Zastupnici žele da EU poduzme odlučnije mjere za zaštitu maloljetnika na internetu, uključujući dobnu granicu od 16 godina i zabranu najštetnijih praksi
Eurozastupnici su s 483 glasova za, 92 protiv i 86 suzdržanih usvojili nezakonodavno izvješće u kojem izražavaju duboku zabrinutost zbog opasnosti za fizičko i mentalno zdravlje s kojima se maloljetnici suočavaju na internetu. Parlament traži bolju zaštitu od manipulativnih strategija koje mogu povećati ovisnost i negativno utjecati na sposobnost maloljetnika da se koncentriraju i na zdrav način koriste sadržaj na internetu.
Minimalna dob za društvene mreže
Kako bi se pomoglo roditeljima da kontroliraju aktivnosti svoje djece na internetu i osiguralo da sadržaj koji vide na internetu bude primjeren njihovom uzrastu, Parlament je predložio usklađenu europsku digitalnu dobnu granicu od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i asistentima koje je stvorila umjetna inteligencija. Maloljetnicima u dobi od 13 do 16 godina pristup bi se mogao omogućiti uz pristanak roditelja.
Podržavajući rad Komisije na razvoju europske aplikacije za provjeru dobi i europskog digitalnog identiteta, zastupnici ističu da sustavi verifikacije moraju biti precizni i štititi privatnost maloljetnika. Takvi sustavi ne oslobađaju internetske platforme odgovornosti za osiguravanje da su njihovi proizvodi sigurni i primjereni dobi, dodaju zastupnici.
Kako bi se potaknula veća usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama i drugim mjerodavnim propisima, zastupnici predlažu da viši rukovoditelji budu osobno odgovorni za slučajeve ozbiljne i trajne neusklađenosti, posebno u pogledu zaštite maloljetnika i provjere dobi.
Odlučnije djelovanje Komisije
Parlament je također, između ostalog, zatražio zabranu stranica koje ne poštuju pravila EU-a; mjere za suzbijanje uvjerljivih tehnologija poput ciljanih oglasa i oglašavanja influencera; zabranu sustava za preporučivanje koji se temelje na profiliranju i sudjelovanju za maloljetnike; hitne mjere za rješavanje etičkih i pravnih dilema povezanih s proizvodima generativne umjetne inteligencije, kao što su uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deepfake), botovi za razgovor, agenti umjetne inteligencije i aplikacije za generiranje nagih fotografija (koje manipuliraju fotografijama bez pristanka).
– Ponosna sam na ovaj parlament, da možemo zajedno štititi maloljetnike na internetu. Zajedno sa snažnom i dosljednom provedbom Akta o digitalnim uslugama, ovim se mjerama može drastično povećati razina zaštite djece. Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: Vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje – rekla je izvjestiteljica Christel Schaldemose (S&D, Danska) tijekom rasprave.
U izvješću se poziva na istraživanje prema kojem se 97 % mladih svaki dan koristi internetom, a 78 % ispitanika u dobnoj skupini od 13 do 17 godina provjerava svoje uređaje barem jedanput na sat. Istodobno, svaki četvrti maloljetnik upotrebljava pametni telefon na ‘problematičan’ ili ‘disfunkcionalan’ način, odnosno njihovi obrasci ponašanja odražavaju ovisnost.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2025., više od 90 % Europljana smatra da se moraju poduzeti hitne mjere za zaštitu djece na internetu, posebno u pogledu negativnog učinka društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje (93 %), kibernetičkog zlostavljanja (92 %) te potrebe za učinkovitim načinima za ograničavanje sadržaja koji nije primjeren dobi (92 %).
Države članice počele su reagirati i odgovarati mjerama poput dobnih ograničenja i sustava provjere.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Asistivna tehnologijaPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Kutak za stručnjakePrije 7 dana