Svojim programima muzej potvrđuje kako je muzej stvoren i traje kao društveno odgovorna ustanova koja stvara uvjete kako bismo postali društvo jednakih mogućnosti za sve, kaže Nina Sivec, ravnateljica Tiflološkog muzeja, u razgovoru za naš portal
Gospođo Sivec, Tiflološki je muzej u svojoj povijesti, dugoj više od sedam desetljeća, bio promotor jednakih mogućnosti za slijepe i slabovidne osobe. Jesmo li kao društvo u cjelini stvorili uvjete za stvaranje takve zajednice?
– Tiflološki muzej se kroz svoje aktivnosti svakodnevno zalaže za ostvarivanje jednakih mogućnosti za slijepe i slabovidne osobe. Društvo u cjelini sve je više senzibilizirano za ovu problematiku pa svjedočimo kako su se zadnjih tridesetak godina dogodili veliki pomaci. Ipak, to još uvijek nije dovoljno. Osobe oštećena vida se svakodnevno susreću s raznim preprekama na svim razinama, od obrazovanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja pa sve do uključivanja u društvenu zajednicu. Svatko od nas može nekim malim promjenama utjecati na poboljšanje statusa osoba oštećena vida, što bi u konačnici dovelo do promjene percepcije, odnosno do uklanjanja raznih predrasuda.
Na taj način i TM utječe na svakodnevne promjene. Još od svog osnutka 1953. godine pa do danas on je kroz svoje programe pokazao široku lepezu djelovanja. Tijekom svog postojanja je, u različitim vremenskim kontekstima, zadržao proaktivnu ulogu, a sve kako bi unaprijedio i obogatio život osoba oštećena vida, odnosno, u posljednjem desetljeću svih socijalno isključenih i marginaliziranih skupina.
Posebno se istaknuo na području prilagodbe izložbi te pružanju pomoći u komunikaciji s osobama s invaliditetom, ponajviše u muzejskom okružju. U tom smislu u muzeju se provode razni programi, a jedan od njih je edukacija za muzejske djelatnike ‘Pristupačnost za sve’.
Ovaj program je usmjeren na podizanje svijesti o potrebi prilagodbe i pristupa kulturnim događanjima s konkretnim smjernicama za mijenjanje okruženja u pristupačno osobama s invaliditetom.
Kako bi se poticao pozitivan stav javnosti prema različitosti, muzej organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u muzejskom okruženju’ s ciljem upozoravanja na probleme osoba s invaliditetom. Svime time muzej potvrđuje kako je muzej stvoren i traje kao društveno odgovorna ustanova koja stvara uvjete kako bismo postali društvo jednakih mogućnosti za sve.
Tiflološki muzej, kao i svi ostali muzeji u Gradu Zagrebu, vjerojatno ima poteškoća s financiranjem svojih programa i projekata. Kako se snalazite u rješavanju tog vrlo zahtjevnog izazova, naime prikupljanjem financija?
– Kako je Tiflološkom muzeju osnivač Republika Hrvatska (RH), a prava i dužnosti obavlja Ministarstvo kulture i medija, tako je državni proračun glavni izvor financiranja djelatnosti muzeja. No sredstva za realizaciju kvalitetnih posebnih programa uglavnom su nedostatna pa je potrebno pronaći dodatne izvore financiranja.
Neke od mogućnosti su prikupljanje sredstava putem provođenja tematskih radionica za široku publiku (prigodni sadržaji), provođenja programa prilagodbe za vanjske partnere (muzeji i galerije), provođenja muzejskih aktivnosti (vodstva, radionice, edukacije…), kao i kroz pronalaženje novih mogućnosti dodatnog financiranja (partnersko sudjelovanje u programima koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju u RH) te u traženju drugih potencijalnih partnera.
Bitna stavka u poslanju Tiflološkog muzeja edukacijska je djelatnost kojom želite potaknuti socijalni dijalog između organizacija koje okupljaju slijepe i slabovidne s gradskim i državnim institucijama. Jeste li zadovoljni rezultatima koje u tom smislu postižete?
– Edukativna djelatnost TM u centar stavlja iskustveno učenje te promicanje jednakih mogućnosti za sve bez obzira na spol, dob, socijalni status ili bilo koji drugi oblik različitosti. Kroz raznolike kulturne aktivnosti, od izložbi, predavanja, vodstava, radionica pa sve do različitih tematskih događanja nastojimo poticati socijalni dijalog i podupirati zajedništvo. Svjedoci smo preobrazbe TM, od muzeja snažnog karitativnog djelovanja u muzej jednakih mogućnosti. Na tom putu sve više nailazimo na razumijevanje društva u cjelini kao i na podršku mjerodavnih institucija.
I za kraj, što nam Tiflološki muzej priprema za ovu godinu kada je riječ o kulturnim programima?
– U planu aktivnosti za ovu godinu predviđeno je pet izložbi od kojih je gostujuća, prilagođena slijepim i slabovidnim osobama ‘Dodirom kroz stvaralaštvo’ Nadežde Petrović već realizirana. Izložbu pod nazivom ‘NE-PRE-PRE-KE’ akademske grafičarke Anabel Zanze otvorit ćemo 21. svibnja. Nakon toga otvaramo izložbu fotografija svjetski poznatih fotografa pod nazivom ‘World unseen/Neviđeni svijet’ koja je nastala u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih. Sve navedene izložbe su bile ili će biti prilagođene osobama oštećena vida prema smjernicama dobre prakse za izradu taktilnih prikaza i verbalnih opisa predmeta kulturne baštine. U jesenskom period otvorit ćemo izložbu s predmetima iz našeg fundusa koja se bavi problematikom obrazovanja slijepih i na kraju godine otvaramo izložbu dječjih crteža.
Uz to, obilježili smo prigodnim programom Svjetski dan glaukoma i Dan pasa vodiča. U nastavku godine obilježit ćemo još Svjetski dan muzeja, Dan Europske baštine, Svjetski dan Alzheimerove bolesti, Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Održat ćemo dvije edukacije ‘Pristupačnost za sve’, Sudjelovat ćemo na manifestacijama, Festivalu znanosti i Znanstvenom pikniku, a pripremamo se i za nadolazeću Noć muzeja s prigodnim programom.
