Osobe s invaliditetom
Izvješće o radu pravobranitelja OSI za 2023. godinu
Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, 19. ožujka 2025. godine predstavio je u Saboru Izvješće o radu Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu.
Tijekom 2023. godine Ured je zaprimio 2998 obraćanja građana, na temelju kojih je provedeno 4495 postupanja. U istom razdoblju zaključeno je 1789 predmeta koji su se odnosili na pritužbe fizičkih i pravnih osoba. Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi.
Kao i prethodnih godina, najviše obraćanja stiglo je iz Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije, dok je najmanje prijava evidentirano u Ličko-senjskoj županiji.
– Naglasili smo potrebu za značajnim ulaganjima u sustav rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvoju. Također, nužno je osigurati adekvatne mehanizme podrške djeci i mladima s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju, koji zahtijevaju intenzivnu i multidisciplinarnu stručnu pomoć. Posebno smo istaknuli nedostatak cjelovitog nacionalnog okvira za zaštitu djece i osoba s autizmom. Ključni problem je nepovezanost sustava i manjak koordiniranih rješenja neovisno o nadležnim institucijama. Pritužbe građana ukazuju i na nedostatak sustavne skrbi za odrasle osobe s autizmom, što predstavlja izazov u osiguravanju njihovih prava i kvalitete života – istaknuo je pravobranitelj Jurišić.
Upozorio je da se, unatoč poboljšanjima pravnog okvira, i dalje najčešće pribjegava institucionalizaciji kao rješenju za pružanje podrške osobama s invaliditetom. Više od polovice smještenih u institucije su osobe s teškoćama mentalnog zdravlja.
Također, Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama u razvoju usluga u zajednici te alternativnih metoda rehabilitacije temeljenih na oporavku, što dovodi do socijalne isključenosti osoba s invaliditetom.
Korakom unatrag smatra i odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023., kojom je ukinuta odredba Obiteljskog zakona prema kojoj se osoba nije mogla potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Ta odredba prestala je važiti 31. prosinca 2023. godine.
– Smatramo da je ta odluka nazadovanje u unapređenju prava osoba s invaliditetom te usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom – rekao je Jurišić.
Govoreći o ženama s invaliditetom, istaknuo je da se one suočavaju s brojnim preprekama, uključujući otežan pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja, osobito u ruralnim područjima, te s predrasudama o njihovoj sposobnosti odgoja djeteta.
Osvrnuo se i na problem ortopedskih pomagala, koja često ne prate suvremene inovacije. Pristup protetičkim pomagalima ograničen je kriterijima, a mnoga nužna pomagala, poput elektromotornih kreveta ili transfer dizalica, nisu uopće na popisu dostupnih pomagala, iako bi značajno olakšala život osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Roditelji djece s teškoćama u razvoju upozoravaju da pojedina pomagala, poput ortoza, postaju beskorisna prije isteka roka uporabe zbog fizičkih promjena djeteta. Također, dugotrajni i složeni administrativni postupci dodatno otežavaju ostvarivanje prava na ortopedska pomagala.
Iako su tijekom 2024. godine učinjeni određeni pomaci, problem visokih nadoplata za individualne prilagodbe pomagala i dalje je prisutan. Pravilnik o ortopedskim pomagalima ne uključuje u dovoljnoj mjeri moderne asistivne tehnologije i inovacije, a pri donošenju odluka o uvrštenju novih pomagala na liste izostaje mišljenje korisnika, koji su često najbolji stručnjaci za procjenu njihove učinkovitosti.
Dodatni izazov predstavlja i dostupnost lijekova za rijetke bolesti. Mnogi esencijalni lijekovi nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa su oboljeli i njihovi roditelji često prisiljeni javno istupati kako bi ubrzali proces odobravanja lijekova ili utjecali na promjene u sustavu.
Osobe s invaliditetom
Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu
Poslušaj članak
Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.
Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.
Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.
Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.
Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.
U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.
Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.
Osobe s invaliditetom
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Osobe s invaliditetom
Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




