Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte
Poslušaj članak
I ove godine Centar za nestalu i zlostavljanu djecu ponovno je pokrenuo preventivnu kampanju #NajboljiDječjiKupaći, usmjerenu na roditelje i skrbnike, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nošenja kupaćih kostima kod djece na plažama i javnim kupalištima.
Kampanja naglašava da prevencija seksualnog iskorištavanja djece počinje jednostavnim koracima – poput prikladne odjeće i jasnih poruka koje potiču svijest.
Koliko je takva prevencija nužna, pokazuje i nedavni slučaj s područja Policijske uprave istarske. Tamo je 67-godišnji muškarac osumnjičen za kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju. Snimao je nagu djecu u turističkom objektu koristeći skrivenu kameru integriranu u kemijsku olovku, a dodatna kamera pronađena je i u ključu automobila.
Iako šokantni, ovakvi inovativni načini snimanja, nažalost, nisu rijetkost.
Tomislav Ramljak, osnivač i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Centra za sigurniji internet, ujedno i sudski vještak za informatiku i sigurnost djece na internetu, navodi kako je prilikom stručnih vještačenja vidio brojne materijale gole djece s hrvatskih plaža. Ti su se sadržaji kasnije dijelili na dark webu, gdje ih seksualni predatori razmjenjuju. Upravo to je bio okidač za pokretanje kampanje – nužnost da se roditeljima i skrbnicima jasno poruči koliko je važno da dijete na plaži nosi kupaći kostim.
Motivi počinitelja variraju: neki snimke koriste za osobno zadovoljstvo, drugi za prodaju i distribuciju. Posebno je uznemirujuće što članovi pedofilskih foruma na dark webu moraju dokazati svoju ‘autentičnost’ tako da objave nove, unikatne fotografije, a plaže su jedno od glavnih mjesta gdje takve sadržaje lako pribavljaju. Ljeto im je, nažalost, idealna sezona za ostvarenje bolesnih ciljeva.
U 2024. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 127 žrtava i 108 počinitelja. Brojka je varljiva, jer jedan zlostavljač može imati desetke žrtava. Bilo je slučajeva gdje je jedna osoba zlostavljala 20, 30 pa i više djece.
Prošle je godine prijavljeno 420 kaznenih djela iskorištavanja djece u pornografske svrhe, što je više nego trostruko u odnosu na prije šest godina. Ubrzani razvoj tehnologije, niska razina informiranosti roditelja te slaba kontrola nad dječjim online aktivnostima dodatno pogoršavaju situaciju.
Počinitelji su često ljudi iz svakodnevnog okruženja – uglavnom muškarci, iako ima i žena, ali znatno rjeđe. Neki to čine zbog vlastitih seksualnih devijacija, a drugi radi financijske koristi, što ih čini posebno opasnima jer ciljano vrbuju i iskorištavaju djecu. S razvojem umjetne inteligencije, takvi procesi postaju gotovo automatizirani. Danas postoje skripte koje u ime počinitelja komuniciraju s djecom, traže eksplicitne fotografije i pritom koriste jezik i obrasce ponašanja koji se teško razlikuju od stvarnih razgovora.
Seksualna sklonost prema djeci ne može se izliječiti – može se samo kontrolirati terapijama i lijekovima. Kazne u Hrvatskoj, nažalost, i dalje su blage. U državama poput Švedske, za online iskorištavanje djece izriču se kazne zatvora od 10 i više godina. Kod nas i dalje postoji nedovoljno razumijevanje težine ovih kaznenih djela i njihove dugotrajne posljedice na djecu i njihove obitelji.
Pojava dark weba, kriptovaluta i zatvorenih mreža dodatno otežava otkrivanje i praćenje počinitelja. Tehnološki razvoj nadmašuje mogućnosti zakonodavstva da pravodobno reagira. Ipak, svijest raste – sve više roditelja razmišlja dvaput prije nego što podijeli fotografiju svog djeteta na internetu. To je važan korak prema odgovornijem ponašanju.
Zabrinjava i činjenica da danas zbog poza, filtera i načina odijevanja postaje teško razaznati ima li dijete 14 ili 18 godina. Fotografije koje se dijele na društvenim mrežama vrlo lako mogu završiti u pogrešnim rukama. Djeca koja provode puno vremena online izložena su većem riziku – bilo od ovisnosti, bilo da postanu mete.
Unatoč svemu, postoje brojni primjeri djece koja su se uspješno oporavila od traume. Najvažnije je da se dijete što ranije nekome povjeri. Nažalost, roditelji često saznaju posljednji jer djeca osjećaju sram, strah od osude i krivnju. Prva kompromitirajuća fotografija često postaje okidač za ucjene i dugotrajni osjećaj straha.
Roditelji trebaju biti prisutni u životima djece – ne samo u stvarnom, već i u digitalnom svijetu. Umjesto zabrana, potrebno je voditi otvorene razgovore, učiti zajedno i graditi povjerenje. Samo tako mogu zaštititi svoje dijete od opasnosti koje vrebaju s druge strane ekrana.
Ljeto je razdoblje kada su djeca opuštenija, bezbrižnija i često manje zaštićena – i fizički i digitalno. Za nekoga, slika djeteta na plaži nije nevina ni bezazlena. Zato budimo budni. Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte. Policija, zaštitari i nadležne službe postoje da bi djeca bila sigurna.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana