Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća

Poslušaj članak

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.

Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.

Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.

Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).

S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.

Najplaćeniji IT-evci, najpotplaćeniji njegovatelji

Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.

Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.

Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).

Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu

Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).

Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.

Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.

U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.

Izvor: Alma Career Croatia

Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2

Prema službenim podacima HALMED-a, inzulin Levemir tvrtke Novo Nordisk od 1. rujna 2026. godine više neće biti dostupan u Republici Hrvatskoj.

Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2.

Za osobe s dijabetesom koje koriste Levemir je važna poruka da ne paničare niti samostalno mijenjaju terapiju. Ključno je da na vrijeme razgovaraju sa svojim dijabetologom o mogućim zamjenama i planu prelaska na drugi bazalni inzulin.

Svaka promjena bazalnog inzulina zahtijeva individualnu prilagodbu terapije i pojačan oprez, posebno kod osjetljivih skupina pacijenata.

Zbog sve izraženijih problema s dostupnošću različitih lijekova, a time i inzulina u Hrvatskoj i svijetu, portal NaInzulinu.com naglašava da preostali inzulini moraju biti potpuno dostupni svim osobama s dijabetesom, bez ikakve doplate HZZO-u. Riječ je o lijeku o kojem izravno ovisi život pacijenata, a ne o terapiji koja smije postati financijski teret za oboljele.

Središnja svečanost održat će se 31. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici, gdje će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević uručiti Nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima i institucijama

I ove godine u tjednu uoči Dana grada Zagreba koji se obilježava 31. svibnja, građane očekuju brojni besplatni programi koje organiziraju Grad Zagreb, gradske ustanove i poduzeća te Turistička zajednica grada Zagreba.
 
Na Dan grada, već tradicionalno, će se u Staroj gradskoj vijećnici održati svečanost dodjele javnih priznanja Grada Zagreba, na kojoj će gradonačelnik Tomislav Tomašević uručiti Nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima i institucijama.  Ovogodišnje dobitnike možete pogledati ovdje.
 
Povodom Dana grada Zagreba, brojni gradski muzeji, galerije i centri za kulturu od 28. do 31. svibnja pripremaju bogat i raznolik besplatni program za građane svih generacija – od izložbi, stručnih vodstava i radionica do koncerata, filmskih projekcija, kazališnih predstava i kvartovskih druženja. 
 
Ulaz na sve programe je besplatan, no broj mjesta na nekima je ograničen pa preporučujemo građanima da prethodno provjere informacije na stranicama ustanova.  Program koji su pripremili  zagrebački muzeji i centri za kulturu dostupan je na stranicama Grada Zagreba.
 
Građani će tijekom obilježavanja Dana grada moći uživati i u besplatnoj vožnji nedavno obnovljenom Zagrebačkom uspinjačom, jednim od najprepoznatljivijih simbola grada. U promet će taj dan biti uključena i besplatna muzejska tramvajska linija 21 koja će voziti putnike u nostalgičnom tramvaju M24 kružnom trasom: Ljubljanica – Vodnikova – Glavni kolodvor – Trg žrtava fašizma – Trg bana Josipa Jelačića – Savska – Ljubljanica. 
 
Također, i Turistička zajednica grada Zagreba, u suradnji s partnerima, pripremila je bogat program. Posjetitelje očekuju turistička događanja na različitim gradskim lokacijama, besplatni razgledi grada, Smjena straže Počasne satnije Kravat pukovnije, Glazbena kontrola ZET-a te brojni drugi kulturni, zabavni i turistički sadržaji.