U svijetu preplavljenom dijetama, kontradiktornim savjetima o prehrani i neprestanim kulinarskim trendovima, nutricionizam postaje ključni kompas za pomoć pojedincima i zajednicama da se snađu u kompleksnoj mreži informacija o hrani.
No, što je zapravo nutricionizam? I zašto postaje sve važniji u suvremenom društvu?
Nutricionizam nije samo popis ”dobrih“ i ”loših“ namirnica. To je znanstvena disciplina koja proučava kako hrana utječe na ljudski organizam — od molekularne razine do javnog zdravlja. Obuhvaća raznolika područja poput biokemije, fiziologije, medicine, ali i sociologije i okolišnih znanosti.
Nutricionizam analizira kako nutrijenti — poput ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina i minerala — djeluju u tijelu, kako se metaboliziraju, kako utječu na zdravlje i kako se njihove potrebe mijenjaju tijekom života.
Ljudi često misle da je nutricionizam isto što i dijetologija, ali to je samo jedan njegov dio. Nutricionizam uključuje i javnozdravstvene politike, edukaciju, istraživanja o prehrambenim navikama te prevenciju kroničnih bolesti.
Temelj zdravlja – i dugovječnosti
Uloga nutricionizma u očuvanju zdravlja više nije stvar mišljenja, već činjenica potkrijepljena brojnim studijama. Prehrana ima direktan utjecaj na rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti, određenih vrsta raka, pa čak i neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove bolesti.
Kvalitetna, uravnotežena prehrana može značajno produljiti životni vijek, ali i poboljšati njegovu kvalitetu. Pritom nije riječ o asketskom odbacivanju omiljenih jela, već o mudrom i informiranom biranju namirnica, razumijevanju vlastitih potreba i konteksta u kojem živimo.
Nutricionizam se danas ne svodi samo na ”piramidu prehrane”. On uzima u obzir i stil života, genetske predispozicije, psihološke čimbenike i socioekonomske uvjete. Dvoje ljudi može jesti istu stvar, ali će njihovi organizmi različito reagirati.
Jedan od najuzbudljivijih pravaca u suvremenom nutricionizmu razvoj je personalizirane prehrane — koncepta koji uzima u obzir genetski kod pojedinca, mikrobiom crijeva, metaboličke profile i čak psihološke osobine. Takav pristup omogućuje nutricionistima da izrade prehrambene preporuke koje nisu univerzalne, nego specifične za svakog pojedinca.
Ovo područje intenzivno se razvija zahvaljujući napretku u genomici, umjetnoj inteligenciji i digitalnom zdravstvu. Uskoro će biti moguće, pomoću uzorka sline ili analize crijevnih bakterija, dobiti preporuke koju hranu izbjegavati, a koju preferirati — ne zato što je ”zdrava za sve“, nego zato što je zdrava za vas.
Nutricionisti osmišljavaju programe prehrane za kronične nezarazne bolesti i poremećaje prehrane.
Kada zatražiti pomoć?
Riječ je o stručnjacima koji mogu osmisliti individualne nutri-programe, plan prehrane i izradu jelovnika s izbalansiranim potrebama za makronutrijentima (bjelančevine, masti, ugljikohidrati) i mikronutrijentima (vitamini, mineralne tvari). Individualno nutricionističko savjetovanje preporučuje se kod različitih stanja poput:
bolesti probavnog sustava (želuca, dvanaesnika, crijeva, jetre, žučnog mjehura, gušterače), bolesti bubrega, kardiovaskularnih bolesti, onkoloških bolesti, šećerne bolesti, reumatskih bolesti, osteoporoze i hormonskih poremećaja.
Svaka bolest i poremećaji prehrane kao i njihove posljedice ne djeluju na svaku osobu jednako. Stoga su nutricionistički programi individualni i svaki je priča za sebe. Kada je zdravlje u pitanju, ne postoji ”copy-paste“ program.
Borba protiv demencije
Nutricionisti su stručnjaci koji vam mogu sugerirati kako ubrzati metabolizam ili provjeriti trenutno stanje inzulinske rezistencije.
Zanimljivo je i da u znanstvenim krugovima već neko vrijeme tinja tiha, ali sve glasnija revolucija: prehrana više nije samo pitanje energije i težine, već potencijalni alat u borbi protiv jedne od bolesti suvremenog doba — demencije. Iako se dugo vjerovalo da na Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije ne možemo previše utjecati, sve se više istražuje kako prehrambene navike mogu usporiti, pa čak i prevenirati neurodegenerativne procese u mozgu.
Mozak troši čak 20 posto energije koju unosimo hranom. To ga čini iznimno osjetljivim na kvalitetu nutrijenata. Istraživanja potvrđuju da neuroni ne stare izolirano — već u kontekstu cijelog organizma, a prehrana je jedan od ključnih čimbenika.
S tim da hrana može biti neuroprotektivna, ali isto tako i neurotoksična, što potvrđuje niz znanstvenih radova, poput britanskog istraživanjao važnosti hrane u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih pacijenata. Među zaključcima istraživanja ističe se uočljiva razlike u kognitivnim sposobnostima kod osoba koje slijede tzv. zapadnjačku prehranu u usporedbi s onima koji prakticiraju mediteransku prehranu.
Šećer — gorivo ili otrov?
Kronično povišena glukoza u krvi negativno utječe na gotovo svaki organ, uključujući oči, bubrege, kožu, jetru, jajnike, prostatu i živčane stanice. Mozak nije ništa manje podložan štetnim učincima poremećenog metabolizma glukoze u organizmu. U stvari, zbog svojih velikih energetskih potreba, čak je osjetljiviji od ostalih dijelova tijela, a Alzheimerova bolest mogla bi biti najteža posljedica toga stanja.
Ovogodišnje američko istraživanje o starenju mozga upozorava da je jedan od ključnih čimbenika starenja mozga inzulinska rezistencija neurona. Kad oni postanu otporni na inzulin, dolazi do nakupljanja toksičnih proteina poput beta-amiloida. To narušava sinaptičku komunikaciju i ubrzava degeneraciju živčanih stanica. Nutricionisti zato sve češće zagovaraju smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata i povećanje prehrane bogate vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima.
Piletina s maslacem od kikirikija i medom je neobično, ali izuzetno ukusno jelo koje spaja egzotične okuse u savršeno uravnoteženoj kombinaciji slatkog, slanog i lagano pikantnog. Sočni komadići piletine marinirani su u bogatom umaku od maslaca od kikirikija, meda, soja sosa i začina, a zatim se lagano karameliziraju tijekom pečenja
Sastojci (za 4 osobe):
4 pileća filea (otprilike 600 g)
3 žlice maslaca od kikirikija (glatki ili crunchy)
2 žlice meda
2 žlice soja sosa
1 žlica jabučnog octa (ili limunovog soka)
2 žlice ulja (suncokretovo ili sezamovo)
1 žličica naribanog đumbira (ili pola žličice suhog)
1 češanj češnjaka (sitno sjeckan)
pola žličice čilija u prahu (po želji)
prstohvat soli
svježe mljeveni papar
Priprema:
U zdjeli pomiješajte maslac od kikirikija, med, soja sos, ocat, ulje, đumbir, češnjak i čili. Dobro izmiješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Ako je pregusto, dodajte žlicu tople vode.
Filee narežite na trakice ili kockice i ubacite u marinadu. Promiješajte da se sve dobro obloži. Ostavite da se marinira barem 20 minuta (može i duže u hladnjaku).
Zagrijte tavu i dodajte malo ulja. Pecite piletinu zajedno s marinadom 10–15 minuta na srednje jakoj vatri, dok ne dobije lijepu boju i ne omekša. Umak će se lagano zgusnuti i karamelizirati.
Servirajte uz kuhanu rižu ili rezance. Po želji posipajte sezamom i nasjeckanim mladim lukom.
Prava istina o dijetama nije senzacionalna ni atraktivna – ona je jednostavna, ali zahtijeva dosljednost
U svijetu opsjednutom brzim rezultatima i ‘čudesnim’ rješenjima, mitovi o dijetama šire se brže nego ikad. Internet, društvene mreže i celebrity ‘gurui’ svakodnevno plasiraju informacije koje često nemaju znanstveno utemeljenje, a sve u cilju prodaje proizvoda ili dobivanja pozornosti.
Problem nastaje kad ljudi, vođeni dobrim namjerama, nasjednu na te laži i ugroze svoje zdravlje, mentalno stanje i odnos prema hrani.
Zato je važno znati koje su najčešće zablude kada je riječ o dijetama – i zašto ih trebamo izbjegavati.
Zabluda broj jedan je da su ugljikohidrati neprijatelj broj jedan.
Ovo je vjerojatno najpoznatija dijetalna zabluda. Ugljikohidrati su često označeni kao glavni krivci za debljanje, no istina je da su oni osnovni izvor energije za naš organizam. Ključno je razlikovati jednostavne ugljikohidrate (poput bijelog kruha, slatkiša i gaziranih pića) od složenih (kao što su zob, smeđa riža, povrće, mahunarke).
Potpuno izbacivanje ugljikohidrata može dovesti do umora, problema s koncentracijom, razdražljivosti i usporavanja metabolizma. Umjesto toga, fokusirajte se na pametne izbore i pravilnu ravnotežu makronutrijenata.
Preskakanje obroka pomaže mršavljenju je druga zabluda.
Mnogi misle da će preskakanjem doručka ili večere unijeti manje kalorija i time brže mršavjeti. Nažalost, tijelo to doživljava kao stres, pa usporava rad metabolizma kako bi sačuvalo energiju. Osim toga, preskakanje obroka često vodi do pretjerane gladi kasnije u danu – što rezultira prejedanjem i osjećajem krivnje.
Redoviti, uravnoteženi obroci tijekom dana pomažu održati razinu energije stabilnom i smanjuju potrebu za nezdravim grickalicama.
Što manje kalorija, to bolje – opasna zabluda.
Ekstremno niskokalorične dijete (npr. 800–1000 kalorija dnevno) mogu djelovati u kratkom roku, ali dugoročno nanose više štete nego koristi. Takve dijete često uzrokuju gubitak mišićne mase, usporavanje metabolizma, hormonalne poremećaje, pa čak i ozbiljne psihološke posljedice poput opsesije hranom.
Zdravo mršavljenje znači smanjenje kalorijskog unosa u razumnim granicama, uz povećanu tjelesnu aktivnost i kvalitetan odabir namirnica – a ne izgladnjivanje.
‘Light’, ‘zero’, ‘bez šećera’ – marketinške oznake koje zvuče obećavajuće, ali često skrivaju zamke.
Primjerice, light proizvodi mogu imati smanjene masnoće, ali povećan sadržaj šećera ili škroba kako bi sačuvali okus. Umjetni zaslađivači mogu izazvati napuhnutost, glavobolje ili potaknuti lažan osjećaj gladi.
Najbolje je birati prirodne, neprerađene namirnice koje nemaju etikete – poput voća, povrća, orašastih plodova i cjelovitih žitarica. Uvijek čitajte sastav, a ne samo marketinšku poruku.
Koliko ljudi – toliko različitih tijela, potreba, genetike i životnih okolnosti. Ne postoji univerzalna dijeta koja će svima dati iste rezultate. Neki ljudi se odlično osjećaju na mediteranskoj prehrani, drugi na biljnoj, dok nekima odgovara niži udio ugljikohidrata.
Zato je ključno pronaći prehranu koja vam odgovara dugoročno, koju možete održavati bez stresa i koja podržava vaše zdravlje, a ne samo broj na vagi.
Dodaci prehrani poput ‘fat burnera’, detox čajeva ili proteinskih shakeova često se predstavljaju kao čudotvorna rješenja. Iako neki od njih mogu imati svoje mjesto kao pomoć (npr. u sportskim treninzima), nijedan dodatak ne može nadomjestiti uravnoteženu prehranu, kretanje i zdrav stil života.
Ako vam netko obećava da ćete ‘smršavjeti bez truda’ – najvjerojatnije pokušava prodati iluziju.
Prava istina o dijetama nije senzacionalna ni atraktivna – ona je jednostavna, ali zahtijeva dosljednost. Umjesto da nasjedate na mitove, lažna obećanja i instant-rješenja, usredotočite se na stvaranje zdravih navika koje možete održavati kroz život. Jedite raznovrsno, krećite se redovito, spavajte dovoljno i ne budite prestrogi prema sebi.
Zdravlje nije cilj – zdravlje je proces. A taj proces započinje istinom.
Ovo je tipično nedjeljno ili blagdansko jelo u Bavarskoj, ali i diljem južne Njemačke i Austrije. Tijekom pečenja, meso postaje izuzetno mekano, a kožica hrskava, dok se prirodni sokovi pretvaraju u gusti tamni umak pun okusa
Sastojci za pečenje:
1 i pol kilogram svinjske lopatice ili vratine (s kožom, po mogućnosti)
2 žlice svinjske masti ili biljnog ulja
2 srednje glavice luka (narezane na četvrtine)
4 režnja češnjaka (zdrobljena)
2 mrkve (narezane na kolutiće)
četvrtina korijena celera (narezan)
2 šalice mesnog temeljca (goveđeg ili svinjskog)
1 žlica mljevene crvene paprike
1 žlica kima u zrnu
1 žličica mažurana
sol i papar po ukusu
1 žlica brašna (za umak)
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 180 °C.
Meso posolite, popaprite i natrljajte crvenom paprikom, kimom i mažuranom.
U velikoj tavi ili loncu zagrijte mast i dobro zapecite meso sa svih strana (oko 10 minuta).
Dodajte luk, češnjak, mrkvu i celer pa kratko pirjajte.
Prebacite sve u duboku vatrostalnu posudu ili protvan. Dodajte 1 šalicu temeljca i pokrijte aluminijskom folijom ili poklopcem.
Peći 2 sata, povremeno podlijevajući preostalim temeljcem. Zadnjih 20 minuta maknite poklopac da kožica postane hrskava.
Nakon pečenja, izvadite meso i procijedite sok. Umak zgusnite s 1 žlicom brašna (razmućenim u malo vode) i prokuhajte.
Sastojci za okruglice od kruha:
6 suhih peciva (najbolje starih 1-2 dana)
1 šalica mlijeka (zagrijana)
1 mala glavica luka (sitno sjeckana)
2 žlice maslaca
2 jaja
2 žlice nasjeckanog peršina
sol i papar po ukusu
2 žlice krušnih mrvica, ako je smjesa prerijetka
Priprema:
Peciva narežite na male kockice i prelijte toplim mlijekom. Ostavite 10 minuta da omekšaju.
Luk prodinstajte na maslacu pa dodajte smjesi.
Umiješajte jaja, peršin, sol i papar. Lagano promiješajte rukama.
Oblikujte 6–8 okruglica. Ako su premekane, dodajte malo krušnih mrvica.
Kuhajte ih u kipućoj posoljenoj vodi 15–20 minuta (ne smiju se raspasti – voda ne smije jako ključati).
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.