Connect with us

in MREŽA

Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2025.

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu kako sjedi za stolom, iza nje se nalazi neki baner.
Foto: Ivana Vranješ

U 2025. godini Ured pučke pravobraniteljice zaprimio rekordan broj pritužbi građana u području zaštite prava na zdravlje

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 8.travnja predstavila je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2025. i posebno izvješće o pravima starijih osoba koje je predala Hrvatskom saboru. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu na 400 stranica obuhvaća preko 60 različitih tema i podtema, te 181 preporuku. Tijekom 2025. Ured pučke pravobraniteljice je zaprimio najveći broj pritužbi građana od početka svog djelovanja. Rekordan broj pritužbi zaprimljen je u području zaštite prava na zdravlje.

U 2025. godini 4 491 novi predmet otvoren je po pritužbama ili na vlastitu inicijativu što je 21 posto više nego godinu dana ranije. Prošle godine je Ured radio na 8 671 predmetu od čega je 5 730 bilo novootvorenih. Prema riječima pravobraniteljice ljudska prava u 2025. godini su stagnirala, a u nekim područjima je došlo do regresije.

U 2025. godini bila je učestalija netrpeljivost prema manjinskim skupinama, posebno prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te prema migrantima što uključuje strane radnike. Nastavljen je rast broja starijih osoba u riziku od siromaštva, sužava se prostor za takozvane kritičke glasove, odnosno djelovanje novinara, organizacija civilnog društva i neovisnih institucija.

Nadalje, vidljivi su propusti u učinkovitom djelovanju socijalne države u podršci i zaštiti najranjivijih, nedovoljno je dostupna zdravstvena zaštita, raširen je govor mržnje u online i u fizičkom prostoru, širile su se dezinformacije i lažne vijesti.

Što se tiče slobode javnog okupljanja otvorila su se pitanja prijave okupljanja, prikladnosti prostora za okupljanje i poruka koje se smiju slati s okupljanja. Zabrinjavajuća je činjenica da su u 2025. godini zatvori i dalje prenatrpani što ima za posljedicu neodgovarajuće uvjete smještaja zatvorenika koji nisu dobili niti adekvatnu zdravstvenu skrb.

Od problema koje je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula u 2025. godini su predugi postupci odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak te nedovoljno smještaja za beskućnike.

Pozitivni pomaci u 2025.

– Nakon mnogo godina u središtu javnih politika i zakonodavnih inicijativa bilo je područje stanovanja. Na snagu su stupili značajni zakoni, započela je provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje. Međutim tek treba vidjeti učinke, jer do tada i dalje imamo situaciju da podstanari, osobe nižih, ali i srednjih primanja, posebno u turističkim mjestima imaju problema s adekvatnim stanovanjem. Pozitivno je i usklađivanje modela mirovina, ukidanje penalizacije za dio umirovljenika, proširenje dosega Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno proširenje i na one neprijavitelje nepravilnosti, zviždače koji se izravno obrate policiji ili državnom odvjetništvu, a ne samo kroz unutarnje prijavljivanje poslodavcu ili Uredu.

Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je da je godišnje izvješće poseban naglasak stavio na onkološke pacijente i palijativnu skrb. Upozorila je da Ministarstvo zdravstva poduzima određene pozitivne korake, ali još uvijek u praksi situacija za onkološke pacijente nije zadovoljavajuća. U segmentu palijativne skrbi situacija je dramatično loša odnosno jako se sporo se razvija sustav što onemogućava velikom broju osoba kvalitetan dostojanstven život do samog kraja.

Prema posebnom izvješću o pravima starijih osoba u 2025. godini 39,4 posto starijih osoba od 65 godina je bilo u riziku od siromaštva, a čak, 60,4 posto starijih osoba koje su u tom riziku žive same.

– Iako je došlo do povećanja mirovina, one su i dalje niske, a najnižu mirovinu prima čak 23 posto umirovljenika-istaknula je Šimonović Einwalter.

Izvješće donosi 32 preporuke i objedinjava različite probleme s kojima se susreću stariji. U izvješću se ukazuje na diskriminaciju temeljem dobi, na probleme vezano za domove za starije, na problem nasilja nad starijima, a po prvi puta se stavlja naglasak na probleme osoba koji žive s demencijom, uključujući i one s Alzheimerovom bolešću. Izvješće prikazuje pomake, ali i prisutne teškoće vezano za temu zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te se razmatra utjecaj novih tehnologija na starije osobe.

-U Hrvatskoj živi 48 842 osobe s demencijom u smještaju. U ustanovama socijalne skrbi ima mjesta za njih 1,3 posto dakle 659 . Čak devet županija nema niti jedno mjesto. Niti jedan antidementiv koji poboljšava funkcioniranje i kvalitetu života nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a. Svi se moraju nadoplatiti – upozorila je Šimonović Einwalter.

