Unatoč izazovima, osobe s epilepsijom mogu živjeti ispunjen i normalan život uz odgovarajuću terapiju i podršku. Uz pravilno liječenje, većina oboljelih uspješno kontrolira napadaje

Svjetski dan epilepsije obilježava se svake godine 26. ožujka kako bi se podigla svijest o epilepsiji, jednoj od najčešćih neuroloških bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Ovaj dan, poznat i kao Ljubičasti dan (Purple Day), posebno naglašava važnost razumijevanja epilepsije, uklanjanja predrasuda i pružanja podrške oboljelima.

Epilepsija je kronični neurološki poremećaj koji uzrokuje ponavljajuće epileptičke napadaje. Napadaji nastaju zbog abnormalne električne aktivnosti u mozgu i mogu se manifestirati na različite načine – od blagih odsutnosti do jakih grčeva i gubitka svijesti. Bolest može zahvatiti ljude svih dobnih skupina, a uzroci mogu biti različiti, uključujući genetiku, ozljede mozga, moždani udar ili infekcije.

Epileptički napadaji mogu biti različitih vrsta, ali neki od najčešćih simptoma uključuju gubitak svijesti ili zbunjenost, nekontrolirane trzaje ruku i nogu, prazan pogled ili odsutnost, naglo padanje bez očitog razloga

Ako svjedočite epileptičkom napadaju, važno je ostati smiren i poduzeti sljedeće korake.

Osigurajte da osoba ne ozlijedi glavu ili tijelo (uklonite oštre predmete iz blizine).

Postavite je na bok kako bi spriječili gušenje.

Nemojte stavljati ništa u usta osobe tijekom napadaja.

Pratite trajanje napadaja – ako traje duže od pet minuta, pozovite hitnu pomoć.

Unatoč izazovima, osobe s epilepsijom mogu živjeti ispunjen i normalan život uz odgovarajuću terapiju i podršku. Uz pravilno liječenje, većina oboljelih uspješno kontrolira napadaje.

Svjetski dan epilepsije prilika je da se educiramo, podržimo oboljele i doprinesemo borbi protiv stigme koja još uvijek prati ovu bolest i zato u nedjelju, 30. ožujka 2025. godine podržite manifestaciju ‘Bicikliraj za epilepsiju’ u organizaciji Hrvatske udruge za epilepsiju. Budite na Europskom trgu u Zagrebu od 11 do 14 sati.

Biciklistička povorka kretat će se sljedećom rutom: Europski trg – Vlaška ulica – Palmotićeva ulica – Boškovićeva ulica – Hebrangova ulica – Trg Republike Hrvatske – Masarykova ulica – Ulica Nikole Tesle – Zrinjevac – Trg Josipa Jurja Strossmayera (istočna strana) – Ulica Pavla Hatza – Draškovićeva ulica – Šoštarićeva ulica – Trg Josipa Langa – Branjugova ulica – Vlaška ulica – Europski trg.

Ovogodišnja manifestacija odvija pod pokroviteljstvom  predsjednika Republike Hrvatske Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i gradonačelnika Grada Zagreba.

Nosimo ljubičasto i budimo glas podrške onima koji žive s epilepsijom.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Japan ima vrlo nisku stopu karijesa zahvaljujući prehrani bogatoj ribom i minimalnoj konzumaciji šećera

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 20. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti oralne higijene i zdravlja usne šupljine.

Ovaj dan inicirala je Svjetska dentalna federacija (FDI) kako bi educirala ljude o prevenciji zubnih bolesti i potaknula ih na redovitu brigu o svojim zubima i desnima.

Zdravlje usne šupljine ključno je ne samo za lijep osmijeh, već i za opće zdravlje organizma. Loša oralna higijena može dovesti do ozbiljnih problema poput karijesa, bolesti desni i čak utjecati na razvoj kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.

Stručnjaci preporučuju pranje zubi najmanje dva puta dnevno, korištenje zubnog konca te redovite posjete stomatologu.

Jeste li znali da ljudska slina pomaže u zaštiti zuba jer sadrži enzime koji neutraliziraju kiseline i bakterije, a da je zubna caklina najtvrđa tvar u ljudskom tijelu – čak tvrđa od kosti?

Ljudi su počeli prati zube tisućama godina prije nego što su izumljene moderne četkice za zube i paste. Prvi poznati oblik čišćenja zuba potječe još iz drevnog Egipta oko 5000. godine prije Krista, gdje su koristili prah napravljen od zdrobljenih ljuski jaja, pepela, plovućca i mirte.

Drevni Mezopotamci i Kinezi također su koristili razne metode čišćenja zuba. Kinezi su već oko 500. godine prije Krista izrađivali prve četkice za zube od bambusovih drški i svinjske dlake.

Stari Rimljani i Grci koristili su grube tkanine ili štapiće natopljene u ulje i sol za čišćenje zuba. Rimljani su čak koristili urin kao sredstvo za izbjeljivanje zuba zbog amonijaka koji se u njemu nalazi.

Prve prave četkice za zube s dlačicama nalik današnjima nastale su u Kini u 15. stoljeću, a bile su izrađene od bambusa ili kosti s čekinjama divlje svinje. Europljani su ih kasnije prilagodili, ali su umjesto svinjske dlake koristili konjsku dlaku ili perje.

Moderna zubna pasta pojavila se tek u 19. stoljeću, a prve komercijalne tube paste krenule su u prodaju 1890-ih. Prva plastična četkica za zube s najlonskim vlaknima proizvedena je 1938. godine.

Dakle, dok danas imamo napredne zubne paste i električne četkice, ljudi su se brinuli o oralnoj higijeni na razne načine već tisućama godina

Kažimo i da prosječna osoba tijekom života potroši oko 38 dana četkajući zube.

Žvakanje žvakaće gume bez šećera može pomoći u smanjenju nastanka karijesa jer potiče proizvodnju sline.

Svjetski dan oralnog zdravlja prilika je da svi preispitamo svoje navike i poduzmemo korake kako bismo osigurali zdrave zube i desni. Osmijeh je odraz zdravlja, stoga ne zaboravimo svakodnevno voditi brigu o njemu baš onako kako to rade Skandinavci i Japanci  koji vode kad je riječ o oralnom zdravlju, zahvaljujući kombinaciji dobre prehrane, redovitih pregleda i kvalitetne higijene.

Specifične teškoće učenja uključuju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Učenici s diskalkulijom imaju teškoće u razumijevanju brojeva i matematičkih koncepata

Poslušaj članak

Procjenjuje se da 5 do 8 posto djece ima diskalkuliju, a unatoč ovom poremećaju, imaju normalne ili čak iznadprosječne sposobnosti u drugim područjima.

Budući da se diskalkulija rjeđe istražuje i stručno spominje, u ponedjeljak je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu po prvi put u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan diskalkulije.

Obilježavanje je organizirao Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji sa Sekcijom za čitanje, pisanje i matematiku udruge studenata logopedije Logomotiva.

Brojnim stručnjacima i studentima zanimljiva izlaganja održali su voditeljica Vijeća studija logopedije Mirjana Lenček i asistentica na Odsjeku za logopediju Marija Jozipović Magdalena Ivanko, nastavnik geografije i povijesti iz IX. gimnazije Fran Alilović te studenti udruge Logomotiva.

U izlaganjima su predavači govorili o današnjim spoznajama o diskalkuliji i kako pristupiti ovom poremećaju u obrazovnom kontekstu.

Redovita profesorica u trajnom zvanju s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mirjana Lenček istaknula je da se diskalkulija dijagnosticira u školskoj dobi nakon što su djeca izložena formalnoj matematici.

– Obilježja diskalkulije najčešće prepoznaju roditelji i nastavnici, a probleme dijagnosticiraju logopedi. Logoped je stručnjak koji radi na prevenciji, savjetovanju, dijagnostici i terapiji te pruža podršku učenicima s diskalkulijom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Također informira širu javnost o osobitostima diskalkulije i surađuje s nastavnicima u prilagodbama i provođenju individualiziranih postupaka u radu s učenicima s diskalkulijom – objasnila je Lenček.

Naglasila je da su već u počecima formalnog usvajanja matematike kod djece s diskalkulijom vidljive teškoće u razumijevanju količina i povezivanju količina i brojeva, problemi u svladavanju osnovnih matematičkih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) te općenito problemi u svladavanju matematičkih znanja, koncepata i matematičkog jezika. Djeca s diskalkulijom mogu imati dodatne teškoće, ali i ne moraju.

– Ponekad postoje komorbiditeti diskalkulije i drugih poremećaja. Nije rijetkost zajednička pojavnost diskalkulije i disleksije, kao ni diskalkulije i razvojnog jezičnog poremećaja te nekih drugih poremećaja, primjerice poremećaja iz spektra autizma – pojasnila je Lenček.

Naglasila je da su djeci s diskalkulijom u pravilu potrebne prilagodbe kroz sadržaje redovitog programa s individualiziranim postupcima koji uključuju multisenzorički pristup i primjenu različitih metoda koje olakšavaju usvajanje matematike. Osvrnula se i na razumijevanje sredine i nastavnika prema djeci s diskalkulijom.

– Nije rijetkost da se fenomen diskalkulije ne razumije i ne prepoznaje, pa djeca s diskalkulijom ne nailaze na razumijevanje sredine. Međutim, to se sve više mijenja, a razumijevanje i prepoznavanje diskalkulije sve su prisutniji – rekla je Lenček. Nažalost, djeca s diskalkulijom suočena su s neopravdanim predrasudama.

– Nije rijetkost da ih se smatra ‘bedastima’ ili ‘manje sposobnima’, iako se radi o djeci urednog intelektualnog funkcioniranja. Kao i sva ostala djeca, uspješni su u drugim područjima, a mogu biti i nadareni – istaknula je Lenček.

U povodu Međunarodnog dana diskalkulije, čije bi obilježavanje u Hrvatskoj trebalo postati tradicija, profesorica Lenček poslala je snažnu poruku svim nastavnicima i roditeljima kako bi se pomoglo djeci s diskalkulijom i unaprijedila kvaliteta njihova života.

– Ako ste zabrinuti i sumnjate da vaše dijete ima diskalkuliju, potražite logopeda. Logopedski pregled ne boli, nije opasan, a pravovremeno prepoznavanje ovog poremećaja može bitno utjecati na akademski uspjeh i cjeloživotni ishod – poručila je Lenček.

Zanimljivo izlaganje o povezanosti geografije i matematike s ciljem usvajanja gradiva kod djece s diskalkulijom održali su Magdalena Ivanko i Fran Alilović. Naime, matematika i geografija povezane su kroz različita područja, primjerice kartografiju ili demogeografiju.

– Geografija se kao znanost u svojim mjerenjima oslanja na matematiku, pa je za pretpostaviti da će učenici s diskalkulijom imati teškoća u usvajanju dijela sadržaja iz predmeta geografije. Ona zahtijeva izračun različitih podataka, njihovu interpretaciju i grafičke prikaze, kao i razumijevanje specifičnog matematičkog jezika, primjerice pojmova stupanj, širina i dužina – pojasnila je Ivanko.

Učenici s diskalkulijom najčešće imaju teškoća upravo s matematičkim aspektima geografije, pa su prilagodbe vezane uz matematičko-geografske teme ključne. U svojem izlaganju Ivanko i Alilović predstavili su prilagodbu za obradu tematike mjerila karte, koje je definirano kao omjer važan za geografsko predočavanje Zemljine površine na dvodimenzionalnoj podlozi. Omjer u sebi sadrži matematički aspekt zbog računanja te brojevnog zapisa.

– Preračunavanje klasičnog zapisa mjerila jest matematički dio, ali potom sve brojevne podatke interpretiramo unutar geografije, primjerice udaljenost, izrada karte itd. Sama izrada grafičkog mjerila također sadrži matematičke postupke, poput korištenja ravnala i primjene geometrijskih znanja – rekao je Alilović. Naglasio je da je cilj osvijestiti vizualizaciju pojmova pri objašnjavanju ovog postupka kako bi učenici što zornije predočili postupak te rastaviti postupak na korake kako bi ga lakše pratili.

– Vizualizacija sadržaja jedan je od ključeva za razumijevanje matematičkih koncepata u geografiji, ali i u drugim znanstvenim disciplinama i nastavnim predmetima – zaključila je Ivanko.