Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, 19. ožujka 2025. godine predstavio je u Saboru Izvješće o radu Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu.
Tijekom 2023. godine Ured je zaprimio 2998 obraćanja građana, na temelju kojih je provedeno 4495 postupanja. U istom razdoblju zaključeno je 1789 predmeta koji su se odnosili na pritužbe fizičkih i pravnih osoba. Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi.
Kao i prethodnih godina, najviše obraćanja stiglo je iz Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije, dok je najmanje prijava evidentirano u Ličko-senjskoj županiji.
– Naglasili smo potrebu za značajnim ulaganjima u sustav rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvoju. Također, nužno je osigurati adekvatne mehanizme podrške djeci i mladima s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju, koji zahtijevaju intenzivnu i multidisciplinarnu stručnu pomoć. Posebno smo istaknuli nedostatak cjelovitog nacionalnog okvira za zaštitu djece i osoba s autizmom. Ključni problem je nepovezanost sustava i manjak koordiniranih rješenja neovisno o nadležnim institucijama. Pritužbe građana ukazuju i na nedostatak sustavne skrbi za odrasle osobe s autizmom, što predstavlja izazov u osiguravanju njihovih prava i kvalitete života – istaknuo je pravobranitelj Jurišić.
Upozorio je da se, unatoč poboljšanjima pravnog okvira, i dalje najčešće pribjegava institucionalizaciji kao rješenju za pružanje podrške osobama s invaliditetom. Više od polovice smještenih u institucije su osobe s teškoćama mentalnog zdravlja.
Također, Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama u razvoju usluga u zajednici te alternativnih metoda rehabilitacije temeljenih na oporavku, što dovodi do socijalne isključenosti osoba s invaliditetom.
Korakom unatrag smatra i odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023., kojom je ukinuta odredba Obiteljskog zakona prema kojoj se osoba nije mogla potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Ta odredba prestala je važiti 31. prosinca 2023. godine.
– Smatramo da je ta odluka nazadovanje u unapređenju prava osoba s invaliditetom te usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom – rekao je Jurišić.
Govoreći o ženama s invaliditetom, istaknuo je da se one suočavaju s brojnim preprekama, uključujući otežan pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja, osobito u ruralnim područjima, te s predrasudama o njihovoj sposobnosti odgoja djeteta.
Osvrnuo se i na problem ortopedskih pomagala, koja često ne prate suvremene inovacije. Pristup protetičkim pomagalima ograničen je kriterijima, a mnoga nužna pomagala, poput elektromotornih kreveta ili transfer dizalica, nisu uopće na popisu dostupnih pomagala, iako bi značajno olakšala život osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Roditelji djece s teškoćama u razvoju upozoravaju da pojedina pomagala, poput ortoza, postaju beskorisna prije isteka roka uporabe zbog fizičkih promjena djeteta. Također, dugotrajni i složeni administrativni postupci dodatno otežavaju ostvarivanje prava na ortopedska pomagala.
Iako su tijekom 2024. godine učinjeni određeni pomaci, problem visokih nadoplata za individualne prilagodbe pomagala i dalje je prisutan. Pravilnik o ortopedskim pomagalima ne uključuje u dovoljnoj mjeri moderne asistivne tehnologije i inovacije, a pri donošenju odluka o uvrštenju novih pomagala na liste izostaje mišljenje korisnika, koji su često najbolji stručnjaci za procjenu njihove učinkovitosti.
Dodatni izazov predstavlja i dostupnost lijekova za rijetke bolesti. Mnogi esencijalni lijekovi nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa su oboljeli i njihovi roditelji često prisiljeni javno istupati kako bi ubrzali proces odobravanja lijekova ili utjecali na promjene u sustavu.
