in MREŽA
Mentalni poremećaji čine 30 posto svih uzroka invaliditeta
Sve veći izazovi današnjice ozbiljno ugrožavaju mentalno zdravlje. Međutim, zbog straha od stigme i predrasuda osobe s teškoćama mentalnog zdravlja često ne potraže adekvatnu pomoć
Poslušaj članak
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 9. listopada, na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu zdravstva predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja u RH, programi i inicijative koji poboljšavaju dostupnost i kvalitetu skrbi te potiču prevenciju i ranu intervenciju.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Mentalno zdravlje u kriznim situacijama’. Obilježavanje je posvećeno unaprjeđenju dostupnosti, integriranosti i kvalitete skrbi za mentalno zdravlje, uz promicanje razumijevanja, solidarnosti i podrške osobama s teškoćama.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić istaknula je da poremećaji mentalnog zdravlja imaju visoku prevalenciju, a ona iznosi oko 6 posto na globalnoj razini. Poremećaji mentalnog zdravlja počinju u mlađoj životnoj dobi. Naime, u više od 50 posto slučajeva prvi simptomi se javljaju u dobi od 14 godina.
– Ukoliko se ovi poremećaji na vrijeme ne otkriju i adekvatno ne liječe, visoka je stopa invaliditeta i kroniciteta te je vrlo često trajno narušena kvaliteta života. Veliki udio u zdravstvenoj zaštiti otpada na liječenje mentalnih poremećaja – rekla je Štimac Grbić.
Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima Republike Hrvatske, u ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s 4 do 5 posto. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2023. godini registrirano je ukupno 818.554 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.
– Prema Registru osoba s invaliditetom HZJZ-a, dijagnoze mentalnih poremećaja predstavljaju 30 posto svih uzroka invaliditeta. Mentalni poremećaji kao osnovni uzrok smrti u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 3 do 4 posto. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji imaju udjela 9 posto. Ono što je najveći problem jest da su mentalni poremećaji, kada govorimo o duljini hospitalizacije, na prvom mjestu – pojasnila je Štimac Grbić.
Osvrnula se na hospitalizacije u stacionarnim i dnevnim bolnicama. Prema pokazateljima od 2017. do 2024. godine vidljiv je značajan trend rasta liječenja u dnevnim bolnicama, a liječenje u stacionarnom dijelu je u blagom padu, ali taj pad ne prati porast na razini dnevnih bolnica te se može reći da je porast liječenih zbog mentalnih poremećaja.
– Prvi po broju hospitalizacija u stacionarnom dijelu godinama, pa i desetljećima u Hrvatskoj, su osobe s mentalnim poremećajima koji su uzrokovani alkoholom. Na drugom mjestu su hospitalizacije zbog shizofrenije, zatim povratno depresivnih poremećaja te zbog reakcija na teški stres. U dnevnim bolnicama hospitalizacija je najčešća zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, zatim slijede duševni poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola te ostali anksiozni poremećaji – pojasnila je Štimac Grbić.
Značajna je razlika između muškaraca i žena vezano za razloge za hospitalizaciju. Kod muškaraca razlozi hospitalizacije u stacionarnom dijelu na prvom mjestu su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, kod žena na prvom mjestu je razlog hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Kod oba spola na drugom mjestu razlog hospitalizacije je shizofrenija. Međutim, u ukupnom broju hospitaliziranih u Hrvatskoj je značajno veći broj muškaraca, jer do hospitalizacije dolazi zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom.
U dnevnim bolnicama razlog hospitalizacije kod oba spola na prvom mjestu je reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, a veći je broj muškaraca nego žena. Na drugom mjestu razlog je kod muškaraca poremećaj uzrokovan alkoholom, a kod žena povratno depresivni poremećaj.
Štimac Grbić predstavila je i projektne aktivnosti u području mentalnog zdravlja. Hrvatska je sudjelovala i trenutno sudjeluje u nekoliko europskih projekata u području prevencije, unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja. Među projektima čiji je nositelj HZJZ su JA ImpleMENTAL, JADE Health i JA PRISM.
– Sudjelujemo u projektu Europske unije, a cilj je implementirati dobre prakse u ranom prepoznavanju kriznih situacija. U okviru tog projekta HZJZ će implementirati platformu za edukaciju svih onih koji dolaze u prvi kontakt s osobama u krizi, a to se odnosi na vatrogasce, policiju, škole, primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu pomoć, kako bi rano prepoznali krizne situacije i znali adekvatno reagirati u takvim situacijama – objasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Natko Gereš predstavio je Protokol za postupanje i komunikaciju u kriznim situacijama koji je izradila međuresorna radna skupina Ministarstva zdravstva. Dokument definira tri razine intervencije – zelenu, žutu i crvenu zonu – ovisno o stupnju rizika te propisuje koordinirane postupke svih uključenih dionika.
– Zelena zona podrazumijeva jačanje otpornosti, edukaciju i promociju mentalnog zdravlja u zajednici, žuta zona odnosi se na rano prepoznavanje problema i uključivanje stručnih službi, dok crvena zona obuhvaća hitne i krizne situacije koje zahtijevaju neposrednu intervenciju i uključivanje centara za krizne intervencije – objasnio je Gereš.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je resorno ministarstvo promjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvelo psihološku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite i mrežom javnozdravstvene službe omogućilo ugovaranje psihologa u domovima zdravlja.
Prije dvije godine, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, pokrenut je i posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja, a u program je uključeno sedam domova zdravlja.
– Kroz program je dosad bez uputnice pruženo oko 33 tisuće usluga. Od toga se 1700 odnosilo na prvi pregled. Zbog uspostavljanja mreže javnozdravstvene službe nadamo se da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja na području Republike Hrvatske imati ugovorene psihologe koji su dostupni građanima besplatno i bez uputnice. Radi se o smanjenju stigmatizacije mentalnih poremećaja te rasterećenju tercijarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Petogodišnji Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja, koji je u javnom savjetovanju, predvidio je 180 specijalizacija iz psihijatrije, 136 užih specijalizacija iz područja psihijatrije i 70 specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije – pojasnila je Portolan Pajić.
Naglasila je da se Nacionalnim planom skreće pozornost na to kako je važno ulaganje u mentalno zdravlje i stručno specijalističko usavršavanje liječnika.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
MedicinaPrije 1 danAlzheimerova bolest nije neizlječiva?