in MREŽA
Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2025.
U 2025. godini Ured pučke pravobraniteljice zaprimio rekordan broj pritužbi građana u području zaštite prava na zdravlje
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 8.travnja predstavila je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2025. i posebno izvješće o pravima starijih osoba koje je predala Hrvatskom saboru. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu na 400 stranica obuhvaća preko 60 različitih tema i podtema, te 181 preporuku. Tijekom 2025. Ured pučke pravobraniteljice je zaprimio najveći broj pritužbi građana od početka svog djelovanja. Rekordan broj pritužbi zaprimljen je u području zaštite prava na zdravlje.
U 2025. godini 4 491 novi predmet otvoren je po pritužbama ili na vlastitu inicijativu što je 21 posto više nego godinu dana ranije. Prošle godine je Ured radio na 8 671 predmetu od čega je 5 730 bilo novootvorenih. Prema riječima pravobraniteljice ljudska prava u 2025. godini su stagnirala, a u nekim područjima je došlo do regresije.
U 2025. godini bila je učestalija netrpeljivost prema manjinskim skupinama, posebno prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te prema migrantima što uključuje strane radnike. Nastavljen je rast broja starijih osoba u riziku od siromaštva, sužava se prostor za takozvane kritičke glasove, odnosno djelovanje novinara, organizacija civilnog društva i neovisnih institucija.
Nadalje, vidljivi su propusti u učinkovitom djelovanju socijalne države u podršci i zaštiti najranjivijih, nedovoljno je dostupna zdravstvena zaštita, raširen je govor mržnje u online i u fizičkom prostoru, širile su se dezinformacije i lažne vijesti.
Što se tiče slobode javnog okupljanja otvorila su se pitanja prijave okupljanja, prikladnosti prostora za okupljanje i poruka koje se smiju slati s okupljanja. Zabrinjavajuća je činjenica da su u 2025. godini zatvori i dalje prenatrpani što ima za posljedicu neodgovarajuće uvjete smještaja zatvorenika koji nisu dobili niti adekvatnu zdravstvenu skrb.
Od problema koje je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula u 2025. godini su predugi postupci odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak te nedovoljno smještaja za beskućnike.
Pozitivni pomaci u 2025.
– Nakon mnogo godina u središtu javnih politika i zakonodavnih inicijativa bilo je područje stanovanja. Na snagu su stupili značajni zakoni, započela je provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje. Međutim tek treba vidjeti učinke, jer do tada i dalje imamo situaciju da podstanari, osobe nižih, ali i srednjih primanja, posebno u turističkim mjestima imaju problema s adekvatnim stanovanjem. Pozitivno je i usklađivanje modela mirovina, ukidanje penalizacije za dio umirovljenika, proširenje dosega Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno proširenje i na one neprijavitelje nepravilnosti, zviždače koji se izravno obrate policiji ili državnom odvjetništvu, a ne samo kroz unutarnje prijavljivanje poslodavcu ili Uredu.
Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je da je godišnje izvješće poseban naglasak stavio na onkološke pacijente i palijativnu skrb. Upozorila je da Ministarstvo zdravstva poduzima određene pozitivne korake, ali još uvijek u praksi situacija za onkološke pacijente nije zadovoljavajuća. U segmentu palijativne skrbi situacija je dramatično loša odnosno jako se sporo se razvija sustav što onemogućava velikom broju osoba kvalitetan dostojanstven život do samog kraja.
Prema posebnom izvješću o pravima starijih osoba u 2025. godini 39,4 posto starijih osoba od 65 godina je bilo u riziku od siromaštva, a čak, 60,4 posto starijih osoba koje su u tom riziku žive same.
– Iako je došlo do povećanja mirovina, one su i dalje niske, a najnižu mirovinu prima čak 23 posto umirovljenika-istaknula je Šimonović Einwalter.
Izvješće donosi 32 preporuke i objedinjava različite probleme s kojima se susreću stariji. U izvješću se ukazuje na diskriminaciju temeljem dobi, na probleme vezano za domove za starije, na problem nasilja nad starijima, a po prvi puta se stavlja naglasak na probleme osoba koji žive s demencijom, uključujući i one s Alzheimerovom bolešću. Izvješće prikazuje pomake, ali i prisutne teškoće vezano za temu zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te se razmatra utjecaj novih tehnologija na starije osobe.
-U Hrvatskoj živi 48 842 osobe s demencijom u smještaju. U ustanovama socijalne skrbi ima mjesta za njih 1,3 posto dakle 659 . Čak devet županija nema niti jedno mjesto. Niti jedan antidementiv koji poboljšava funkcioniranje i kvalitetu života nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a. Svi se moraju nadoplatiti – upozorila je Šimonović Einwalter.
Preporuke Ureda pučke pravobraniteljice osnivačima i domovima za starije i nemoćne su da osiguraju sredstva i opreme domove sukladno potrebama korisnika. Hrvatskom saboru se predlaže da 22. srpanj proglasi za Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu
Poslušaj članak
Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.
Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.
– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.
Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.
– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.
Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.
Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.
– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.
Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa
U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba
Poslušaj članak
– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.
Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.
Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.
– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.
Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.
Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.
– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.
Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.
Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.
– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.
Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.
Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.
Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.
Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.
Tko su Purger i Purgerica?
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
Priča o Franji Bučaru dostupnija osobama s invaliditetom
Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 6 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 6 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
In MetropolaPrije 3 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu