Nedavno je otkriveno kako će većina Hrvata na ljetovanje potrošiti dva do tri tjedna, no postavlja se pitanje koliko dana godišnjeg odmora naši sugrađani imaju na raspolaganju?
Odgovor na to dala je Alma Career, vodeća kompanija u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, poznata u Hrvatskoj po brendu MojPosao.
U najnovijem regionalnom istraživanju, koje je obuhvatilo više od 2500 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, istraženo je s koliko dana godišnjeg odmora raspolažu radnici u regiji, koje tvrtke nude najizdašnije pakete godišnjih odmora te koliko su zaposlenici uopće zadovoljni dužinom svog odmora.
Hrvatski radnici na vrhu po broju dana odmora
Prema rezultatima istraživanja, radnici u Hrvatskoj uživaju u najizdašnijim godišnjim odmorima među promatranim zemljama te u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg. Slijede ih zaposlenici iz Bosne i Hercegovine s 21 danom godišnjeg odmora, dok su na začelju ljestvice radnici iz Sjeverne Makedonije, koji u prosjeku imaju 20,3 dana godišnjeg odmora.
Najviše odmaraju radnici u državnim tvrtkama
Tvrtke u državnom vlasništvu prednjače kada je riječ o broju dana godišnjeg odmora koje pružaju zaposlenicima u sve tri zemlje.
U Hrvatskoj radnici u državnim kompanijama imaju prosječno 28,6 dana odmora, u Bosni i Hercegovini 27,6 dana, dok u Sjevernoj Makedoniji taj broj iznosi 22 dana.
Privatne kompanije u stranom vlasništvu također nude relativno povoljne uvjete, u Hrvatskoj prosječno 25,4 dana, u BiH 22,8 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 21,1 dan.
Prema istraživanju, zaposlenici u privatnim poduzećima u domaćem vlasništvu nerijetko imaju kraće trajanje godišnjeg odmora od zakonskog minimuma, iako taj minimum u sve tri zemlje iznosi 20 radnih dana.
Prema podacima istraživanja, u Bosni i Hercegovini zaposlenici u takvim tvrtkama imaju u prosjeku 18,9 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 19,4 dana. Hrvatski radnici u istom sektoru stoje nešto bolje s prosječno 22,7 dana godišnjeg odmora.
Više zaposlenika, više dana godišnjeg odmora
Prema rezultatima istraživanja, broj dana godišnjeg odmora raste razmjerno veličini poslodavca.
Najizraženije razlike prisutne su u Hrvatskoj, gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,5 dana godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, nude 24,8 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 radnika, omogućuju prosječno 22 dana odmora.
Sličan obrazac primjetan je i u Sjevernoj Makedoniji gdje velike kompanije radnicima osiguravaju 21 dan, srednje tvrtke 20,2 dana, a male 19,5 dana godišnjeg odmora.
U Bosni i Hercegovini razlike su također vidljive. Velike tvrtke svojim zaposlenicima nude u prosjeku 22,1 dan godišnjeg odmora, srednje 21,5 dana, a najmanje – svega 18,7 dana.
Zaposlenici žele više odmora
Bez obzira na to koliko dana godišnjeg odmora trenutno imaju na raspolaganju, većina zaposlenika u sve tri zemlje izražava želju za dodatnim danima odmora. U Hrvatskoj, koja prednjači po prosječnom broju dana godišnjeg odmora, čak 63% zaposlenih želi više slobodnih dana. Sličan stav dijeli 58% radnika u Bosni i Hercegovini, dok u Sjevernoj Makedoniji to priželjkuje 57% zaposlenih.
Zanimljivo je da gotovo svaki četvrti radnik u Sjevernoj Makedoniji (23%) smatra kako bi povećanje broja dana godišnjeg odmora moglo negativno utjecati na njihovu produktivnost. Usporedbe radi, taj stav znatno rjeđe dijele zaposlenici u Hrvatskoj (4%) i Bosni i Hercegovini (7%), gdje većina radnika dodatne dane odmora vidi kao pozitivnu promjenu, a ne prijetnju učinkovitosti.
Na pitanje koliko bi dana godišnjeg odmora smatrali idealnim, zaposlenici u Hrvatskoj najčešće navode 31 dan.
S druge strane, radnici u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji smatraju kako bi 28 dana godišnjeg odmora predstavljalo optimalnu mjeru za očuvanje ravnoteže između posla i privatnog života.
Regres u fokusu
Uz pitanje godišnjih odmora, tijekom ljetnih mjeseci među zaposlenicima se redovito otvara i tema isplate regresa. Svjesna važnosti tog pitanja, tvrtka Alma Career Croatia provela je dodatnu anketu o regresima, paralelno s istraživanjem o godišnjim odmorima. U anketi je sudjelovalo više od 500 zaposlenih iz Hrvatske.
Tijekom lipnja, čak 55 posto radnika izrazilo je očekivanje da će im poslodavac isplatiti regres, a najčešće spominjani očekivani iznos iznosio je oko 500 eura. Međutim, podaci prikupljeni u srpnju, pokazuju kako su stvarni ishodi ipak bili nešto skromniji. Ne samo da je manji broj zaposlenika na kraju zaista primio regres, već su i konkretni iznosi uglavnom bili niži od prethodno očekivanih.
Točnije, regres je isplaćen 48 posto zaposlenih. Od tog broja, najveći udio činili su oni koji su primili iznose između 250 i 500 eura (24%). Slijede zaposlenici kojima je regres isplaćen u rasponu od 150 do 250 eura, njih 11 posto. Regres manji od 150 eura primilo je osam posto ispitanika, dok je svega pet posto zaposlenih dobilo iznos veći od 500 eura.
Izvor: MojPosao
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana