Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte
I ove godine Centar za nestalu i zlostavljanu djecu ponovno je pokrenuo preventivnu kampanju #NajboljiDječjiKupaći, usmjerenu na roditelje i skrbnike, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nošenja kupaćih kostima kod djece na plažama i javnim kupalištima.
Kampanja naglašava da prevencija seksualnog iskorištavanja djece počinje jednostavnim koracima – poput prikladne odjeće i jasnih poruka koje potiču svijest.
Koliko je takva prevencija nužna, pokazuje i nedavni slučaj s područja Policijske uprave istarske. Tamo je 67-godišnji muškarac osumnjičen za kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju. Snimao je nagu djecu u turističkom objektu koristeći skrivenu kameru integriranu u kemijsku olovku, a dodatna kamera pronađena je i u ključu automobila.
Iako šokantni, ovakvi inovativni načini snimanja, nažalost, nisu rijetkost.
Tomislav Ramljak, osnivač i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Centra za sigurniji internet, ujedno i sudski vještak za informatiku i sigurnost djece na internetu, navodi kako je prilikom stručnih vještačenja vidio brojne materijale gole djece s hrvatskih plaža. Ti su se sadržaji kasnije dijelili na dark webu, gdje ih seksualni predatori razmjenjuju. Upravo to je bio okidač za pokretanje kampanje – nužnost da se roditeljima i skrbnicima jasno poruči koliko je važno da dijete na plaži nosi kupaći kostim.
Motivi počinitelja variraju: neki snimke koriste za osobno zadovoljstvo, drugi za prodaju i distribuciju. Posebno je uznemirujuće što članovi pedofilskih foruma na dark webu moraju dokazati svoju ‘autentičnost’ tako da objave nove, unikatne fotografije, a plaže su jedno od glavnih mjesta gdje takve sadržaje lako pribavljaju. Ljeto im je, nažalost, idealna sezona za ostvarenje bolesnih ciljeva.
U 2024. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 127 žrtava i 108 počinitelja. Brojka je varljiva, jer jedan zlostavljač može imati desetke žrtava. Bilo je slučajeva gdje je jedna osoba zlostavljala 20, 30 pa i više djece.
Prošle je godine prijavljeno 420 kaznenih djela iskorištavanja djece u pornografske svrhe, što je više nego trostruko u odnosu na prije šest godina. Ubrzani razvoj tehnologije, niska razina informiranosti roditelja te slaba kontrola nad dječjim online aktivnostima dodatno pogoršavaju situaciju.
Počinitelji su često ljudi iz svakodnevnog okruženja – uglavnom muškarci, iako ima i žena, ali znatno rjeđe. Neki to čine zbog vlastitih seksualnih devijacija, a drugi radi financijske koristi, što ih čini posebno opasnima jer ciljano vrbuju i iskorištavaju djecu. S razvojem umjetne inteligencije, takvi procesi postaju gotovo automatizirani. Danas postoje skripte koje u ime počinitelja komuniciraju s djecom, traže eksplicitne fotografije i pritom koriste jezik i obrasce ponašanja koji se teško razlikuju od stvarnih razgovora.
Seksualna sklonost prema djeci ne može se izliječiti – može se samo kontrolirati terapijama i lijekovima. Kazne u Hrvatskoj, nažalost, i dalje su blage. U državama poput Švedske, za online iskorištavanje djece izriču se kazne zatvora od 10 i više godina. Kod nas i dalje postoji nedovoljno razumijevanje težine ovih kaznenih djela i njihove dugotrajne posljedice na djecu i njihove obitelji.
Pojava dark weba, kriptovaluta i zatvorenih mreža dodatno otežava otkrivanje i praćenje počinitelja. Tehnološki razvoj nadmašuje mogućnosti zakonodavstva da pravodobno reagira. Ipak, svijest raste – sve više roditelja razmišlja dvaput prije nego što podijeli fotografiju svog djeteta na internetu. To je važan korak prema odgovornijem ponašanju.
Zabrinjava i činjenica da danas zbog poza, filtera i načina odijevanja postaje teško razaznati ima li dijete 14 ili 18 godina. Fotografije koje se dijele na društvenim mrežama vrlo lako mogu završiti u pogrešnim rukama. Djeca koja provode puno vremena online izložena su većem riziku – bilo od ovisnosti, bilo da postanu mete.
Unatoč svemu, postoje brojni primjeri djece koja su se uspješno oporavila od traume. Najvažnije je da se dijete što ranije nekome povjeri. Nažalost, roditelji često saznaju posljednji jer djeca osjećaju sram, strah od osude i krivnju. Prva kompromitirajuća fotografija često postaje okidač za ucjene i dugotrajni osjećaj straha.
Roditelji trebaju biti prisutni u životima djece – ne samo u stvarnom, već i u digitalnom svijetu. Umjesto zabrana, potrebno je voditi otvorene razgovore, učiti zajedno i graditi povjerenje. Samo tako mogu zaštititi svoje dijete od opasnosti koje vrebaju s druge strane ekrana.
Ljeto je razdoblje kada su djeca opuštenija, bezbrižnija i često manje zaštićena – i fizički i digitalno. Za nekoga, slika djeteta na plaži nije nevina ni bezazlena. Zato budimo budni. Ako primijetite odraslu osobu bez djece kako se zadržava u blizini djece, posebno one bez odjeće, i ima neuobičajene predmete poput kamere, naočala ili torbe – reagirajte. Policija, zaštitari i nadležne službe postoje da bi djeca bila sigurna.
