.

Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.

Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.

Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.

Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.

Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.

Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.

Nastavite čitati

Kultura

BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana skupina sudionika predstave koja zajedno pozira nakon izvedbe. U središtu se nalazi osoba u invalidskim kolicima, okružena ostalim članovima skupine. Fotografija prikazuje zajedništvo, podršku i važnost prihvaćanja različitosti te promicanja inkluzije u društvu.
Foto: Fakultet za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba

Poslušaj članak

U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.

Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.

Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.

Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.

U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.

Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.

Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.

Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.

Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.

Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu