Connect with us

Life&Style

Kada potražiti pomoć nutricionista?

Objavljeno

/

U svijetu preplavljenom dijetama, kontradiktornim savjetima o prehrani i neprestanim kulinarskim trendovima, nutricionizam postaje ključni kompas za pomoć pojedincima i zajednicama da se snađu u kompleksnoj mreži informacija o hrani.

No, što je zapravo nutricionizam? I zašto postaje sve važniji u suvremenom društvu?

Nutricionizam nije samo popis ”dobrih“ i ”loših“ namirnica. To je znanstvena disciplina koja proučava kako hrana utječe na ljudski organizam — od molekularne razine do javnog zdravlja. Obuhvaća raznolika područja poput biokemije, fiziologije, medicine, ali i sociologije i okolišnih znanosti.

Nutricionizam analizira kako nutrijenti — poput ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina i minerala — djeluju u tijelu, kako se metaboliziraju, kako utječu na zdravlje i kako se njihove potrebe mijenjaju tijekom života.

Ljudi često misle da je nutricionizam isto što i dijetologija, ali to je samo jedan njegov dio. Nutricionizam uključuje i javnozdravstvene politike, edukaciju, istraživanja o prehrambenim navikama te prevenciju kroničnih bolesti.

Zdrava hrana važna je za krvni tla, krvožilni sustav, mozak, za cijeli organizam.

Temelj zdravlja – i dugovječnosti

Uloga nutricionizma u očuvanju zdravlja više nije stvar mišljenja, već činjenica potkrijepljena brojnim studijama. Prehrana ima direktan utjecaj na rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti, određenih vrsta raka, pa čak i neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove bolesti.

Kvalitetna, uravnotežena prehrana može značajno produljiti životni vijek, ali i poboljšati njegovu kvalitetu. Pritom nije riječ o asketskom odbacivanju omiljenih jela, već o mudrom i informiranom biranju namirnica, razumijevanju vlastitih potreba i konteksta u kojem živimo.

Nutricionizam se danas ne svodi samo na ”piramidu prehrane”. On uzima u obzir i stil života, genetske predispozicije, psihološke čimbenike i socioekonomske uvjete. Dvoje ljudi može jesti istu stvar, ali će njihovi organizmi različito reagirati.

Personalizirana prehrana – nutricionizam budućnosti

Jedan od najuzbudljivijih pravaca u suvremenom nutricionizmu razvoj je personalizirane prehrane — koncepta koji uzima u obzir genetski kod pojedinca, mikrobiom crijeva, metaboličke profile i čak psihološke osobine. Takav pristup omogućuje nutricionistima da izrade prehrambene preporuke koje nisu univerzalne, nego specifične za svakog pojedinca.

Ovo područje intenzivno se razvija zahvaljujući napretku u genomici, umjetnoj inteligenciji i digitalnom zdravstvu. Uskoro će biti moguće, pomoću uzorka sline ili analize crijevnih bakterija, dobiti preporuke koju hranu izbjegavati, a koju preferirati — ne zato što je ”zdrava za sve“, nego zato što je zdrava za vas.

Nutricionisti osmišljavaju programe prehrane za kronične nezarazne bolesti i poremećaje prehrane.

Kada zatražiti pomoć?

Riječ je o stručnjacima koji mogu osmisliti individualne nutri-programe, plan prehrane i izradu jelovnika s izbalansiranim potrebama za makronutrijentima (bjelančevine, masti, ugljikohidrati) i mikronutrijentima (vitamini, mineralne tvari). Individualno nutricionističko savjetovanje preporučuje se kod različitih stanja poput:

bolesti probavnog sustava (želuca, dvanaesnika, crijeva, jetre, žučnog mjehura, gušterače), bolesti bubrega, kardiovaskularnih bolesti, onkoloških bolesti, šećerne bolesti, reumatskih bolesti, osteoporoze i hormonskih poremećaja.

Svaka bolest i poremećaji prehrane kao i njihove posljedice ne djeluju na svaku osobu jednako. Stoga su nutricionistički programi individualni i svaki je priča za sebe. Kada je zdravlje u pitanju, ne postoji ”copy-paste“ program.

Borba protiv demencije

Nutricionisti su stručnjaci koji vam mogu sugerirati kako ubrzati metabolizam ili provjeriti trenutno stanje inzulinske rezistencije.

Zanimljivo je i da u znanstvenim krugovima već neko vrijeme tinja tiha, ali sve glasnija revolucija: prehrana više nije samo pitanje energije i težine, već potencijalni alat u borbi protiv jedne od bolesti suvremenog doba — demencije. Iako se dugo vjerovalo da na Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije ne možemo previše utjecati, sve se više istražuje kako prehrambene navike mogu usporiti, pa čak i prevenirati neurodegenerativne procese u mozgu.

Mozak troši čak 20 posto energije koju unosimo hranom. To ga čini iznimno osjetljivim na kvalitetu nutrijenata. Istraživanja potvrđuju da neuroni ne stare izolirano — već u kontekstu cijelog organizma, a prehrana je jedan od ključnih čimbenika.

S tim da hrana može biti neuroprotektivna, ali isto tako i neurotoksična, što potvrđuje niz znanstvenih radova, poput britanskog istraživanja o važnosti hrane u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih pacijenata. Među zaključcima istraživanja ističe se uočljiva razlike u kognitivnim sposobnostima kod osoba koje slijede tzv. zapadnjačku prehranu u usporedbi s onima koji prakticiraju mediteransku prehranu.

Žena koja boluje od demencije.

Šećer — gorivo ili otrov?

Kronično povišena glukoza u krvi negativno utječe na gotovo svaki organ, uključujući oči, bubrege, kožu, jetru, jajnike, prostatu i živčane stanice. Mozak nije ništa manje podložan štetnim učincima poremećenog metabolizma glukoze u organizmu. U stvari, zbog svojih velikih energetskih potreba, čak je osjetljiviji od ostalih dijelova tijela, a Alzheimerova bolest mogla bi biti najteža posljedica toga stanja.

Ovogodišnje američko istraživanje o starenju mozga upozorava da je jedan od ključnih čimbenika starenja mozga inzulinska rezistencija neurona. Kad oni postanu otporni na inzulin, dolazi do nakupljanja toksičnih proteina poput beta-amiloida. To narušava sinaptičku komunikaciju i ubrzava degeneraciju živčanih stanica. Nutricionisti zato sve češće zagovaraju smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata i povećanje prehrane bogate vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Life&Style

Ljubavni odnosi na poslu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Bliski kadar para koji leži na tkanini i ljubi se. Žena s dugom smeđom kosom nosi tamnozelenu bluzu s čipkastim detaljima, dok muškarac s crvenom bradom i naočalama nosi sivu majicu s prugastim uzorkom.
Foto: Pixabay

Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla

Poslušaj članak

S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.

Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.

Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom

Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.

Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.

Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.

Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture

Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.

Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).

Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.

Od flerta do nečeg više

Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.

Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.

Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.

Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju

Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.

Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.

Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.

Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.

Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.

Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.

Slično vrijedi i za svakodnevni posao.

Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Zabava

BAŠ NAŠ Bundek postaje mjesto dobre hrane, glazbe i druženja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji na otvorenom festivalu Baš Naš, okruženi zelenilom, štandovima i festivalskim dekoracijama.
Foto: arhiva

Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković

Poslušaj članak

Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.

Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.

Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.

Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.

Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.

Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.

Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.

Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.

Nastavite čitati

Zabava

LIKE LIKA Festival koji povezuje prirodu, znanost i umjetnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Plakat Like Lika Festivala s datumima održavanja u šest mjesta u Lici od 30. kolovoza do 12. rujna 2026.
Foto: In Portal

Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti

Poslušaj članak

U trenutku kada iz Like stižu zabrinjavajuće vijesti o onečišćenju tla i podzemnih voda, suši i izrazito niskim vodostajima, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae priprema šesto izdanje Like Lika Festivala – festivala koji slavi upravo ona bogatstva ovoga kraja koja je potrebno upoznati, voljeti i čuvati.

Od 30. kolovoza do 12. rujna Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica i Udbina postat će mjesta susreta glazbe, povijesti, znanosti, sakralne baštine i prirode. Program donosi šest koncerata, suradnju sa znanstveno-stručnim skupom posvećenim Kosinjskoj dolini te izlet do Jele car, najvećeg stabla obične jele u Europi.

Like Lika Festival nije odvojen od života kraja u kojem se održava. Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti.

Festival započinje u nedjelju, 30. kolovoza u 20 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju. Crkva je podignuta oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476., a Brinjem dominira srednjovjekovni burg Sokolac, jedan od najprepoznatljivijih tragova frankopanske baštine u Lici. Na otvorenju će nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića.

Program se 3. rujna u 19 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, prostoru povezanom s višestoljetnom glagoljaškom tradicijom. Nastupit će udaraljkaš Dane Franolić, student Muzičke akademije u Zagrebu i dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim natjecanjima. Njegov recital povezuje glazbu različitih razdoblja i podneblja, od baroka i Mozarta do suvremene udaraljkaške literature.

Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, u Osnovnoj školi Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, održat će se znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – školstvo, jezik, baština. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Like Lika Festival ostvaruje programsku suradnju sa skupom, ali nije njegov organizator.

Istoga dana od 16 sati, u suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, organiziran je izlet do Jele car – najvećeg stabla obične jele u Europi, visokog 42,5 metara, s opsegom debla od 5,42 metra i procijenjenom starošću većom od 500 godina. Polazak je ispred škole, a vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava Rewilding Velebit. Za izlet nije potrebna posebna oprema.

Program se iste večeri u 20 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Sincu. Današnja barokna crkva izgrađena je 1841. godine, a u njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari. Nastupit će Srđan Bulat, višestruki pobjednik međunarodnih gitarističkih natjecanja i jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista svoje generacije.

Subota, 5. rujna, bit će za Gospić osobito snažan dan. Dok će građani na zagrebačkom prosvjedu ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’ tražiti zaštitu zdravlja ljudi, vode i zemlje, u Gospiću će se održavati Hrvatski festival hodanja, koji okuplja sudionike iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta.

U suradnji s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije, koja organizira Hrvatski festival hodanja i podržava Like Lika Festival, pozivamo hodače da nam se nakon cjelodnevnog hodanja u 20 sati pridruže u KIC-u Gospić. Ondje će prvi put zajedno nastupiti Ivan Judaš na handpanu i Dubravko Lapaine na didgeridoou. Njihov susret ritma, daha, vibracije i improvizacije ponudit će prostor predaha, unutarnjeg mira i obnove nakon fizički i emocionalno zahtjevnog dana. Na koncert su pozvani i svi sudionici prosvjeda koji se do večeri vrate u Liku.

U nedjelju, 6. rujna u 19 sati, festival dolazi u župnu crkvu sv. Jurja mučenika u Korenici. Današnja crkva, posvećena 2006. godine, simbol je obnovljenoga života župe čija je stara crkva spaljena 1942. Nastupit će gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov. Mozartove sonate izvest će na povijesnoj gitari s početka 19. stoljeća i fortepianu izrađenom prema instrumentu J. A. Steina iz približno 1780. godine.

Završnica festivala održat će se u subotu, 12. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje počinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit će Schola cantorum gregoriana Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem Nevena Bolteka. Glazbeno-poetski program ‘Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj’ donosi gregorijanske napjeve marijanske i uskrsne tematike.

U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost – i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.

Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu