Osobe s invaliditetom
Jedan neformalan e-mail značio je godinu i pol sustavnog pritiska
Ovo je priča o zlouporabi ovlasti, neprovjerenim navodima, diskriminaciji osobe s invaliditetom, povredi prava na obrazovanje, ignoriranju sudskih odluka i dugotrajnom institucionalnom pritisku. Sve je počelo jednim neformalnim e-mailom – i šalicom kave
Poslušaj članak
U Hrvatskoj se godinama govori o preopterećenosti institucija, manjku stručnjaka i kroničnim sustavnim propustima. Ipak, malo koja priča toliko jasno otkriva dubinu tih problema kao slučaj djevojke s invaliditetom i njezine obitelji – slučaj koji je započeo jednim neformalnim e-mailom upućenim iz jedne srednje škole, a prerastao u godinu i pol institucionalnog pritiska koji se i danas nastavlja.
Početkom 2024. godine pomoćnica u nastavi poslala je školskoj psihologinji neformalan e-mail u kojem je učenicu opisala vlastitim, neprofesionalnim dojmom. Ti opisi nisu bili stručni, nisu bili provjereni, nisu bili potkrijepljeni dokumentacijom niti su bili dio ikakvog službenog pedagoškog postupka.
Unatoč tome, psihologinja i ravnateljica proslijedile su takvu neprovjerenu komunikaciju nadležnim institucijama, bez razgovora s djevojkom ili roditeljima, bez ikakve provjere, analize ili omogućavanja obitelji da se očituje. Tako je jedan neformalni e-mail postao temelj niza mjera koje su se, od 20. svibnja 2024. nadalje, razvile u dugotrajan institucionalni pritisak.
Djevojka je kasnije ispričala da su je takve tvrdnje duboko pogodile. Opisala ih je kao veliko poniženje, posebno zato što su dolazile od ljudi od kojih je očekivala podršku. Godinama je uspješno predstavljala svoju školu i grad na natjecanjima, bila u medijima kao natjecateljica, a tijekom školovanja uvijek je imala snažnu podršku obitelji. Nikada nije bila zapuštena, no nitko joj to nije ni dao priliku reći – jer nitko iz institucija nije razgovarao s njom prije pokretanja mjera.
Paralelno s neprovjerenim prijavama, djevojka je tijekom tri školske godine bila izložena neprilagođenoj i zdravstveno neodrživoj organizaciji nastave. Iako je zbog zdravstvenih teškoća imala pravo na odgovarajuće prilagodbe, uključujući nastavu u kući, bila je prisiljena pratiti prezahtjevnu i neprilagođenu nastavu koja joj je dodatno narušavala zdravlje.
Kao posljedica toga, uskraćena joj je mogućnost nastavka redovnog školovanja, uključujući četverogodišnje zanimanje za koje se pripremala. Takvo postupanje predstavlja oblik institucionalne diskriminacije.
Ni centar za socijalnu skrb, nakon što je zaprimio prijavu, nije kontaktirao roditelje ni djevojku. Mjera nadzora pokrenuta je bez razgovora, bez kućnog posjeta, bez stručne procjene rizika i bez medicinskog uvida. Temeljila se isključivo na neprovjerenim dojmovima iz e-maila – ne na činjenicama i ne na profesionalnoj procjeni.
U listopadu 2025. Upravni sud donio je presudu kojom ukida mjeru u cijelosti i potvrđuje da je postupak od početka bio nezakonit. Sud je utvrdio da dijete nije bilo u riziku, da roditeljima dokumentacija nije bila dostupna te da se mjera nezakonito nastavila i nakon djevojčine punoljetnosti. Riječ je o jednoj od najjasnijih potvrda institucionalnih propusta u novijoj sudskoj praksi.
Umjesto da nakon sudske presude postupanje prestane, policija i državno odvjetništvo nastavili su s postupkom. Djevojka je pozivana na ispitivanje, a upućeno joj je i upozorenje da će biti privedena ako se ne odazove. Institucije su ignorirale sudsku odluku i nastavile postupak bez ikakvih objektivnih dokaza.
U razmjeni podataka među institucijama našla se čak i tvrdnja da je učenica ‘držala šalicu kave’. Djevojka je kasnije objasnila da je riječ o kavi koju je nosila majci, da sama ne pije kavu te da se to događalo izvan škole. Nikada nije saslušana niti joj je dano pravo da pojasni te navode.
Unatoč tome što ne postoji nikakav pokazatelj zanemarivanja, djevojka i danas trpi posljedice institucionalnog postupanja. Živi stabilno, odgovorno i uz podršku obitelji koja je kontinuirano brinula o njezinu zdravlju i obrazovanju. Umjesto podrške u ranjivoj situaciji, obitelj je dobila reprizu traume.
Roditelji, koji žele ostati anonimni zbog postupaka koji još traju, poručuju da nikada nisu zanemarivali svoje dijete, da su se borili za njezina prava i zdravlje, a da je sustav, temeljem jednog neformalnog e-maila, pokrenuo mehanizme koji su mjesecima vršili pritisak na njih. Kažu da ih sustav pokušava slomiti – ali da se neće predati.
Ovo nije priča o propustu ni o nesporazumu. Ovo je priča o zlouporabi ovlasti, neprovjerenim navodima, diskriminaciji osobe s invaliditetom, povredi prava na obrazovanje, ignoriranju sudskih odluka i dugotrajnom institucionalnom pritisku. Sve je počelo jednim neformalnim e-mailom – i šalicom kave.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI