Osobe s invaliditetom
Netflix ‘lansirao’ glumicu s invaliditetom
Dobivanjem uloge u seriji Bridgerton, Gracie McGonigal otvorila je nova vrata, vrata inkluzivne glumačke industrije dostupne svakom glumcu
Poslušaj članak
Danas u svijetu kinematografije svjedočimo brojnim novim trendovima koji predstavljaju moderno doba filmova i serija. Ono što se nekada smatralo nepojmljivim na malim ekranima, sada je postalo normalno. Sve je postalo normalno osim jednoga – glumaca s invaliditetom.
Ova skupina glumaca još je uvijek slabo zastupljena u kinematografiji, ali i taj trend se polako mijenja. Zaslužna za mijenjanje slike, ili stava ljudi prema osobama s invaliditetom u glumačkoj industriji, je jedna od najvećih streaming platformi, popularni Netflix.
Naime, kako piše BBC, kada je mlada britanska glumica s invaliditetom Gracie McGonigal započinjala svoju glumačku karijeru nisu joj predviđali uspjeh. Pošto je Gracie rođena bez podlaktice lijeve ruke, većina kolega smatrala je kako će uvijek nailaziti na prepreke pri pronalasku glumačkog angažmana i da zbog toga nikada neće biti uspješna u tom poslu.
Kako tvrdi mlada glumica, ona nikada nije sebe gledala kao osobu s invaliditetom, nije uopće shvaćala da ga ima dok se nije počela profesionalno baviti glumom.
– Ja nisam ni znala da imam invaliditet, znam da to zvuči ludo jer doslovno nemam jednu ruku, ali kad sam počela raditi u kazalištu, shvatila sam da drugi ljudi vide moj invaliditet, a ne mene kao glumicu – ispričala je za podcast BBC Access All .
McGonigal je htjela postati glumica još od srednje škole pa je u šestoj godini srednje škole pohađala Brit School, instituciju za izvedbene i kreativne umjetnosti. Nakon što je stekla sveučilišnu diplomu dramske umjetnosti, kazala je da zbog invaliditeta nije mogla dobiti kvalitetnu glumačku ulogu.
– Dobivala sam prilično beskorisne razgovore o kastingu i o tome bih li bila dobra opcija za studenticu, znajući da možda neću imati posla u budućnosti jer možda neće biti uloge za mene – kazala je Gracie.
Kako bi se svidjela drugima, na audicijama je počela nositi protezu jer je smatrala kako će ljudi napokon početi cijeniti njezinu glumu, a ne gledati njezin invaliditet. Međutim, jedan od njezinih prijatelja nagovorio ju je da skine protezu.
– Samo sam pokušavala ugoditi drugim ljudima, umjesto da radim stvari koje su me činile sretnom.
Od kada je počela glumiti bez proteze, publika ju je prihvatila te je počela dobivati razne uloge, a proslavila ju je uloga koju je dobila u četvrtoj sezoni Netflixove hit serije Bridgerton. Ona je prva glumica s invaliditetom koja glumi u nekoj Netflixovoj seriji, prije nje to nikome nije pošlo za rukom.
Pridruživanje glumcima na setu ove serije za nju je bilo više od same glume. Kazala je kako ju je na početku bilo strah zato što su se mnogi glumci na setu poznavali iz prijašnjih sezona, dok ona nije poznavala nikoga.
– Za mene je to bilo više od samo dobivene uloge. Bili su tako ljubazni i divni, prihvatili su me raširenih ruku. Bilo je stvarno lijepo upoznati ih sve.
Gracie u seriji utjelovljuje lik sluškinje Hazel, a njezina uloga između ostalog zahtijeva nošenje velikih srebrnih pladnjeva te košara s poslasticama, međutim, kako kaže, pazila je da nosi predmete odgovarajuće veličine kako joj ne bi ispali tijekom snimanja scena.
– Pazila sam da nosim stvari odgovarajuće veličine koje ne mogu ispustiti u scenama, pazeći na ruku kako ne bih slučajno pokvarila nijedan snimak – istaknula je McGonigal.
Fizički nedostatak njenog lika spominje se kratko u seriji u razgovoru između dvoje likova, Benedicta i njegove majke Violet, gdje ga majka pita predstavlja li Hazelina skraćena ruka problem, na što joj on odgovara da nije problem dokle god ona može obavljati svoj posao.
Glumački kostimi za lik sluškinje bili su u potpunosti prilagođeni njoj.
– Moja ruka je dio mene, ona jest moj produžetak ali nije sve što ja jesam – naglasila je McGonigal.
Reakcije publike na lik sluškinje Hazel, ali i na cijelu četvrtu sezonu, od samog njezinog izlaska bile su fantastične.
– Na internetu se stvaralo toliko sadržaja o ljudima s različitim udovima ili općenito s invaliditetom, toliko im se svidjelo, bilo je nevjerojatno.
Gracie kaže kako je sretna što svojom glumom utiru put drugim osobama s invaliditetom u glumačku industriju.
– Kad bi se više osoba s invaliditetom usudilo ući u svijet glume bilo bi više posla za svakoga od nas. Zato osobe s invaliditetom ne bi trebale biti obeshrabrene nego se samo trebaju usuditi, proći obuku i početi se baviti se glumom – zaključila je McGonigal.
Dobivanjem uloge u seriji Bridgerton, Gracie McGonigal otvorila je nova vrata, vrata inkluzivne glumačke industrije dostupne svakom glumcu bez obzira na njihove različitosti, odnosno invaliditet.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 7 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 6 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 5 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 6 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 7 danaSvatko od nas sutra može postati OSI