Novi je to projekt koji u Karlovcu do sad nije provođen, a cilj mu je prilagoditi višestambene zgrade i olakšati pristup osobama s invaliditetom

U Proračunu Grada Karlovca za 2025. godinu osigurano je 65.000 eura za sufinanciranje projekta pristupačnosti osoba s invaliditetom u višestambenim zgradama.

Novi je to projekt koji u Karlovcu do sad nije provođen, a cilj mu je prilagoditi višestambene zgrade i olakšati pristup osobama s invaliditetom.

Da bi postale prilagođene i pristupačne osobama s invaliditetom, višestambene zgrade ili njihov dio moći će to ostvariti ugradnjom rampe, podizne platforme, prilagodbe ulaza, stubišta, taktilne oznake za kretanje i drugog, a što će sufinancirati Grad Karlovac.

U Karlovcu ima dosta zgrada u kojima ulaz nije pogodan za sobe smanjene pokretljivosti ili osobe s invaliditetom, mame i tate s dječjim kolicima.

Svi suvlasnici mogu se javiti na javni poziv koji bi trebao biti objavljen polovicom veljače, ali napominjemo kako će dio sredstava morati osigurati sami. Svim zainteresiranim suvlasnicima stambenih zgrada oko prijave na natječaj može pomoći tvrtka Inkasator koja će im dati sve potrebne informacije.

Uz sufinanciranje energetske obnove po novom Zakonu, Vlada Republike Hrvatske je također donijela program za ugradnju dizala u zgrade gdje je to moguće jer prilagodba višestambenih zgrada nije samo pitanje udobnosti, već i nužnost za stvaranje inkluzivnog, sigurnog i održivog urbanog okruženja.

Plaće su na godišnjoj razini ‘skočile’ 12 posto, no rast je usporen u posljednjem kvartalu

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15%, što nam ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke.

U odnosu na 2022. godinu prosječna mjesečna neto plaća je rasla 35%, a u odnosu na pandemijsku 2020. čak 48%.

Prosječna plaća u 2020. godini iznosila je 999 eura, dok je medijalna iznosila 929 eura.

Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima.

Najviše građana, njih gotovo polovica (44%), nalazi se u rangu 1000 do 1500 eura. Usporedbe radi, prošle godine u tom je platnom razredu bilo svega 35% građana.

Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1500 do 2000 eura nalazi se 18% građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11%. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2000 eura mjesečno, ove godine je 10% građana, dok je prošle godine taj udio iznosio svega 6%.

S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1000 eura u 2024. ostvaruje 27% građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana (48%) pripadala ovom platnom razredu.

Država je najviše dizala plaće

Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, ovaj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18% više od nacionalnog prosjeka (1590 eura). Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek 5%.

Iznadprosječne plaće bilježe i sektori Financija i osiguranja (1417 eura, +5%), Proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada (1403 eura, +4%), kao i Građevinarstva, arhitekture i nekretnina (1403 eura, +4%).

Što se pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, spremačice, šivači, krojači te zaštitari.

S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područjaa: lead developer, android developer te IT manager.

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za impresivnih 21%. Prosječna plaća radnika u ovom sektoru u 2024. godini iznosila je 1319 eura. Značajan rast od 16% također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1217 eura.

Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća.

Najveći rast plaća ostvaren je u javnoj i lokalnoj samoupravi (+15%) te državnim tvrtkama (+14%). U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast: 10% u domaćim i 9% u stranim kompanijama.

Analiza rasta plaća prema veličini poduzeća otkriva da su najniže plaće rasle najdinamičnije. U mikro poduzećima do 10 zaposlenika te u malim poduzećima do 50 zaposlenika plaće su porasle za 14%. Prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama do 10 zaposlenika u 2024. godini iznosila je 1210 eura.

Nasuprot tome, najmanji rast zabilježen je u velikim poduzećima s više od 1000 zaposlenika, gdje su plaće porasle za 12%. Prosječna plaća u tim tvrtkama u 2024. godini iznosila je 1384 eura.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće su i dalje na istoku zemlje, u Virovitičko-podravskoj (1142 eura, -15%), Požeško-slavonskoj (1136 eura, -16%) te Vukovarsko-srijemskoj (1110 eura, -18%) županiji.

Najviša prosječna plaća u 2024. godini zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1464 eura (medijan 1133 eura). U odnosu na prošlu godinu prosječna neto plaća u Zagrebu narasla je za 12%.

Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija (+21%, 1229 eura,) te Bjelovarsko-bilogorska županija (+15%, 1227 eura) i Sisačko-moslavačka županija (+15%, 1177 eura).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2024. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je izražena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17% više.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1464 eura, što predstavlja rast od 11% u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1256 eura, uz nešto dinamičniji rast od 13% na godišnjoj razini.

Očekivano, mlađi ispitanici bilježe niže prosječne plaće. Radnici do 24 godine zarađuju 15% manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12% u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici ostvaruju viša primanja, s prosječnom plaćom od 1391 euro, iako je njihov rast plaća bio skromniji, iznosivši 8%.

Analiza prema radnom iskustvu potvrđuje da su početnici u karijeri najniže plaćeni. Radnici bez iskustva u prosjeku zarađuju 1092 eura, što je 19% manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1169 eura (-13%). Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1476 eura, što je 10% više od nacionalnog prosjeka.

Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku čak 52% više od prosječne plaće (2048 eura). Da se ulaganje u obrazovanje isplati, potvrđuju i podaci prema kojima osobe s visokom stručnom spremom prosječno zarađuju 1512 eura, što je 12% iznad prosjeka i čak 29% više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1173 eura.

Izvor: MojPosao

Cilj aktivne mjere zapošljavanja je poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom ili izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada te zapošljavanja osobe s invaliditetom

Poslušaj članak

Početak 2025. godine donio je puno noviteta, a jedan od tih noviteta također je i onaj oko zapošljavanja. Danas smo svjedoci da se tržište rada sve više okreće zapošljavanju teško zaposlivih osoba.

Jedan od razloga zašto je tome tako, leži i u tome što Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcima nudi potpore za zapošljavanje teže zaposlivih osoba te osoba koje su korisnici programa posao+.

Cilj aktivne mjere zapošljavanja je poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom ili izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada te zapošljavanja osoba s invaliditetom tako što će se poslodavcima kroz mjere sufinancirati iznos od bruto 1 plaće.

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati.

Što se tiče osoba s invaliditetom (skpina lll), zavod poslodavcu daje potporu u tajanju od dvije godine. To se odnosi na osobe s invaliditetom koje su izvan sustava srednjoškolskog ili visokog obrazovanja više od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Također, odnosi se i na osobe s invaliditetom uključene u program posao+ koje su izvan sustava osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja više od 12 ili 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.    

Ukoliko poslodavac na osobu s invaliditetom ima poreznu olakšicu, a zaposlena osoba s invaliditetom nema stečene kvalifikacije, poslodavcu će se subvencionirati iznos od 630 eura mjesečno od ukupno 970 eura plaće. Ako poslodavac ima poreznu olakšicu na osobu s invaliditetom subvencija će iznositi 750 eura mjesečno. Ako pak osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu subvencija će iznositi 700 eura bez te 850 eura sa poreznom olakšicom od ukupno 1078,80 eura mjesečne place.

Za osobu s invaliditetom koja ima završen fakultet, a na nju poslodavac nema poreznu olakšicu subvencionirat će se iznos od 870, dok će se za zaposlenu osobu s invaliditetom na koju poslodavac ima poreznu olakšicu subvencionirati iznos od 1020 eura mjesečno od ukupnih 1348,50 eura mjesečno.

Spomenutu potporu između ostalih mogu dobiti poslodavci koji su osnovani barem 12 mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva. Nadalje potporu za zapošljavanje može dobiti samo poslodavac koji ima jednog zaposlenog radnika barem tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Također, potopora se može udijeliti poslodavcima koji imaju smanjeni broj radnika ukoliko je do smanjena došlo zbog opravdanog razloga kao što su izvanredni otkaz, nesposobnost za rad ili smrt radnika koji je radio kod poslodavca.

Više informacija možete saznati ovdje.