Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote
Poslušaj članak
Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.
DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.
Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.
U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.
U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.
Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.
– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.
DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.
Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.
Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.
Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.
Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.
Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.
No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.
– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.
Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.
Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.
Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.
Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.
Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.
Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.
Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.
Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma
Poslušaj članak
Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.
Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.
Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.
Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.
– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.
Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.
O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.
Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.
Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.
Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.
– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana