Poveži se s nama

Medicina

MODEL LEDENOG BRIJEGA Postolimpijska depresija još uvijek je tabu tema

Objavljeno

/

Foto: Believe Perform

Sportaši sve češće govore o svojim psihičkim problemima nakon Olimpijskih igara, ali vjerojatno ih još više o tome ne govori

Postolimpijska depresija još uvijek je tabu tema i velik je broj neprijavljenih slučajeva depresije među sudionicima nakon natjecanja, kažu stručnjaci. 

– To je poznati model ledenog brijega. Vidite da nekoliko ljudi govori o tome, ali ne vidite većinu – rekla je psihologinja Marion Suprizio za dpa.

Prema riječima stručnjaka s Njemačkog sportskog sveučilišta u Kölnu, mnogo je opcija koje mogu pomoći da se sportaši ne nađu u teškoj situaciji nakon Olimpijskih igara.

– Psihologija i sportska psihologija imaju mnogo toga za ponuditi i raditi preventivno. Važno je da sportaši pripreme svoju ‘glavu’ za ono što dolazi – rekla je.

Sportaši sve češće govore o svojim psihičkim problemima nakon Olimpijskih igara, ali vjerojatno ih još više o tome ne govori. 

– Postolimpijska depresije je tabu tema za mnoge sportaše. Ali to je slučaj s mnogim mentalnim bolestima. Strah od stigmatizacije je ogroman – rekla je Sulprizio.

Tema je privukla pozornost javnosti kad je višestruki olimpijski pobjednik Michael Phelps progovorio o depresiji nakon Igara. Američki plivač otkrio je da se mučio po završetku svakih Olimpijskih igara, počevši od Atene 2004.

Phelpsov slučaj pokazuje da čak i najiskusniji mogu biti pogođeni, ali čini se da su debitanti posebno ugroženi.

– Sportaši koji se prvi put natječu na Olimpijskim igrama vrlo brzo upadnu u rupu – rekao je Ulli Knapp, trener njemačke daljašice Malaike Mihambo

Iskusniji sportaši znaju što mogu očekivati, dok su novopridošlice često potpuno preplavljene velikim događajem poput Olimpijskih igara.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o boli

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na stolici ispred radnog stola s računalom. Osoba drži ruke na donjem dijelu leđa, što sugerira da osjeća bol ili nelagodu u tom području. Na stolu se nalaze naočale, tipkovnica i šalica. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje problem s kojim se mnogi ljudi suočavaju tijekom rada u sjedećem položaju, a to je bol u leđima uzrokovana dugotrajnim sjedenjem.
Foto: Pixabay

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Nastavi čitati

Medicina

Crijevne bakterije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, čak i depresiju

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa

Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.

Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.

Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.

– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.

Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.

Nastavi čitati

Medicina

Morgellonova bolest – tajanstveno medicinsko stanje

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja češe unutarnju stranu podlaktice desne ruke. Osoba nosi tamnoplavu košulju s uzorkom sitnih crvenih točkica. Rukav košulje je podvrnut do lakta. U pozadini se vidi zelenilo, što sugerira da je fotografija snimljena na otvorenom.
Foto: Pexels

Uzrok ove bolesti nije sasvim poznat, a medicina je podijeljena – neki smatraju kako su simptomi rezultat psihičke bolesti, dok drugi vjeruju da korijen leži u problemima s kožom

Morgellonova bolest opisuje se kao rijedak i kontroverzan medicinski fenomen koji zahvaća kožu i živčani sustav.

Većina oboljelih prijavljuje osjećaj gmizanja po koži, svrbež, ubode i ugrize, a karakteristične su i teško zacjeljujuće kožne lezije iz kojih navodno rastu vlaknaste strukture nepoznatog podrijetla.

Naziv bolesti potječe iz 17. stoljeća, kada je u Francuskoj dokumentiran poremećaj kod kojeg su djeci iz kože rasle crne dlake. Iako nije jasno postoji li povezanost s današnjim opisima Morgellonove bolesti, sličnosti su bile dovoljne da se ovaj naziv udomaći u medicinskim krugovima. Bolest je postala utočište za pacijente čiji se simptomi ne uklapaju u uobičajene medicinske klasifikacije.

Uzrok Morgellonove bolesti nije u potpunosti poznat, a znanstvena zajednica podijeljena je oko njezine prirode. Dok neki istraživači smatraju da bi mogla biti povezana s bakterijom Borrelia, drugi vjeruju da su simptomi psihološkog podrijetla, povezani s deluzijskim parazitozom.

Liječenje se prilagođava pristupu liječnika – neki pacijenti primaju terapiju antibioticima ili antiparaziticima, dok se drugima preporučuje psihološka podrška i primjena antipsihotičnih lijekova.

Zbog nedostatka znanstvenog konsenzusa, potrebno je daljnje istraživanje kako bi se rasvijetlili uzroci i pronašao učinkovit način liječenja ovog misterioznog stanja.

Nastavi čitati

U trendu