Preporuke Ureda pučke pravobraniteljice osnivačima i domovima za starije i nemoćne su da osiguraju sredstva i opreme domove sukladno potrebama korisnika. Hrvatskom saboru se predlaže da 22. srpanj proglasi za Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama.

in MREŽA

Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je skupina članova i djelatnika Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Istre okupljena ispred promotivnog štanda tijekom javnog predstavljanja rada Udruge. U prvom planu nalazi se bijeli promotivni pult s natpisom "Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre", na kojem je postavljen plakat Erasmus+ projekta "Nature & Disabilities". Iza pulta stoji jedanaest osoba različite dobi koje poziraju za zajedničku fotografiju. Većina ih se smiješi prema kameri, a atmosfera djeluje opušteno i prijateljski. S desne strane fotografije vidi se promotivna zastava Udruge, dok se u pozadini nalaze staklene površine zgrade i dio urbanog okruženja. Sunčano vrijeme i vanjski prostor upućuju na to da je fotografija snimljena tijekom javnog događanja ili promotivne akcije. Fotografija prikazuje zajedništvo članova Udruge te naglašava njihov angažman u predstavljanju projekata i aktivnosti kojima se promiče inkluzija osoba s intelektualnim teškoćama.
Foto: Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre

Nagrada je stigla nakon pop-up izložbe radova korisnika na pulskoj Tržnici Veruda, ali i kao potvrda dugogodišnjeg rada na uključivanju osoba s intelektualnim teškoćama u zajednicu

Poslušaj članak

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre (UOITI) dobitnica je nagrade DOVU 2026 koju dodjeljuje Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske za najuspješnije sudjelovanje u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga. UOITI je jedina nagrađena udruga iz Istre.

Priznanje je osvojila zahvaljujući pop-up izložbi slika i crteža polaznika likovne radionice, održanoj 12. lipnja na pulskoj Tržnici Veruda. Posjetitelji su razgledali radove, upoznali njihove autore te imali priliku ponijeti kući umjetničko djelo koje ih se posebno dojmilo.

Udruga je tom prilikom predstavila i svoje brojne aktivnosti te međunarodne Erasmus+ projekte ‘AI4Care’ i ‘Nature&Disabilities’.

Projekt ‘AI4Care’ proveden je u suradnji sa slovenskim IPAK Institutom, a namijenjen je skrbnicima i njegovateljima osoba s invaliditetom. U sklopu projekta izrađeni su besplatni priručnici, online tečaj i platforma za učenje koji pokazuju kako umjetna inteligencija može pomoći u pružanju kvalitetnije i uključivije skrbi.

U projektu ‘Nature&Disabilities’ sudionici kroz aktivnosti u prirodi upoznaju nove načine učenja. U Šijanskoj šumi održane su radionice lova na blago, zelenih vještina i šumske terapije, a rezultat projekta bit će priručnik koji će biti dostupan svima zainteresiranima.

Osim nagrade DOVU, UOITI je među pet udruga koje su osvojile godišnju pretplatu na časopis Udruga.hr, a dobila je i besplatne edukacije iz područja promocije, komunikacije i crowdfundinga.

Iz udruge ističu kako im nagrada predstavlja veliko priznanje za trud korisnika i djelatnika.

– Posebno nas veseli što je ovo priznanje našim polaznicima likovne radionice koji pod vodstvom stručne suradnice Ivane-Nataše Turković razvijaju svoj talent i upoznaju povijest umjetnosti. Njihov napredak je izniman i ponosni smo na ono što stvaraju – poručuju iz udruge.

Likovna radionica dio je poludnevnog boravka za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, u kojem se organiziraju i plesne radionice, sportske i rekreativne aktivnosti, izleti, odlazak na more, kulturna događanja te radionice u suradnji s pulskom Medicinskom školom.

U udruzi naglašavaju kako ih svako priznanje dodatno motivira, no najveća nagrada su im zadovoljstvo i osmijesi korisnika koji u svoj rad ulažu puno truda i ljubavi.

Istodobno upozoravaju da osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji i dalje nailaze na brojne probleme. Među najvećima su nedostatak organiziranog stanovanja uz podršku, mali broj radnih asistenata, slabe mogućnosti zapošljavanja, manjak poludnevnih boravaka te nedovoljno razvijene socijalne usluge poput specijaliziranog prijevoza, mobilnih timova i pomoći u kući.

Dodaju kako udruge danas pružaju velik dio socijalnih usluga, ali za to često imaju manje financijske potpore od ustanova koje obavljaju iste poslove. Zbog toga ističu kako su partnerstva s lokalnom zajednicom, institucijama i europskim fondovima ključna za daljnji razvoj usluga.

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre najavljuje da će nastaviti razvijati postojeće programe i zagovarati bolji položaj osoba s invaliditetom. Građane pozivaju da svojim sudjelovanjem i podrškom doprinesu stvaranju uključivijeg društva, jer, kako poručuju, inkluzija obogaćuje cijelu zajednicu.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Jednaki uvjeti za sve osobne asistente

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je skupina ljudi okupljena u službenom prostoru ispred plave pozadine s grbom Republike Hrvatske. U središtu fotografije nalazi se muškarac u tamnom odijelu, okružen predstavnicima udruga i sudionicima sastanka. Među okupljenima su osobe različite životne dobi, uključujući jednu osobu u invalidskim kolicima te psa vodiča koji sjedi u prvom planu uz jednu od sudionica. Svi su okrenuti prema kameri i poziraju za zajedničku fotografiju nakon sastanka. Atmosfera je formalna, ali srdačna, što upućuje na službeni susret posvećen temama od interesa za osobe s invaliditetom.
Foto: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska

Poslušaj članak

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić održao je 27. srpnja 2026. godine sastanak s predstavnicima petnaest udruga osoba s invaliditetom kako bi razgovarali o zapošljavanju osobnih asistenata u ustanovama socijalne skrbi.

Na sastanku je predstavnicima udruga predstavljena Odluka koju je Ministarstvo donijelo prethodnog tjedna. Njezin je cilj osigurati dovoljan broj osobnih asistenata radi provedbe Odluke i Rješenja Ustavnog suda iz prosinca 2025. godine te Uredbe Vlade o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, također donesene u prosincu 2025.

Ministar Ružić istaknuo je kako udruge i dalje imaju važnu ulogu u sustavu pružanja usluge osobne asistencije. Naglasio je da je cilj izgraditi kvalitetniji i održiviji sustav koji će odgovarati stvarnim potrebama korisnika, pri čemu će osobni asistenti imati jednaka prava bez obzira rade li u udrugama ili javnim ustanovama. To uključuje izjednačavanje materijalnih i nematerijalnih prava, jednake mogućnosti stručnog usavršavanja te odgovarajuću organizacijsku i stručnu podršku.

Dodao je kako je profesionalizacija usluge dugoročan proces, ali važan korak prema većoj dostupnosti i višoj kvaliteti pružanja pomoći.

Podsjetio je i na razvoj sustava osobne asistencije kroz godine. Usluga je prvi put uvedena 2003. godine kao pilot-projekt, 2023. postala je zakonsko pravo, a aktualnim izmjenama nastavlja se njezina standardizacija.

Novi model trebao bi omogućiti veću sigurnost korisnicima, primjerice osiguravanjem zamjenskog asistenta tijekom bolovanja redovitog osobnog asistenta. Ministarstvo će pritom, u suradnji s udrugama, razraditi model financijskih nadoknada kako razlike u uvjetima rada ili primanjima ne bi utjecale na izbor poslodavca.

Govoreći o institutu osobe od povjerenja, ministar je pojasnio da se radi o privremenom rješenju koje se može primijeniti samo kada korisnik nije u mogućnosti odmah pronaći osobnog asistenta. Takva mogućnost može se koristiti isključivo uz potvrdu nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad da na određenom području nema dostupnih osobnih asistenata. Cilj ove mjere jest očuvanje načela neovisnog življenja osoba s invaliditetom.

Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Marica Mirić, istaknula je važnost osiguravanja jednakih standarda usluge osobne asistencije za sve osobe s invaliditetom kako bi im se omogućilo ravnopravno sudjelovanje u društvu u skladu s načelima neovisnog življenja. Pozdravila je planirane izmjene Zakona o osobnoj asistenciji kojima će se privremene mjere dodatno urediti zakonskim okvirom.

Prema trenutačnim podacima, u sustavu djeluje oko 3.400 osobnih asistenata, od kojih je većina zaposlena putem udruga.

Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Istodobno, postojeći asistenti moći će odlučiti žele li nastaviti raditi u udrugama ili se prijaviti na natječaje za zapošljavanje u državnim ustanovama socijalne skrbi.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija je kolaž koji prikazuje aktivnosti Inkluzivnog centra za bolju kvalitetu života u Belišću, projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uz sufinanciranje Europske unije. Na fotografijama su prikazani korisnici različitih dobnih skupina tijekom aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost, aktivno provođenje slobodnog vremena i međusobno druženje. U gornjem lijevom dijelu održava se grupna radionica u kojoj sudionici, povezani užetom, sudjeluju u vježbi komunikacije i suradnje. U gornjem desnom dijelu prikazani su korisnici u dnevnom boravku tijekom zajedničkog boravka i kreativnih aktivnosti, dok se u pozadini priprema obrok. Donji lijevi dio prikazuje kreativnu radionicu izrade ukrasa od lavande, na kojoj sudionici zajednički izrađuju rukotvorine. U sredini je održavanje vježbi ili joge na otvorenom u prirodnom okruženju, koje promiču tjelesnu aktivnost i dobrobit korisnika. Donji desni dio prikazuje plesnu ili rekreativnu radionicu u dvorani, tijekom koje sudionici kroz pokret i zajedničke aktivnosti razvijaju socijalne vještine i održavaju tjelesnu kondiciju. Na dnu kolaža nalaze se logotipi Inkluzivnog centra, programa ESF+ Učinkoviti ljudski potencijali te oznaka da je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Fotografija kao cjelina prikazuje raznolikost aktivnosti kojima se korisnicima pruža podrška, potiče njihova uključenost u zajednicu te doprinosi kvalitetnijem i aktivnijem životu.
Foto: Udruga Zvono

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje

Poslušaj članak

Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.

Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.

Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.

Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.

Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.

Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.

Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.

Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.

Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu