Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u ponedjeljak je primio djelatnike i štićenike Centra za rehabilitaciju Down syndrom centar Pula, kao i roditelje štićenika toga centra

Poslušaj članak

Djelatnici Centra u Zagreb su došli predvođeni v.d. ravnateljem Srećkom Butorcem. U sklopu svog posjeta djelatnici su predsjedniku predstavili djelokrug svog posla, posebno istaknuvši kako su oni prva i jedina nevladina i neprofitna organizacija te vrste u našoj zemlji, ali i u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Predstavnici su objasnili kako su osnovne djelatnosti Centra pomaganje osobama s Down sindromom, zaštita njihovih prava kao i prava njihovih obitelji. Osim toga, Centar radi i na integraciji osoba s Down sindromom u društvo, te na unapređenju kvalitete njihova života.

Centar pruža usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka korisnicima kako iz Pule, Istre, ali i iz cijele Hrvatske. Centar se proteže na 1800 četvornih metara. Na prijemu je istaknuto kako je rehabilitacijske usluge Centra do danas koristilo više od 600 obitelji, što iz Hrvatske, što iz susjednih zemalja.

Djelatnici su s predsjednikom podijelili i svoje buduće planove.

Naime, Centar priprema novi projekt, kroz koji će biti osiguran trajni boravak za djecu s Down sindromom, a trenutno su u procesu prikupljanja potrebnih administrativnih dozvola za početak istog. 

Iz Centra priželjkuju da ovaj projekt uskoro započne. Ostvarivanje toga cilja bio bi šlag na tortu 20 godina dugog i predanog njihovog rada.

Osim Srećka Butorca, susretu su također prisustvovali i ostali djelatnici Centra, dok je uz predsjednika Milanovića bila savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije kao organizator, u suradnji s Udrugom slijepih Karlovačke županije, s ponosom najavljuje početak druge godine humanitarne akcije ‘Igračkom do osmijeha’, koja traje od 1. studenoga do 6. prosinca

Poslušaj članak

Cilj akcije je prikupiti nove ili očuvane igračke, društvene igre, slikovnice, plišance, bojanke i kreativni pribor koji će razveseliti djecu koja se nalaze na bolničkim odjelima i u ambulantama.

Prošlogodišnja akcija donijela je brojne osmijehe i tople trenutke djeci koja prolaze kroz teške dane, a ove godine organizatori žele tu priču nastaviti i proširiti uz pomoć svih građana velikog srca.

– Osmijesi koje smo zajedno stvorili prošle godine pokazali su koliko mala gesta – igračka, bojanka ili plišani prijatelj – može donijeti radost i olakšanje djetetu koje se bori s bolešću. Zato i ove godine želimo ispuniti bolničke hodnike smijehom i toplinom – poručuje Sanda Špac, predsjednica Udruge za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije.

Svi koji žele sudjelovati mogu organizirati prikupljanje igračaka u vrtićima, školama, ustanovama ili organizacijama. Također mogu potaknuti djecu, roditelje i kolege da donesu igračku, društvenu igru ili kreativni pribor.

Donacije se prikupljaju do 5. prosinca u prostorijama Udruge slijepih Karlovačke županije, Trg J. J. Strossmayera 2, Karlovac, svakim radnim danom od 8 do 13 sati, ili se može dogovoriti preuzimanje donacija prema potrebi.

Organizator moli da, ako je moguće, igračke budu čiste i zapakirane u celofan.

Svaka igračka, svaka gesta i svaki osmijeh imaju neprocjenjivu vrijednost. Pomozimo zajedno da i ove godine djeca u teškim trenucima osjete radost, igru i ljubav – jer osmijeh svakog djeteta vrijedi svaki trud, poručuje organizator.

Za više informacija i dogovor oko predaje donacija možete se obratiti Udruzi putem društvenih mreža ili na kontakt udruge na email: meifibromialgija@gmail.com.

Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije ove godine provodi humanitarnu akciju u sklopu projekta ‘Istraži, spoznaj i pomozi’ kojeg financijski podupire Karlovačka županija i Grad Karlovac.

Već 70 godina Centar za kulturu Ribnjak svojim programima obogaćuje život Zagrepčana. Posebnu pozornost posvećuje umjetničkom stvaralaštvu djece i mladih. Od 2021. ravnateljica Centra je Pavlica Bajsić, koja se zalaže za dostupnost kulture raznim zajednicama

Poslušaj članak

Jedinstvenim projektom ‘Dan koji se pamti’ kultura se želi učiniti dostupnom oboljelim osobama, starijima ili djeci na kućnoj njezi. Projekt je pokrenut u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za kulturu i civilno društvo te Domom zdravlja Zagreb – Istok.

Gospođo Bajsić, za početak možete li ukratko predstaviti projekt ‘Dan koji se pamti’?

– Okupili smo grupu umjetnika i umjetnica s kojima puno surađujemo u programima našeg Centra i osnovali prve mobilne timove kulture i umjetnosti, po uzoru na liječničke mobilne timove. S tim umjetnicima možemo provoditi više projekata koji se obraćaju ‘krhkima i ranjivima’, a svakako najveći je projekt ‘Dan koji se pamti’, unutar kojeg posjećujemo odrasle osobe na kućnoj skrbi i djecu u njihovom domu.

Osmislili smo program malih kućnih koncerata i to zaista različitih – od Ricarda Luquea i glazbe svijeta do Jelene Radan i grupe Meritas ili pak violinistice Tene Novak i male kućne klasike. Sviramo sve, od šlagera u izvedbi Matije Antolića i Ivane Starčević do predivnih, nježnih tonova portugalskog fada u izvedbi Jelene Radan i još pet – šest sličnih paketa. Za male heroje koji doma čekaju oporavak pripremili smo više različitih pripovjedačkih i lutkarskih iskustava. Sve je potpuno besplatno i potrebno je samo nazvati naš broj telefona te s našom koordinatoricom porazgovarati što bi za konkretnu situaciju bilo najprimjerenije.

Ovim projektom kroz umjetnost nastojimo vratiti teško oboljelim osobama osjećaj radosti, optimizma, utjehe i dostojanstva, te smanjiti osjećaj usamljenosti i olakšati bol. Svi skupa želimo potaknuti dijalog o tome kako kultura i umjetnost mogu postati dio sustava podrške – kao put prema ljudskijoj, toplijoj i smislenijoj skrbi.

Za umjetnike koji sudjeluju u projektu organizirat ćemo u okviru ovogodišnje manifestacije ‘Jednaki u kulturi’ nekoliko edukacija s inozemnim art-terapeutima, kako bi znali što ih otprilike čeka ‘na terenu’. Koristim priliku da od srca zahvalim svim umjetnicima koji su se odazvali na naš poziv da sudjeluju u ovom, ponekad teškom, programu.

Što je potaknulo ideju za ovaj projekt?

– Lani smo, promovirajući naše umjetničke radionice u domovima za starije, na odjelima za osobe oboljele od demencije i Alzheimera, kao i u sobama s palijativnim bolesnicima, organizirali jedan okrugli stol. Tada smo shvatili da je tema kvalitete života tisuća i tisuća osoba na dugotrajnoj kućnoj njezi, kao i osoba koje o njima brinu, gotovo nedotaknuta u javnom diskursu. Počeli smo s provedbom prije ljeta i imamo namjeru da postane stalan naš program, koji uživa punu podršku Grada Zagreba. Kućne posjete su koncipirane u trajanju od oko sat vremena i potpuno su besplatne.

Kakve je dosad rezultate projekt polučio?

– Reakcije svih obitelji u čijim smo kućama do sada bili upravo su nevjerojatne. Baš osjećamo da u domove ljudi koji su dugo na kućnoj skrbi donosimo i pronosimo radost s Ribnjaka. Gotovo svi nam ponavljaju da je to dan koji im je donio nježnosti i radosti za njih i njihove najmilije, doista pravi ‘Dan koji se pamti’. U nekoliko posjeta snimili smo i popratne filmiće koje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.

Za koje kulturne sadržaje vlada najveći interes?

– Glazbene! Posebno vole Matiju Antolića. On je našao neki način komunikacije čak i s onima koji su dosta uznemireni, primjerice osobama s demencijom i Alzheimerom. Građani se prijavljuju dosta sramežljivo – imamo osjećaj da je projekt toliko dobar da ljudi teško mogu vjerovati da je i besplatan. Sada, nakon ljeta, naš telefon počeo je ozbiljnije zvoniti i tomu se veselimo.

Imate li kulturne sadržaje za osobe s invaliditetom i teškoćama u razvoju?

– Dobrodošli su svi koji su kod kuće iz raznoraznih razloga i ne mogu do umjetnosti. Inače Centar provodi niz projekata u Centru za autizam, u domovima s djecom s teškoćama u razvoju, sa slijepima i slabovidnima, tako da nam iskustva ne manjka.

Zasad se projekt provodi samo na području Zagreba. Planirate li kulturu donijeti u domove ljudima izvan Zagreba?

– To bi bilo lijepo, ali mi trenutno nemamo snagu koja je potrebna da se to sve organizira. Za tako nešto bila bi potrebna puno jača logistika i podrška drugih lokalnih zajednica. Ali može se prepisati naš model i rado ćemo pomoći u njegovom razvoju.

Koliko je značajan ovaj projekt za Centar Ribnjak? Kakav je osjećaj donijeti kulturu u domove ljudi koji zbog opravdanog razloga ne mogu do nje?

– Znamo da je to u Ribnjaku najveći i najvažniji projekt. Nekada nam bude teško, svi smo mi ljudi sa svojim osobnim povijestima i neke situacije nas svakako stisnu pri srcu. Neizmjerna je zahvalnost što danas, u ovom svijetu grubosti, imamo privilegiju umjetnost dovesti onima koji su najkrhkiji i time za njih stvoriti prostor ljepote, nježnosti i smisla.

Po vašem mišljenju, kakva je budućnost projekta?

– Nadam se, kao prvo, da će pomoći da otvorimo dijalog o skrbi u javnom prostoru i da je počnemo doživljavati kroz holistički pristup koji čovjeka promatra kao cjelinu – tijelo, um i duh – te da će društvo prepoznati umjetnost kao snažan alat za očuvanje dostojanstva, smisla i unutarnjeg mira u izazovnim životnim razdobljima. Nadam se i da će se ideja koju smo pokrenuli implementirati na drugim mjestima i širiti se uz podršku lokalne zajednice.

I za kraj, nadam se da je poruka koju smo poslali iz Ribnjaka – da nitko ne smije ostati sam u najtežim trenucima – jasna i glasna. U četvrtak, 30. 10. u 18 sati, u Ribnjaku pripremamo tribinu koju smo nazvali ‘Umjetnost u doba krhkosti – kada soba bolesnika postane pozornica’, a sve je to dio manifestacije ‘Jednaki u kulturi’ – tjedna inkluzije kojeg tradicionalno organiziramo u listopadu – pa vas od srca pozivam da se uključite u ovaj javni dijalog i dođete.