Civilno društvo
#NajboljiDječjiKupaći je mali korak za veliku sigurnost
Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte
Poslušaj članak
I ove godine Centar za nestalu i zlostavljanu djecu ponovno je pokrenuo preventivnu kampanju #NajboljiDječjiKupaći, usmjerenu na roditelje i skrbnike, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nošenja kupaćih kostima kod djece na plažama i javnim kupalištima.
Kampanja naglašava da prevencija seksualnog iskorištavanja djece počinje jednostavnim koracima – poput prikladne odjeće i jasnih poruka koje potiču svijest.
Koliko je takva prevencija nužna, pokazuje i nedavni slučaj s područja Policijske uprave istarske. Tamo je 67-godišnji muškarac osumnjičen za kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju. Snimao je nagu djecu u turističkom objektu koristeći skrivenu kameru integriranu u kemijsku olovku, a dodatna kamera pronađena je i u ključu automobila.
Iako šokantni, ovakvi inovativni načini snimanja, nažalost, nisu rijetkost.
Tomislav Ramljak, osnivač i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Centra za sigurniji internet, ujedno i sudski vještak za informatiku i sigurnost djece na internetu, navodi kako je prilikom stručnih vještačenja vidio brojne materijale gole djece s hrvatskih plaža. Ti su se sadržaji kasnije dijelili na dark webu, gdje ih seksualni predatori razmjenjuju. Upravo to je bio okidač za pokretanje kampanje – nužnost da se roditeljima i skrbnicima jasno poruči koliko je važno da dijete na plaži nosi kupaći kostim.
Motivi počinitelja variraju: neki snimke koriste za osobno zadovoljstvo, drugi za prodaju i distribuciju. Posebno je uznemirujuće što članovi pedofilskih foruma na dark webu moraju dokazati svoju ‘autentičnost’ tako da objave nove, unikatne fotografije, a plaže su jedno od glavnih mjesta gdje takve sadržaje lako pribavljaju. Ljeto im je, nažalost, idealna sezona za ostvarenje bolesnih ciljeva.
U 2024. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 127 žrtava i 108 počinitelja. Brojka je varljiva, jer jedan zlostavljač može imati desetke žrtava. Bilo je slučajeva gdje je jedna osoba zlostavljala 20, 30 pa i više djece.
Prošle je godine prijavljeno 420 kaznenih djela iskorištavanja djece u pornografske svrhe, što je više nego trostruko u odnosu na prije šest godina. Ubrzani razvoj tehnologije, niska razina informiranosti roditelja te slaba kontrola nad dječjim online aktivnostima dodatno pogoršavaju situaciju.
Počinitelji su često ljudi iz svakodnevnog okruženja – uglavnom muškarci, iako ima i žena, ali znatno rjeđe. Neki to čine zbog vlastitih seksualnih devijacija, a drugi radi financijske koristi, što ih čini posebno opasnima jer ciljano vrbuju i iskorištavaju djecu. S razvojem umjetne inteligencije, takvi procesi postaju gotovo automatizirani. Danas postoje skripte koje u ime počinitelja komuniciraju s djecom, traže eksplicitne fotografije i pritom koriste jezik i obrasce ponašanja koji se teško razlikuju od stvarnih razgovora.
Seksualna sklonost prema djeci ne može se izliječiti – može se samo kontrolirati terapijama i lijekovima. Kazne u Hrvatskoj, nažalost, i dalje su blage. U državama poput Švedske, za online iskorištavanje djece izriču se kazne zatvora od 10 i više godina. Kod nas i dalje postoji nedovoljno razumijevanje težine ovih kaznenih djela i njihove dugotrajne posljedice na djecu i njihove obitelji.
Pojava dark weba, kriptovaluta i zatvorenih mreža dodatno otežava otkrivanje i praćenje počinitelja. Tehnološki razvoj nadmašuje mogućnosti zakonodavstva da pravodobno reagira. Ipak, svijest raste – sve više roditelja razmišlja dvaput prije nego što podijeli fotografiju svog djeteta na internetu. To je važan korak prema odgovornijem ponašanju.
Zabrinjava i činjenica da danas zbog poza, filtera i načina odijevanja postaje teško razaznati ima li dijete 14 ili 18 godina. Fotografije koje se dijele na društvenim mrežama vrlo lako mogu završiti u pogrešnim rukama. Djeca koja provode puno vremena online izložena su većem riziku – bilo od ovisnosti, bilo da postanu mete.
Unatoč svemu, postoje brojni primjeri djece koja su se uspješno oporavila od traume. Najvažnije je da se dijete što ranije nekome povjeri. Nažalost, roditelji često saznaju posljednji jer djeca osjećaju sram, strah od osude i krivnju. Prva kompromitirajuća fotografija često postaje okidač za ucjene i dugotrajni osjećaj straha.
Roditelji trebaju biti prisutni u životima djece – ne samo u stvarnom, već i u digitalnom svijetu. Umjesto zabrana, potrebno je voditi otvorene razgovore, učiti zajedno i graditi povjerenje. Samo tako mogu zaštititi svoje dijete od opasnosti koje vrebaju s druge strane ekrana.
Ljeto je razdoblje kada su djeca opuštenija, bezbrižnija i često manje zaštićena – i fizički i digitalno. Za nekoga, slika djeteta na plaži nije nevina ni bezazlena. Zato budimo budni. Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte. Policija, zaštitari i nadležne službe postoje da bi djeca bila sigurna.
Jer najbolji dječji kupaći – onaj je koji štiti.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu
Poslušaj članak
Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.
Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.
– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.
Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.
– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.
Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.
Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.
– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.
Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
Tko su Purger i Purgerica?
Za inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
Održan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
Franko ostvario zapažen rezultat na Svjetskom prvenstvu
-
VijestiPrije 7 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
in MREŽAPrije 20 satiZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
VijestiPrije 7 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu