Stigmatizacija djece s debljinom može imati značajne posljedice na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Doživljaj stigme može narušiti dječje samopouzdanje, povećati rizik za depresiju, anksioznost i razvoj poremećaja hranjenja te dovesti do povlačenja iz tjelesnih i društvenih aktivnosti.
S ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece, povodom Svjetskog dana debljine Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF 4. ožujka predstavili su smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece ‘Dijete na prvom mjestu’.
Smjernice su namijenjene novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svim dionicima koji javno i u medijima komuniciraju o temi debljine kod djece. Namjera smjernica je promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece.
Podijeljene su u pet cjelina te donose primjere i preporuke kako koristiti jezik, govor, fotografije, ilustracije, audiovizualni i grafički sadržaj te kako pristupiti temi debljine u skladu s profesijom i etikom novinarstva. Smjernice su razvijene u sklopu šire suradnje HZJZ-a i UNICEF-a, a autorice su Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Zdravlje djece neizostavan je dio javne komunikacije što uključuje teme prekomjerne tjelesne mase i debljine. Posebno je važan način na koji komuniciramo o ovoj temi. Istraživanje je pokazalo da stigmatizacija i posramljivanje ne predstavljaju dobar poticaj djeci za usvajanje zdravih životnih navika, nego dodatnu prepreku prema njihovom zdravlju i dobrobiti. Ovim smjernicama nastoji se napraviti pomak sa pojednostavljenog stereotipnog prikazivanja debljine koji traži krivca u roditeljima i djeci prema pristupu razumijevanja složenosti teme, jer na debljinu utječu mnogi čimbenici od kojih veliku ulogu ima okruženje – pojasnila je psihologinja Tamara Balja iz HZJZ-a.
Zaključila je da svi koji komuniciraju na ovu temu imaju odgovornost i mogućnost doprinijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu bez tereta stigme i prepreke prema njihovom zdravlju.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da se pravilnom komunikacijom sprječava stigmatizacija osoba s prekomjernom tjelesnom težinom koja može predstavljati prepreku u prevenciji i liječenju debljine.
– U čitavom svijetu debljina je veliki javnozdravstveni problem. Debljina je prvi rizični čimbenik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Niz godina HZJZ intenzivira aktivnosti na prevenciji i liječenju debljine. Pravilnom komunikacijom o debljini nastojimo doprinijeti sveobuhvatnom pristupu stvaranju uvjeta za prevenciju i liječenje debljine – objasnio je Capak.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović podsjetila je da je 2002. godine tadašnje resorno ministarstvo pokrenulo projekt ‘Živjeti zdravo’, koji je fokusiran na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u cilju prevencije debljine. Naglasila je da je u projektu od 2002. godine do danas važna multisektorska suradnja.
– Više od 50 dionika sudjelovalo je u kreiranju projekta i danas više od 50 dionika sudjeluje u njegovoj provedbi. Ako jedna trećina djece i dvije trećine odrasle populacije ima višak kilograma, onda je poznato da samo resor zdravstva ne može djelovati na taj zdravstveni rizik. Danas je 230 bolesti značajno povezano s debljinom. Ako se tome problemu ne stane na kraj, djeca rođena 2050. živjet će tri i pol godine kraće u odnosu na djecu koja su rođena 2020. – pojasnila je Musić Milanović.
Ukazala je na zabrinjavajuće podatke vezano uz stigmatizaciju djece s debljinom. Naime, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s debljinom stigmatizirano je od strane člana obitelji. Polaskom u školu čak je 64 posto veći rizik da ova djeca budu žrtve vršnjačkog zlostavljanja u odnosu na djecu s normalnom tjelesnom masom.
Čak 45 posto je manja šansa da će poslodavac zaposliti osobu s debljinom u odnosu na osobu s normalnom tjelesnom težinom. Ukoliko se osoba s debljinom i zaposli, vjerojatnost da će se osjećati stigmatiziranom iznosi 54 posto u odnosu na svoje kolege. Čak 69 posto odraslih osoba s debljinom osjeća stigmatizaciju od strane zdravstvenih djelatnika.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je da medijsko izvještavanje i javna komunikacija mogu imati ključnu ulogu u rješavanju problema debljine kod djece, ali ga mogu i produbiti ako nisu odgovorni, utemeljeni na dokazima i konstruktivni.
Zaključila je da u svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu te da treba više govoriti o brojnim uzrocima debljine i kako zajednički raditi na rješenjima.
Nakon predstavljanja smjernica i prigodnih govora održana je parlaonica na kojoj su sudjelovali liječnici, psiholozi i studenti novinarstva s ciljem destigmatizacije debljine kod djece. Sudionici parlaonice pohvalili su donošenje smjernica.
Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić smatra da su smjernice važan iskorak. Naglasio je da Hrvatsko pedijatrijsko društvo podržava donošenje smjernica ne samo radi boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o problemu debljine kod djece nego i radi pomoći u komunikaciji pedijatrima koji su, uz liječenje akutnih bolesti djece, odgovorni za promicanje prevencije i zdravih životnih navika.
– Što se tiče načina izvještavanja o problemu debljine kod djece, smatram da neosviještenost ili nerazmišljanje nekad dovodi do krivih načina izvještavanja. Stoga su ove smjernice poticaj medijima da budu bolji – zaključio je Markić.
