Poveži se s nama

EU kutak

Izvješće o zaštiti okoliša u europskom zračnom prometu

Objavljeno

/

Dva aviona stoje na pisti aerodroma, jedan u prvom planu sa natpisom "Airbus A330-300" na trupu, dok je drugi u pozadini. Na pisti su i drugi avioni u daljini pod vedrim nebom.
Foto: Pixabay

Objavljeno je četvrto izdanje izvješća o zaštiti okoliša u europskom zračnom prometu, u kojem se iznosi sveobuhvatan pregled okolišne učinkovitosti zrakoplovnog sektora i napretka ostvarenog od prethodnog izdanja iz 2022.

U izvješću se iznose preporuke za smanjenje utjecaja zračnog prometa na klimatske promjene, buku i kvalitetu zraka. U izvješću se preporučuje usmjeravanje na mjere kao što su povećanje uporabe održivih zrakoplovnih goriva, iskorištavanje optimizacije upravljanja zračnim prometom i uvođenje tehnologija s učinkovitijom potrošnjom goriva.

Provedbom tih mjera emisije bi se do 2050. mogle smanjiti za najmanje dvije trećine u usporedbi sa scenarijem bez primjene mjera. Preostala trećina potrebna za postizanje nulte neto stope emisija zatim se može premostiti s pomoću izvansektorskih inicijativa.

Od prethodnog izvješća došlo je do znatnih promjena u području održivih zrakoplovnih goriva te je poboljšana učinkovitost upravljanja zračnim prometom.

Međutim, predviđeni rast potražnje za zračnim prometom na europskoj i globalnoj razini zahtijeva daljnje djelovanje. Zračni promet, kao i sve druge vrste prijevoza, mora odigrati svoju ulogu i pridonijeti ambicioznom cilju EU-a ostvarivanja klimatski neutralne budućnosti do 2050. Očekuje se da će sektor zračnog prometa rasti i da će broj letova do 2050. dosegnuti 11,8 milijuna godišnje.

Nije nužno da cijena tog rasta bude povećanje emisija. Odvajanje zračnog prometa od utjecaja na okoliš nije samo od ključne važnosti, već je i ostvarivo.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas pohvalio je izvješće.

– Okolišna održivost u zračnom prometu temeljni je izazov 21. stoljeća i od ključne je važnosti za omogućivanje rasta sektora uz istodobno osiguravanje nužne povezanosti za naše građane. U izvješću o zaštiti okoliša u europskom zračnom prometu prati se napredak i utvrđuju područja u kojima su potrebna poboljšanja te se navode činjenice i brojke za informirano donošenje odluka kako bi se održala usklađenost europskog zračnog prostora s EU-ovim i međunarodnim okolišnim ciljevima – izjavio je Tzitzikostas.

Izvješće je izradila Komisija zajedno s Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa, uz potporu Europske agencije za okoliš i Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Zagreb uskoro domaćin europskog festivala novinarstva

Objavljeno

/

By

Vizualni plakat za Europski festival novinarstva i medijske pismenosti "VOICES". Dizajn prikazuje narančasto-plavu omotnicu s bijelom oznakom, pričvršćenom konopcem, na kojoj je naziv festivala. Na vrhu su datum i lokacija događaja: 27. veljače – 1. ožujka 2025., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb.

Cilj Europskog festivala novinarstva – Voices, čijem će drugom izdanju Zagreb uskoro biti domaćin, bit će jačanje javnih medija i medijske pismenosti, vitalnih elemenata u borbi protiv dezinformacija, najavili su u ponedjeljak organizatori u Kući Europe u Zagrebu

Voices je ‘prvi pokušaj europskog festivala novinarstva i medijske pismenosti’, koji imaju ključnu ulogu u suzbijanju propagande i dezinformacija, objasnio je koordinator Festivala Giovanni Melogli.

Cilj je Festivala ostvariti direktan odnos s javnošću i ‘ukazati na važnost javnih medija, čija je srž informirati, obrazovati i zabaviti svakoga i svagdje’, rekao je Thomas Bergmann iz Europske radiodifuzne unije (EBU), jednog od organizatora.  

– Svjedoci smo da vlade i političari pokušavaju potkopavati nezavisnost javnih medija, stoga treba izaći van i pokazati važnost javnih medija te imati direktan kontakt s ljudima – upozorava Bergmann.

Drugo izdanje Festivala održava se u Zagrebu, ‘baš u ovom dijelu Europe i baš u ovo vrijeme, što je izuzetno važno’ jer Europska komisija izražava zabrinutost zbog razine medijske pismenosti u Hrvatskoj, rekla je Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara.

– Ovo je i važna platforma da se upoznaju mediji iz čitave Europe koji vode zajedničke borbe.

Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj naglasila je da građani moraju dobiti točne i relevantne informacije jer nove platforme bujaju i moraju biti pod nadzorom.

Stoga događaj ima snažnu ‘moralnu podršku’ Europskog parlamenta i pod njegovim je visokim pokroviteljstvom.

Teme kojima će se festival baviti su medijska pismenost, budućnost lokalnih medija, sigurnost novinarki i novinara, kao i inovativni formati novinarstva.

– To je pravi festival – rekla je Iva Nenadić iz Centra za pluralizam i slobodu medija, jer mu je format uključiv i prilika je javnosti da ‘preispita svoj odnos s informacijama danas’. Predviđeni su brojni paneli, radionice, izložbe, predavanja, kao i zabavni sadržaj.

Voices je prvi put održan 2024. u Firenci u Italiji gdje se okupilo više od 1300 sudionika. Svečano će biti otvoren 27. veljače, a službeni dio festivala trajat će od 28. veljače do 1. ožujka u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovanje na festivalu je besplatno.

Nastavi čitati

EU kutak

Konstituirajuće sjednice novih stalnih radnih tijela Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Na slici je prikazana unutrašnjost Europskog parlamenta s velikom količinom zastupnika koji sjede za svojim stolovima raspoređenim u polukružnim redovima. U sredini se nalazi govornica, a iznad nje zastava Europske unije. Sala je moderna i prostrana, a atmosfera je formalna.
Foto: EU/Fred Marvaux

Odbor za sigurnost i obranu (SEDE), koji je na plenarnoj sjednici u prosincu dobio status punopravnog stalnog radnog tijela Parlamenta, održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednicu jednoglasno izabrana zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew, Njemačka)

Ona je poručila kako će Odbor biti ‘snažno nadzorno tijelo i pokretačka snaga u području europske sigurnosne i obrambene politike. Naše zajedničko djelovanje odredit će hoće li Europa biti spremna za sadašnje i buduće prijetnje te možemo li ozbiljno shvatiti svoju odgovornost za vlastitu obranu. Europski parlament i novi stalni Odbor u potpunosti će podupirati Ukrajinu, ne samo dokle god to bude potrebno, nego koliko god to bude potrebno, te će poticati razvoj europskih obrambenih sposobnosti’.

Zastupnici su također izabrali potpredsjednike Odbora: Christophea Gomarta (EPP, Francuska), Mihaija Tudosea (S&D, Rumunjska), Alberica Gambina (ECR, Italija) i Riha Terrasa (EPP, Estonija)

Odbor za sigurnost i obranu dobio je status stalnog radnog tijela na plenarnoj sjednici u prosincu 2024., zajedno s Odborom za javno zdravlje (SANT) koji je konstituirajuću sjednicu održao u srijedu u 9 sati.

Zastupnici su također odlučili osnovati dva posebna odbora: za stambenu krizu (HOUS) i za europski štit za zaštitu demokracije čiji će mandat trajati 12 mjeseci. Promjene su dio paketa prijedloga predsjednice Parlamenta Roberte Metsole i čelnika klubova zastupnika za rješavanje trenutačnih izazova u Europi.

Posebni odbor za stambenu krizu sastat će se prvi put u četvrtak u 11:30 kako bi izabrao svoje vodstvo. Prema Poslovniku, novo tijelo će, među ostalim, evidentirati trenutačne stambene potrebe u različitim područjima i skupinama stanovništva te analizirati postojeće stambene politike i financijska sredstva Unije namijenjena održivom i priuštivom stanovanju, s ciljem iznošenja preporuka za izradu i buduću provedbu europskog plana za priuštivo stanovanje i europske strategije za stanogradnju koje će predstaviti Komisija.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Svečana sjednica EP-a povodom sjećanja na holokaust

Objavljeno

/

Crno-bijela fotografija prikazuje niz geometrijskih betonskih blokova različitih visina koji čine spomenik. Površina blokova je gruba, a među njima se stvaraju sjenke koje naglašavaju kontraste i dubinu.
Foto: Pixabay

U tjednu u kojem se obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Europski parlament održat će prigodnu sjednicu u Bruxellesu

Sjednicu će u srijedu, 29. siječnja, u podne otvoriti predsjednica Parlamenta Roberta Metsola, a zastupnicima će se obratiti Corrie Hermann, kćerka mađarskog violončelista i skladatelja Pála Hermanna koji je stradao u holokaustu.

U vijećnici će biti upriličena i glazbena izvedba na Hermannovom violončelu. Izravan prijenos iz Bruxellesa možete pratiti ovdje.

Pál Hermann rođen je 27. ožujka 1902. u Budimpešti. Bio je student Béle Bartóka i smatrao se jednim od najboljih violončelista svojeg doba. Preselio se u Berlin 1920-ih te je održavao koncerte diljem Europe na svom Gagliano violončelu.

Godine 1933. pobjegao je u Belgiju te potom Francusku gdje je i uhićen 1944. u Toulouseu. Tijekom prijevoza do logora uspio je iz vlaka baciti poruku u kojoj moli da se njegov instrument spasi od nacista. Poruka je pronađena i molba je došla do njegova prijatelja koji je Hermannov Gagliano zamijenio manjim instrumentom i tako spasio originalni violončelo.

Hermanna su ubili nacisti u logoru na Baltiku 1944. godine. Njegovo violončelo ponovno je otkriveno 80 godina kasnije. O svom ocu na svečanoj sjednici u Bruxellesu govorit će 92-godišnja Corrie (Cornelia) Hermann.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

U trendu