Connect with us

Zdravlje i ljepota

Kako njegovati kožu s 20, 30, 40, 50… godina?

Objavljeno

/

Na slici je prikazana osoba koja sjedi na kauču u nježno osvijetljenoj prostoriji. Odjevena je u svijetlu majicu bez rukava, a duga valovita kosa pada preko ramena. Pogled joj je usmjeren prema gornjem dijelu ramena, gdje se vidi crvenilo i iritacija kože – moguće osip, upala ili alergijska reakcija. Atmosfera fotografije je tiha i introspektivna, s naglaskom na osobnu njegu i osviještenost o tjelesnom zdravlju. Blago svjetlo i kućni ambijent stvaraju osjećaj sigurnosti i privatnosti, dok poza osobe odražava zabrinutost, ali i pažnju prema vlastitom tijelu.
Foto: arhiva

Kasne dvadesete su godine u kojima se preporučuje započeti unos različitih antioksidansa (vitamin C) i hidratantnih sredstava (hijaluronska kiselina, ekstrakt Aloe vere) u svoju njegu

Za čišćenje treba upotrebljavati nježna sredstva za čišćenje koja ne isušuju i ne nadražuju kožu. Eksfolijaciju, ili prirodni proces pilinga (ljuštenja) kože možemo ubrzati primjenom različitih vrsta pilinga; ako redovito uklanjamo mrtve stanice s površine kože i kreme će se bolje upijati pružajući pritom bolji učinak. Nakon čišćenja uvijek treba nanijeti i hidratantnu kremu.

U 20-im godinama

U dvadesetim se godinama koža malo smiruje od hormona i iz masnog tipa prelazi u suši tip. To je sjajno za one koji su se borili s problematičnom kožom. S druge strane, kako se koža sve više suši, započinje i proces nastajanja bora.

Kasne dvadesete su godine u kojima se preporučuje započeti unos različitih antioksidansa (vitamin C) i hidratantnih sredstava (hijaluronska kiselina, ekstrakt Aloe vere) u svoju njegu; oni će pomoći koži da dugoročno izgleda mladoliko i svježe.

Već u tim godinama proizvodnja vlastitog kolagena počinje opadati, stoga ga treba dodavati u obliku dodataka prehrani, a i koristiti kreme koje potiču njegovo stvaranje.

U 30-im godinama

U tridesetim se godinama na koži počinju pojavljivati sitne bore, najviše oko usta i očiju. U toj dobi preporučuje se uporaba hidratantne kreme, ili gela za kožu oko očiju.

Tridesete su godine kada se na koži počinju pojavljivati posljedice utjecaja okoline, poput sunčevih zraka, pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola, loše prehrane i nepravilne njege kože.

Osim opadanja stvaranja kolagena snižava se i razina hijaluronske kiseline u tijelu, koja je nužna za zdravu i hidratiziranu kožu. U tom razdoblju već treba započeti upotrebljavati kreme koje sadrže aminokiseline poput arginina, koje dodatno potiču stvaranje kolagena.

U 40-im godinama

U četrdesetim godinama na koži većine žena bore su već dobro vidljive. Manje je elastina, stoga koža počinje gubiti svoju elastičnost.

Tijekom toga razdoblja osim hijalurona i tvari koje potiču stvaranje kolagena u obzir dolaze i različiti biljni ekstrakti koji sadrže obilje hranjivih sastojaka i antioksidansa i hidroliziranih proteina.

Hidrolizirani proteini pšenice u kremama djeluju kao ovlaživači, poboljšavaju hidrataciju kože te je čine mekom i glatkom.

U 50-im godinama

U pedesetima na dodatne promjene na koži utječe djelovanje gravitacije, osobito na obrazima, koža počinje gubiti volumen, manje je čvrsta, a bore su dublje.

Tijekom ovoga razdoblja mijenja se hormonska ravnoteža u ženskom tijelu, što jako utječe na izgled kože. Stoga treba koristiti bogatije kreme koje sadrže sastojke poput karite maslaca i prirodnih ulja.

Zdravlje i ljepota

ČAROBNA TERETANA Inkluzivni fitness za djecu s teškoćama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Žena i djevojčica u sportskoj odjeći zajedno izvode vježbe istezanja u svijetloj prostoriji.
Foto: Pexels/Gustavo Fring

Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju

Poslušaj članak

Možda se nalazite među sve brojnijim poklonicima novog video serijala na YouTubeu koji promovira tjelovježbu kao jednu od najučinkovitijih intervencija za klince i klinceze s razvojnim teškoćama.

Uz sve ostalo, tjelovježba značajno smanjuje rizik od pretilosti, uzročniku brojnih kroničnih bolesti, a upravo su u tom segmentu mališani s teškoćama izloženi većoj opasnosti od zdrave djece.

Motivirane ovim izazovom, američke organizacije Exercise Connection i Nacionalni centar za zdravlje, tjelesnu aktivnost i invaliditet (NCHPAD) udružili su se kako bi stvorili YouTube video seriju ‘Inkluzivni fitness za djecu s autizmom’, no ova serija pruža praktične strategije za vježbanje za mališane s različitim teškoćama.

Obje organizacije nude prilagođene pristupe utemeljene na dokazima, a ključ pozitivnih iskustava jest individualizirani pristup svakom korisniku, a to se posebno odnosi na rad s neurodiverznim osobama.

I u Hrvatskoj postoje razni programi za terapijske tjelovježbe koje uglavnom daju zavidne i ohrabrujuće rezultate, no kod ovog se inkluzivnog fitnessa, uz fizičke, bilježe i veliki benefiti za mentalno zdravlje, poput poboljšanja učenja i sveukupnih vještina u društvenoj komunikaciji.

Treneri inkluzivnog fitnessa naglašavaju važnost modeliranja izvođenjem vježbi uz dijete, demonstrirajući očekivane radnje. Ovaj pristup ne samo da postavlja jasan primjer već i stvara zajedničko iskustvo, poboljšavajući djetetovu udobnost i spremnost za sudjelovanje. Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju.

Ključna poruka serije ‘Inkluzivna kondicija za djecu s autizmom’ je važnost upornosti nad savršenstvom. Za mnogu djecu s teškoćama, posebno onu s autizmom, put do bavljenja tjelesnom aktivnošću nije uvijek linearan. Fokus bi trebao ostati na dosljednosti i trudu, a ne na besprijekornom izvršenju.

– Ustrajnost u ovom kontekstu znači slavljenje malih pobjeda, poput isprobavanja nove vježbe, dovršetka kratke aktivnosti ili jednostavnog dolaska – kažu autori YouTube serijala.

– Radi se o prepoznavanju i pojačavanju napretka, bez obzira koliko se činio malim. Korištenjem strategija utemeljenih na dokazima i fokusom na upornost, možemo pomoći u poticanju pozitivnog odnosa s vježbanjem koji osnažuje pojedince da vode zdraviji i aktivniji život. Kontinuiranim naporima možemo stvoriti svijet u kojem je fitness zaista dostupan svima, slaveći napredak na svakom koraku – zaključuju autori.

Nastavite čitati

Zdravlje i ljepota

 Dišemo cijeli život, ali znamo li pravilno disati?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je osoba koja sjedi prekriženih nogu na svijetloplavoj prostirci uz bazen, u mirnom vanjskom okruženju okruženom zelenilom. Oči su zatvorene, a ruke ispružene iznad glave s dlanovima spojenima, što odaje dojam koncentracije, opuštanja i svjesnog disanja. Odjevena je u crnu sportsku odjeću, a zamućena pozadina s palmama i toplim svjetlima dodatno naglašava atmosferu mira i relaksacije. Fotografija dobro ilustrira teme poput dijafragmalnog disanja, meditacije, joge i upravljanja stresom.

Jednostavan način da provjerite dišete li pravilno jest da jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Ako se tijekom udaha više pomiče trbuh nego prsa, velika je vjerojatnost da koristite dijafragmu i dišete učinkovitije

Poslušaj članak

Disanje je prva radnja koju napravimo dolaskom na svijet i posljednja kojom završava naš životni put. Svakoga dana udahnemo između 20.000 i 25.000 puta, no mnogi ipak ne dišu pravilno. Stres, dugotrajno sjedenje, loše držanje i ubrzan način života često uzrokuju plitko, ubrzano disanje kroz usta, što može negativno utjecati na zdravlje.

Pravilno disanje odvija se kroz nos i uz pomoć dijafragme, glavnog dišnog mišića. Tada se trbuh lagano podiže, pluća se ravnomjerno šire, a tijelo dobiva dovoljno kisika. Nos pritom filtrira, zagrijava i vlaži zrak te potiče stvaranje dušikova oksida koji poboljšava protok krvi i iskorištavanje kisika.

Nasuprot tome, plitko i ubrzano disanje održava organizam u stanju stresa. Posljedice mogu biti umor, glavobolje, napetost u vratu i ramenima, loš san, slabija koncentracija te osjećaji tjeskobe. Problem često nije manjak kisika, nego prebrzo izbacivanje ugljikova dioksida, važnog za prijenos kisika iz krvi u tkiva.

Dobra je vijest da se pravilno disanje može naučiti. Dijafragmalno ili trbušno disanje smanjuje stres, usporava rad srca i poboljšava opskrbu organizma kisikom. Popularna je i tehnika ‘box breathing’, koja uključuje četiri sekunde udaha, četiri zadržavanja daha, četiri izdaha i ponovno četiri sekunde zadržavanja. Koriste je sportaši, piloti i pripadnici specijalnih postrojbi za lakše suočavanje sa stresom.

Još jedna poznata metoda je tehnika 4-7-8: udah traje četiri sekunde, zadržavanje daha sedam, a izdah osam sekundi. Produženi izdah aktivira parasimpatički živčani sustav, usporava rad srca i potiče opuštanje.

Postoje i druge metode, poput Buteykove tehnike koja se temelji na sporom nosnom disanju te se često primjenjuje kod osoba s astmom ili anksioznošću.

Sve je poznatija i Wim Hof metoda koja kombinira ritmičko disanje, zadržavanje daha i izlaganje hladnoći, ali je treba izvoditi oprezno i nikada u vodi ili tijekom vožnje zbog mogućnosti gubitka svijesti. U jogi se primjenjuje i naizmjenično disanje kroz nosnice (Nadi Shodhana), koje pomaže smiriti um i poboljšati koncentraciju.

Mnogi tijekom rada za računalom ili obavljanja zahtjevnih zadataka nesvjesno zadržavaju dah. Taj se fenomen naziva ’email apnea’ i pokazuje koliko stres može utjecati na način disanja.

Istraživanja pokazuju da sporo disanje, oko šest udaha u minuti, može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju stresa i poboljšanju rada srca. Zato nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno može imati značajan učinak na zdravlje.

Disanje je automatska radnja, ali ujedno i jedan od najjednostavnijih načina da pozitivno utječemo na vlastito zdravlje. Kada naučimo disati mirnije, dublje i svjesnije, ne poboljšavamo samo rad pluća nego i ravnotežu cijelog organizma.

Nastavite čitati

Zdravlje i ljepota

Ovo su stvarne potrebe naše kože, ostalo je marketing

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici se vidi osoba koja leži zatvorenih očiju i prima tretman lica. Druga osoba kistom nanosi bijelu, kremastu masku na jednu polovicu lica, dok u drugoj ruci drži posudicu s istom kremom. Osoba koja prima tretman leži na smeđem ručniku, a pozadina je u toplim bež tonovima, što stvara dojam opuštajuće spa‑atmosfere.
Foto: Pixabay

Najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema

Poslušaj članak

U svijetu kozmetike danas se čini kao da za svaki dio lica i tijela postoji posebna krema: za dan, za noć, za područje oko očiju, za vrat, za ruke, za stopala, za ‘anti-age’, za ‘anti-stress’, za ‘detoks’.

Police trgovina prepune su proizvoda koji obećavaju čuda, a potrošači se lako izgube u tom moru izbora. No istina je mnogo jednostavnija: za zdravu i lijepu kožu potrebno je samo nekoliko osnovnih koraka, dok je velik dio ponude zapravo rezultat pametnog marketinga.

Prva i najvažnija stvar u njezi kože je čišćenje. Tijekom dana na koži se nakupljaju znoj, prašina, višak sebuma i ostaci šminke. Blago sredstvo za čišćenje koje ne isušuje kožu često je sasvim dovoljno. Nema potrebe za deset različitih gelova i pjena – važno je samo da proizvod odgovara tipu kože.

Drugi osnovni korak je hidratacija. Jedna dobra hidratantna krema može zadovoljiti većinu potreba kože. Koži je potrebna vlaga kako bi ostala elastična i zdrava, ali to ne znači da moramo imati posebnu kremu za svaku zonu lica. U mnogim slučajevima krema za lice može se koristiti i za vrat, a kvalitetna krema za tijelo često je sasvim dovoljna i za ruke.

Treći ključni element njege, koji se često zanemaruje, jest zaštita od sunca. Redovita uporaba kreme sa zaštitnim faktorom jedan je od najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja i mladolikog izgleda kože. Mnoga istraživanja pokazuju da upravo sunce uzrokuje velik dio preranog starenja kože.

Sve ostalo – serumi s egzotičnim sastojcima, kreme s ‘revolucionarnim formulama’, posebni proizvodi za svaku sitnicu – često su više stvar trenda nego stvarne potrebe. To ne znači da su svi takvi proizvodi beskorisni, ali za većinu ljudi oni nisu nužni. Marketing često stvara osjećaj da bez cijele kolekcije proizvoda ne možemo pravilno njegovati kožu.

Na kraju, najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema. U svijetu kozmetike ponekad vrijedi pravilo: manje je zapravo više.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu