Europska komisija objavila je drugu fazu analize okvira socijalne konvergencije za deset država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o važnom koraku unutar Europskog semestra, kojim se prati gospodarska i socijalna politika unutar EU

Analiza je usmjerena na izazove i rizike koji mogu usporiti tzv. ‘uzlaznu društvenu konvergenciju’, odnosno postizanje većeg društvenog jedinstva, pravednosti i održivog rasta među državama članicama. Komisija ovim izvješćem nastoji identificirati ključna područja u kojima su potrebne dodatne reforme i političke mjere.

Obuhvaćene zemlje i metodologija

Analizom su obuhvaćene Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Rumunjska. Te su zemlje prethodno identificirane kao one koje se suočavaju s potencijalnim rizicima u području socijalne uključenosti, tržišta rada i obrazovanja.

Okvir socijalne konvergencije provodi se u dvije faze. Prva faza uključuje sve države članice EU i temelji se na glavnim pokazateljima socijalnih rezultata, dok druga faza uključuje dublju analizu za zemlje s utvrđenim rizicima. U drugoj fazi se uzimaju u obzir i političke mjere koje su zemlje već provele ili planiraju provesti.

Ključni izazovi: siromaštvo, obrazovanje i radna integracija

Komisija naglašava kako su socijalna uključenost i smanjenje siromaštva među glavnim izazovima u analiziranim zemljama. Posebna se pažnja posvećuje nejednakostima u dohotku i visokom udjelu građana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U području obrazovanja ističu se problemi kao što su niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju te manjak osnovnih digitalnih vještina. Tri zemlje bilježe i visok postotak ranog napuštanja školovanja, što dodatno komplicira pristup tržištu rada.

Iako je stanje na tržištima rada generalno stabilno, šest zemalja, uključujući Hrvatsku, suočava se s izazovima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok četiri zemlje bilježe višu stopu nezaposlenosti. Komisija zaključuje kako je potrebna snažnija integracija podzastupljenih skupina u radnu snagu.

Uključivanje socijalnih partnera i daljnji koraci

Prije objave izvješća, Komisija je konzultirala sindikate i organizacije poslodavaca kako bi prikupila njihove uvide i preporuke. Sljedeći koraci uključuju raspravu o nalazima u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu, a konačne preporuke bit će uključene u proljetni paket Europskog semestra 2025.

Najnovija izjava predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj suspenziji mjera otvorila je prostor za diplomatsko rješenje, a Europska komisija najavila je kako je spremna dati šansu pregovorima

Europska unija odlučila je uvesti trgovinske protumjere Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor na jednostranu odluku Washingtona iz ožujka ove godine o uvođenju carina na čelik i aluminij iz EU. No, najnovija izjava predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj suspenziji tih mjera otvorila je prostor za diplomatsko rješenje, a Europska komisija najavila je kako je spremna dati šansu pregovorima.

Države članice EU-a prekjučer su jednoglasno podržale prijedlog Europske komisije o uvođenju protumjera, koje bi trebale stupiti na snagu 15. travnja, nakon završetka svih unutarnjih procedura. Međutim, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen potvrdila je jučer da će se mjere staviti na čekanje na 90 dana – kako bi se omogućili dodatni pregovori sa SAD-om.

– Želimo dati priliku pregovorima. Ako pregovori ne poluče zadovoljavajuće rezultate, protumjere će se aktivirati – poručila je von der Leyen, dodajući kako se pripreme za dodatne mjere i dalje nastavljaju, a sve opcije ostaju na stolu.

Predsjednica Komisije pozdravila je najavu američkog predsjednika o privremenoj odgodi primjene carina, ocijenivši to važnim korakom prema stabilizaciji globalnog gospodarstva. Istaknula je kako su ‘jasni i predvidljivi uvjeti ključni za funkcioniranje trgovine i opskrbnih lanaca’, naglasivši da su carine ‘porezi koji štete i poduzećima i potrošačima’.

Europska unija nastoji postići sporazum sa SAD-om o uzajamnim nultim carinama te pritom ne odustaje od šireg cilja: diversifikacije trgovinskih partnerstava i suradnje s državama koje dijele njezinu predanost slobodnoj i otvorenoj razmjeni.

Kriza izazvana američkim carinama dodatno je potaknula Komisiju na uklanjanje prepreka unutar jedinstvenog europskog tržišta, koje predsjednica opisuje kao ‘temelj stabilnosti i otpornosti u vremenima nesigurnosti’.

– Moj tim i ja nastavit ćemo neumorno raditi na zaštiti europskih potrošača, radnika i poduzeća. Europljani će iz ove krize zajedno izaći jači – zaključila je von der Leyen.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u petak je, prilikom službenog posjeta Zagrebu, sudjelovala na svečanoj inauguraciji novog multimedijskog centra Doživi Europu

Poslušaj članak

Riječ je o centru koji na atraktivan i zabavan način građanima prikazuje utjecaj europskog zakonodavstva na svakodnevicu, rad institucija EU i aktualne europske teme. Projekt je to Europskog parlamenta i Europske komisije.

U prigodnom govoru predsjednica Metsola istaknula je kako je Europa puno više od zemljopisnog pojma.

– To je zajednica vrijednosti utemeljena na zajedničkim kulturama i iskustvima koja su nas ujedinila i koja nam omogućuju da budemo snažni i jedinstveni u suočavanju s izazovima – pojasnila je Metsola. Naglasila je kako je odgovornost Europskog parlamenta da usvaja najbolje odluke za hrvatske građane, kojima stoga treba pokazati kako se one donose.

– U svijetu u kojem su sve raširenije dezinformacije i neizvjesnost, važno je pokazati što Europa čini za Hrvatsku i njezine građane. Što smo bolje informirani, to smo jači – i kao društvo i kao pojedinci – te zato građanima želimo približiti donošenje europskih odluka – rekla je Metsola. Osvrnula se i na članstvo Hrvatske u EU-u, čije je inicijative pohvalila.

Poručila je da je Hrvatska prava priča o uspjehu Europske unije, primjer svima drugima koji je mogu slijediti.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica rekla je da centar Doživi Europu nije samo prostor, nego mjesto gdje Europska unija postaje opipljiva, konkretna, stvarna i bliska.

– Hrvatska je u Europsku uniju unijela svoju kulturu, vrijednosti, a zauzvrat smo dobili sigurnost, mnogobrojne mogućnosti, ali i snagu zajedništva. Europska unija nije samo tržište i pravni okvir, to je zajednica naroda koja dijeli viziju mira, slobode i solidarnosti. Centar Doživi Europu približava tu viziju; priču o razvoju europske ideje od njezinih početaka pa sve do aktualnog saziva Europskog parlamenta i Europske komisije. Ovdje građani mogu saznati kako europske odluke nastaju – posebno se to odnosi na mlade – kako one izravno utječu na naše živote; o sigurnosti, zdravlju, okolišu, obrazovanju, tržištu rada, digitalnoj transformaciji – objasnila je Šuica. Naglasila je da centar Doživi Europu predstavlja poziv svim građanima da sudjeluju, postavljaju pitanja i traže odgovore, da budu dio europskog puta.

– Uvjerena sam da će svaki posjetitelj centra izaći iz njega bogatiji znanjem, razumijevanjem i osjećajem pripadnosti – poručila je Šuica.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, rekao je da otvaranjem centra Doživi Europu Hrvatska na jedan način postaje još bliža Europskoj uniji. Naglasio je da je interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu poruka svima, a posebno mladima, jer će oni biti lideri buduće Europe. Poručio je da će mladi voditi Europu sutrašnjice, za koju je uvjeren da će biti još uspješnija, čvršća te još otpornija na bilo kakve izazove – bilo sigurnosne, bilo gospodarske.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako multimedijski centar Doživi Europu predstavlja priliku za stjecanje točnih i kvalitetnih informacija o Europskoj uniji, njezinu funkcioniranju, politikama i vrijednostima koje oblikuju našu stvarnost. Naglasio je kako centar mladim generacijama nudi priliku za sudjelovanje u simulacijama donošenja odluka, čime im ti procesi postaju jasni i manje apstraktni. Poručio je kako takvi sadržaji ne samo da približavaju građanima europske teme, već potiču i sudjelovanje u europskim izborima, što je ključno za demokratske procese.

Inauguraciji centra Doživi Europu nazočili su i učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina, koji su bili u dvodnevnom posjetu Europskom parlamentu u Strasbourgu.

– U Europskom parlamentu mi je bilo jako lijepo, puno sam naučila, pogotovo o jedinstvu, o pravima žena. Svidjela mi se debata o pravima žena u kojoj sam iznijela svoje mišljenje. U ovoj debati najviše su pozitivna iskustva iznijeli sudionici iz Litve. Zanimljive su mi bile teme i o jedinstvu, različitosti te korupciji – podijelila je svoja iskustva učenica Dora Jurčević. Smatra da Europski parlament ima važnu ulogu u ujedinjenju europskih građana.

Multimedijski centar Doživi Europu u središtu Zagreba, u Bakačevoj ulici 3, otvorio je svoja vrata javnosti već početkom ožujka. Građanima je na dvije etaže dostupan izložbeni prostor s vizualno atraktivnim specijaliziranim sadržajem o Europskoj uniji te edukativna igra uloga zastupnika Europskog parlamenta.

Sadržaj je dostupan na 24 službena jezika Europske unije.

Zagreb je 15. europska prijestolnica u kojoj djeluje interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu.