Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

Izbjegnite katastrofu na ljetovanju, pripazite na ove opasnosti

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja drži putovnicu i kartu za ukrcavanje dok stoji u zračnoj luci. Osoba nosi smeđu torbu preko ramena, a fokus je na ruci koja drži dokumente. U pozadini se nazire nekoliko sjedećih ljudi i prtljaga, što sugerira da je ovo čekaonica zračne luke. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje uobičajeni trenutak putovanja te naglašava osjećaj odlaska i anticipacije koji su česti među putnicima.
Foto: Pixabay

Iako je ljetovanje stvoreno za opuštanje i ne razmišljanje, postoji nekoliko stvari na koje bi trebalo obratiti pozornost i koje mogu biti opasne. Sastavili smo popis, zavirite

Ljetovanje je vrijeme opuštanja, avanture i zabave, ali važno je biti svjestan i potencijalnih opasnosti koje mogu narušiti vaše uživanje. Evo nekoliko ključnih opasnosti na koje trebate obratiti pažnju.

Prve na popisu opasnosti su opekline od sunca i toplotni udar. Dugotrajno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može dovesti do sunčanih opeklina i ozbiljnijih problema poput toplotnog udara. Kako biste se zaštitili, koristite kreme sa visokim zaštitnim faktorom (SPF), nosite šešire i laganu, svijetlu odjeću te pijte dovoljno tekućine. Ako ne popijete dovoljno tekućine sljedeća na popisu opasnosti je dehidracija.

Ljetne vrućine mogu brzo dovesti do dehidracije, posebno ako se bavite fizičkim aktivnostima na suncu. Redovito pijte vodu, izbjegavajte prekomjerno konzumiranje alkohola i kofeina jer oni mogu povećati gubitak tekućine iz tijela.

Zatim dolazimo do nesreća na i u vodi. Plivanje, ronjenje i druge vodene aktivnosti donose mnogo zabave, ali i rizike. Uvijek plivajte u područjima koja su pod nadzorom spasioca, pridržavajte se sigurnosnih pravila i ne ulazite u vodu ako ste pod utjecajem alkohola.

Trovanje hranom je također lako moguće. Na ljetovanju često uživamo u različitim jelima, no visoke temperature mogu ubrzati kvarenje hrane, što povećava rizik od trovanja. Pazite gdje i što jedete, birajte provjerene restorane i uvijek provjerite svježinu hrane.

Boravak na otvorenom donosi razne alergije i ubode insekata. Komarci, ose i drugi insekti mogu biti ne samo iritantni, već i opasni jer prenose bolesti ili izazivaju alergijske reakcije. Koristite repelente, nosite odjeću koja pokriva veći dio tijela i izbjegavajte mjesta gdje se insekti skupljaju.

Ljetovanja su uvijek prilika za akcije ‘lijeva ruka, desni džep’ jer popularne turističke destinacije mogu privući i kriminalce. Pazite na svoje osobne stvari, izbjegavajte nošenje velike količine novca sa sobom, i koristite sefove u hotelima za pohranu vrijednih predmeta.

Pazite i na fizičke ozljede. Aktivnosti poput planinarenja, biciklizma i sportova na vodi mogu dovesti do ozljeda. Nosite odgovarajuću zaštitnu opremu, pratite upute i pridržavajte se sigurnosnih smjernica.

Kako biste smanjili rizike, dobro se pripremite za putovanje. Informirajte se o destinaciji, provjerite vremensku prognozu, pripremite osnovni pribor za prvu pomoć i uvijek imajte pri ruci kontakt brojeve hitnih službi.

Uz malo opreza i planiranja, možete izbjeći većinu potencijalnih opasnosti i maksimalno uživati u svom ljetovanju. Sigurnost je ključna za stvaranje lijepih i bezbrižnih uspomena.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Kod moždanog udara brzina je ključna

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja leži u bolničkom krevetu u sobi s prozorom kroz koji prodire dnevno svjetlo. Osoba ima podignutu ruku na čelo, a pored kreveta se nalazi noćni ormarić s nekoliko predmeta na njemu. Soba izgleda prostrano i osunčano.
Foto: Pexels

Moto ovogodišnje kampanje naglašava važnost prepoznavanja simptoma i hitnog reagiranja, sa sloganom ‘Vrijeme je mozak’ – što znači da brza reakcija može spasiti mozak i smanjiti štetne posljedice moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ‘Global Stroke Factsheet’ iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 posto povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 posto moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu, no ranim prepoznavanjem i brzim djelovanjem mogu se znatno smanjiti posljedice. Kroz edukativne kampanje na Svjetski dan moždanog udara nastoji se istaknuti važnost zdravog načina života, kontrole faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, te brzog pristupa medicinskoj skrbi.

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli čimbenika rizika i zdravom načinu života. Evo ključnih koraka za smanjenje rizika.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovito praćenje i po potrebi uzimanje lijekova mogu pomoći u održavanju tlaka unutar zdravih granica.

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (maslinovo ulje) i ribom može smanjiti rizik. Izbjegavanje prekomjerne soli i zasićenih masti također pridonosi prevenciji.

Vježbanje može pomoći u kontroli krvnog tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, što su sve faktori rizika za moždani udar.

Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Prestankom pušenja rizik se s vremenom smanjuje.

Prekomjerno konzumiranje alkohola može povećati krvni tlak i dovesti do debljanja. Preporučuje se ograničavanje alkohola na umjerene količine.

Dijabetes može oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Redovito mjerenje šećera u krvi, pravilna prehrana, tjelovježba i terapija mogu pomoći u kontroli dijabetesa.

Dugotrajan stres može povisiti krvni tlak. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge i redovnog odmora mogu pomoći u smanjenju stresa.

Pridržavanje ovih preporuka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara, pogotovo kad su prisutni dodatni čimbenici rizika kao što su obiteljska povijest bolesti, starija dob i prisutnost drugih kroničnih stanja.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Prehladu i gripu pokušajte zaustaviti u nekoliko koraka

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi na krevetu držeći ruke preko lica, a lice je zamagljeno kako bi se sakrila identiteta. Oko osobe su razbacane maramice, šolja, lijekovi i bočice s tabletama, što ukazuje na to da se osoba možda ne osjeća dobro ili je bolesna. Fotografija može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje trenutak bolesti ili tuge.
Foto: Pixabay

Prirodna obrana od prehlade i gripe temelji se na zdravoj prehrani, dovoljno sna, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i unosu hranjivih tvari koje podupiru imunološki sustav. Korištenje prirodnih dodataka poput vitamina C, D, cinka i probiotika može dodatno ojačati otpornost tijela, dok topli napitci, poput čajeva i napitaka s medom i limunom, ublažavaju simptome i potiču hidrataciju

Jačanje imuniteta prirodnim putem i borba protiv prehlade te gripe oslanjaju se na nekoliko ključnih navika i hranjivih sastojaka. Evo nekoliko učinkovitih i prirodnih metoda.

Naoružajte se citrusima poput naranči, limuna, grejpa i mandarina jer su bogati vitaminom C, koji podržava imunološku funkciju. Iduće na popisu je bobičasto voće i zeleno lisnato povrće jer sadrže antioksidanse koji štite stanice od oštećenja.

Zatim idu češnjak i đumbir jer imaju prirodna protuupalna i antivirusna svojstva koja mogu olakšati simptome prehlade.

U strategiji obrane svakako mora biti i umjerena fizička aktivnost, kao što su hodanje, bicikliranje ili joga, što pomaže u održavanju cirkulacije i smanjenju upalnih procesa, čime se jača imunološki sustav.

Kvalitetan san također omogućuje tijelu da obnovi energiju i popravi stanice, što je presudno za snažan imunološki odgovor. Nedostatak sna može oslabiti imunitet.

Konzumirajte biljne čajeve i napitke. Čaj od kamilice pomaže smiriti grlo i može imati blago antibakterijsko djelovanje.

Zeleni čaj bogat je antioksidansima, koji dodatno podupiru obranu organizma.

Med i limun u toploj vodi mogu ublažiti simptome prehlade i upale grla te pružiti tijelu dodatne hranjive tvari.

Vitamin D posebno je važan tijekom zimskih mjeseci kada manje boravimo na suncu, a poznat je po svojoj ulozi u imunološkoj zaštiti.

Cink pomaže u brzom odgovoru tijela na infekcije.

Probiotici podržavaju zdravlje crijeva, koje je ključno za snažan imunološki sustav jer su crijeva izravno povezana s imunitetom.

Ne zaboravite vodu jer pomaže u održavanju hidratacije sluznica, što olakšava tijelu borbu protiv virusa. Topli napitci, poput biljnih čajeva, mogu također smanjiti simptome prehlade i zagušenja.

Redovitim usvajanjem ovih navika možete doprinijeti jačanju imuniteta, smanjiti trajanje prehlade i gripe te podržati prirodnu otpornost tijela na infekcije.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Perimenopauza i sve što dolazi u paketu s njom

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi u položaju za meditaciju na šljunčanoj obali rijeke. Osoba je odjevena u bijelu majicu bez rukava i sive hlače, a lice joj je zamagljeno radi zaštite privatnosti. Pozadina prikazuje rijeku i zelenilo drveća pod vedrim nebom. Ova fotografija može biti zanimljiva ili relevantna zbog prikaza opuštanja i meditacije u prirodi, što može potaknuti razmišljanje o važnosti mentalnog zdravlja i pronalaženju mira u svakodnevnom životu.
Foto: Pixabay

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba

Perimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi i može trajati nekoliko godina. U tom vremenu jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena, što uzrokuje nepravilnosti u menstrualnom ciklusu i pojavu raznih simptoma. Ovo razdoblje često počinje u 40-im godinama, a simptomi se mogu razlikovati od žene do žene.

Jedan od prvih znakova perimenopauze su promjene u menstrualnom ciklusu – krvarenja mogu postati rjeđa, kraća ili dulja nego prije. Valunzi su također česti, a manifestiraju se iznenadnim valovima vrućine, najčešće u gornjem dijelu tijela, praćenim crvenilom i znojenjem. Noćno znojenje može uzrokovati buđenje i ometati san.

Hormonalne promjene često dovode do emocionalnih oscilacija, poput anksioznosti, razdražljivosti, depresije ili naglih promjena raspoloženja. Problemi sa spavanjem, poput nesanice, također su česti, često povezani s noćnim znojenjem.

Iako je plodnost u ovom razdoblju smanjena zbog neredovitih ovulacija, žene u perimenopauzi još uvijek mogu zatrudnjeti. Također, smanjeni libido i vaginalna suhoća mogu uzrokovati nelagodu tijekom spolnih odnosa.

Hormonalne promjene mogu utjecati i na kognitivne funkcije, pa se mogu pojaviti poteškoće s pamćenjem i koncentracijom. Promjene u raspodjeli masti, osobito u području trbuha, također su uobičajene, zbog čega pravilna prehrana igra važnu ulogu u ovom razdoblju.

Preporučuje se prehrana bogata kalcijem, poput mlijeka, sira, jogurta, brokule i badema. Hranu bogatu vitaminom D, poput ribe i jaja, dobro je uključiti barem nekoliko puta tjedno. Omega-3 masne kiseline možete dobiti iz masne ribe poput lososa i srdela, te lanenog sjemena i oraha.

Svakodnevna konzumacija raznolikog voća i povrća bogatog antioksidansima također je važna. Za doručak možete odabrati integralni kruh, a za ručak smeđu rižu ili zob. Prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola može pogoršati simptome poput valunga i anksioznosti, pa ih je dobro izbjegavati.

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba.

Nastavi čitati

U trendu