in MREŽA
IZ PROIZVODNIH POGONA Predstavljamo atelier tiskaru Macan
Misija ove tvrtke je stvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom pod motom ‘Mi možemo’, jer su ovdje osobe s invaliditetom educirane za rad s tiskarskim strojevima koji nisu jednostavni
‘Naša misija je voditi transformaciju tiskarske industrije prema većoj društvenoj odgovornosti’, stoji na web stranici zagrebačke atelier tiskare Macan. Osim vrhunskoj kvaliteti usluga i proizvoda predani su ‘inkluzivnosti i postavljanju temelja za svijet tiskanja otvoren za sve’, kažu.
Zbog toga ova tiskara od 2021. ima status integrativne radionice i zapošljava sedam osoba s invaliditetom od ukupno 12 radnika.
Anja Macan, voditeljica Odjela marketinga, govori nam o njihovoj politici zapošljavanja.
– U tiskari zapošljavamo osobe s različitim tipovima invaliditeta i kod zapošljavanja ne gledamo o kojem se invaliditetu radi, jedino pazimo na neke logične situacije, na primjer, ne možemo zaposliti slijepu osobu na tiskarskom stroju na kojemu se mora raditi vizualna kontrola kvalitete, ali slijepa osoba može raditi na uredskom poslu.
Ističe da u tiskari preko 60 posto žena radi na rukovoditeljskim pozicijama.
– Ponosni smo na to, pogotovo jer je tiskarska industrija generalno promovirana kao muška industrija. Osim zapošljavanjem osoba s invaliditetom, i na taj način nastojimo provoditi društvenu odgovornost. Također, direktor i osnivač Božidar Macan je osoba s invaliditetom, no moram istaknuti da ni u Hrvatskoj, a ni u Europi ne postoji push za osobe s invaliditetom kao poduzetnike. Vlada percepcija da mogu biti samo zaposlenici, a ne i poslodavci.
Misija ove tvrtke je stvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom pod motom ‘Mi možemo’, jer su ovdje osobe s invaliditetom educirane za rad s tiskarskim strojevima koji nisu jednostavni.
– Mi se bavimo kompleksnim tiskom i luksuznim tehnologijama tiska, uvijek ima dosta parametara i faktora koji se mijenjaju od naloga do naloga, ali to nam nije prepreka, nego smo izrazito ponosni što naši zaposlenici gaje želju za napretkom, za učenjem i što uvijek dižemo kvalitetu na novi nivo. Bitno nam je pokazati da osobe s invaliditetom mogu raditi i na složenim radnim mjestima. Često nailazimo na percepciju da to mogu biti samo jednostavni radni zadaci i da je bitno da rade, nije bitno na kakvom radnom mjestu. Treba se maknuti od takve percepcije. Mi želimo pokazati da osobe s invaliditetom mogu raditi na poslovima za visoko educirane ljude, na složenim radnim mjestima – rekla nam je.
Tiskara Macan primarno se bavi luksuznim tiskom za što koristi tehnologije poput foliotiska, slijepog tiska, UV tiska, laserskog rezanja i drugih, a jedina je tiskara u regiji koja koristi tzv. edge printing, odnosno tisak u bojama na rubovima knjiga ili planera. Drugo područje njihova bavljenja je razvoj promotivnih materijala izvan već viđenog, npr. kalendari s umjetničkom interpretacijom ili magnetni bookmarkeri (za koje su 2019. dobili nagradu njemačkog časopisa za industriju promoproizvoda Eppi). Treće područje je ponuda usluga klijentima – od usluga savjetovanja oko marketinga i brendinga, do razvoja grafičkog dizajna.
– Sve navedeno rade osobe s invaliditetom – korištenje digitalnih aplikacija i priprema dokumenata za tisak, rad na strojevima, razvoj novih proizvoda, savjetovanja… Nema toliko ponavljajućih radnji jer svaki dan dolazi novi upit klijenta i treba se prilagođavati – kaže naša sugovornica.
Posao je podijeljen na pet odjela, a najviše nas je zanimala organizacija u proizvodnom odjelu.
– Jutarnja smjena počinje u 7 sati, a prvi korak je podjela zadataka članovima tima. Nekad se radi zajedno, a nekad svatko na svom stroju, ovisno o nalozima. U proizvodnji je jako bitna spona između radnika i voditeljice proizvodnje, a stručni radnik je taj koji se brine da se upute jasno iskomuniciraju. On provjerava jesu li zadaci jasni, brine o sigurnosti na radu, npr. podsjeća kako dizati teret, daje savjete i slično. Bitan je između ostalog i zato što se većina osoba s invaliditetom zaposli prvi put nakon par godina na zavodu za zapošljavanje, pa moraju proći kroz period prilagodbe i potrebna im je stručna podrška u tom periodu asimilacije i sticanja radnih navika – objašnjava nam Anja Macan.

Što se prilagodbi tiče, naša sugovornica smatra da je prva i najbitnija prilagodba opisa radnih zadataka – oni moraju biti takvi da osobi daju priliku da nauči što je potrebno, ponajviše zato što sustav obrazovanja ne pruža iste mogućnosti osobama s invaliditetom kao osobama bez invaliditeta. Zbog toga u tiskari Macan i katalog radnih mjesta prilagođavaju prema napredovanju, a osobe, ovisno o ambicijama, šalju na dodatno obrazovanje.
– Mi kao poslodavac moramo vidjeti potencijal osobe i moramo uložiti u ostvarivanje tog potencijala – rekla je Macan.
Drugi tip prilagodbi radi se na samom radnom mjestu, npr. na stroju.
– Tiskarski strojevi dolaze s nekim zaštitnim zvučnim signalizacijama, ali oni neće biti user friendly za osobu koja, na primjer, ne čuje. Osoba koja je gluha nema toliko podražaja, neće osjetiti grešku isto kao osoba koja čuje. Zbog toga smo napravili jednostavnu svjetlosnu signalizaciju – semafor – koji javlja grešku. Crveno na semaforu znači da je stroj stao, žuto da postoji nekakva greška, a zeleno da je sve u redu. To su prilagodbe koje poslodavac mora imati volju riješiti, nisu neka komercijalna rješenja – kaže Macan.
Kao treću razinu prilagodbi naša sugovornica navodi rad na inkluzivnoj kulturi u tvrtci.
– Mi smo poduzeće koje zapošljava i osobe s invaliditetom i bez invaliditeta, stoga nam je jako bitno da je komunikacija zdrava i da se kolege vide kao ravnopravni. Provodimo edukacije za zaposlenike bez invaliditeta, jer moraju znati komunicirati s osobama s invaliditetom. Na primjer, gluhu osobu treba gledati u oči. Možda netko nesvjesno izbjegava kontakt očima, a ne zna da je to za osobu koja ne čuje znak nepoštivanja. Poslodavac treba svakodnevno educirati, podsjećati i poticati na adekvatan način komunikacije – govori Macan, potom ističe da je za njih od tehnologije bitnije osobu s invaliditetom uključiti u kolektiv kroz stručnu podršku koju treba prenijeti na cijeli tim i biti dosljedan u tom pristupu. Da bi to bilo moguće, ponekad je potrebna i podrška institucija koje se bave tom problematikom i drugih povezanih aktera.
Iako neki oblici podrške razvoju integrativnih radionica i zapošljavanju osoba s invaliditetom postoje, naša sugovornica smatra da se uvijek može bolje. Na primjer, na nacionalnoj razini postoji podrška za organiziranje konferencija o dizanju svijesti, važnosti integrativnih radionica i zapošljavanju te postoje financijske potpore za zaštitne i integrativne radionice, ali postoji i manjak kohezije između potreba tržišta i znanja koje trenutno nude obrazovne institucije, pa je potrebno i pojačati dijalog o tome i uložiti u razvoj obrazovnog sustava. Također, ona smatra da tema zapošljavanja osoba s invaliditetom nije u fokusu istraživanja u visokom obrazovanju, nego je više naglasak na radu s djecom s invaliditetom, no postavlja pitanje što će biti kad ta djeca odrastu.
Uz više razgovora o svim navedenim temama, naša sugovornica smatra da je ključno dijeliti uspješne prakse i dizati svijest o tome što zapravo znači zaposliti osobu s invaliditetom.
– Postoji veliki niz nekakvih krivih predodžbi i doza sažaljenja, a ponekad poslodavci pričaju o osobama s invaliditetom s notom poniženja i stavljaju ih u infantilni položaj. Mislim da je prvi korak da se napravi osvješćivanje poslodavaca o tome što znači zaposliti osobe s invaliditetom i onda pojačati dijeljenje iskustva o zapošljavanju i prilagodbama. To je još uvijek u nekakvim povojima. ZOSI, kao zavod koji nas okuplja, trebao bi pojačati komunikaciju o tome, osigurati možda neki forum za podjelu iskustava, kao izvor inspiracije, a onda možda i objaviti neke smjernice da ne moraju svi istraživati od početka.
U skladu s takvom politikom poslovanja, tiskara Macan krenula je u izgradnju novog pogona koji će omogućiti i nova radna mjesta, a naglasak će biti, naravno, na zapošljavanju osoba s invaliditetom.
– Kod nas je zapošljavanje osoba s invaliditetom jednostavno način poslovanja. Već godinama nastojimo pomicati predrasude i, po nama, to je jedini način na koji poduzeće može dugoročno biti uspješno. Različitost samo osnažuje tvrtku, donosi nove perspektive i nove senzibilitete – zaključila je naša sugovornica.
Ana Vragolović
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Osobe s invaliditetom
Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu
Poslušaj članak
Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.
Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.
Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.
Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.
Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.
U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.
Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.
Civilno društvo
U Vodicama održana konferencija o unapređenju podrške OSI
Tijekom tri dana konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija te znanstvene i stručne djelatnike koji se bave pravima i kvalitetom života osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
U hotelu Olympia u Vodicama od 10. do 12. studenoga 2026. godine održana je stručno-znanstvena konferencija pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. Organizator konferencije bio je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, pod pokroviteljstvom Grada Vodica i uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Tijekom tri dana konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija te znanstvene i stručne djelatnike koji se bave pravima i kvalitetom života osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je razmijeniti znanja i iskustva, predstaviti primjere dobre prakse te razgovarati o tome kako unaprijediti podršku osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Prvi dan konferencije bio je posvećen pravu na izbor i važnosti podrške koja se prilagođava svakoj osobi. Posebno se raspravljalo o potrebi donošenja krovnog zakona o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Takav zakon trebao bi omogućiti jasnije ostvarivanje prava i bolju suradnju različitih sustava. Istaknuto je kako osobe s invaliditetom trebaju aktivno sudjelovati u donošenju odluka o vlastitom životu, umjesto da budu samo korisnici usluga.
Drugoga dana razgovaralo se o neovisnom življenju, mentalnom zdravlju, obiteljskoj podršci i zakonskim pitanjima. Održana su predavanja i radionice o mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama, podršci usmjerenoj na potrebe pojedinca te važnosti očuvanja mentalnog zdravlja stručnjaka koji svakodnevno pomažu drugima.
Posebno važan dio konferencije bila je rasprava o budućem krovnom zakonu. Sudionici su izdvojili šest područja koja bi takav zakon trebao obuhvatiti: jasnu podjelu odgovornosti između zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i drugih sustava, bolju međusobnu suradnju, podršku prilagođenu potrebama svake osobe, individualno planiranje i financiranje podrške, imenovanje osobe koja će pratiti provedbu plana te redovitu provjeru kvalitete pruženih usluga.
Naglašeno je i kako sva prava osoba s invaliditetom trebaju biti dostupna u njihovoj lokalnoj zajednici, bez obzira na mjesto stanovanja. Dogovoreno je da će se pripremiti konkretne preporuke koje će biti upućene nadležnom ministarstvu i Pravobranitelju za osobe s invaliditetom.
Završni dan konferencije bio je posvećen ranoj podršci djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Predstavljena su iskustva roditelja i stručnjaka o dostupnosti usluga rane intervencije, a na panel-raspravi sudjelovali su stručnjaci iz različitih hrvatskih županija. Razgovaralo se o problemima u organizaciji i dostupnosti usluga te o potrebi bolje suradnje zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih ustanova.
Konferencija je završila zajedničkom raspravom i osvrtom na najvažnije teme. Sudionici su se složili da je za kvalitetniji život osoba s invaliditetom potrebno razvijati dostupne usluge, bolju suradnju institucija i podršku koja polazi od potreba i želja svake osobe.
Jedan od najvažnijih rezultata konferencije pokretanje je konkretnog procesa izrade preporuka za mogući krovni zakon o pravima osoba s invaliditetom. Time je napravljen važan korak prema stvaranju pravednijeg i bolje povezanog sustava u kojem će osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti, veću samostalnost i aktivniju ulogu u društvu.
Civilno društvo
Pokrenut program „Mreža podrške u zajednici”
Udruga „Uz tebe sam” poziva i nove korisnike da se uključe u program. Usluge su namijenjene djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim roditeljima, a prednost će imati oni koji trenutačno nisu uključeni u slične oblike stručne podrške
Poslušaj članak
U prostorima Udruge savjetovališta „Uz tebe sam” u Varaždinu održana je nedavno početna konferencija programa „Mreža podrške u zajednici”, čiji je cilj osigurati dostupniju i kvalitetniju stručnu podršku djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Program provodi Udruga savjetovališta „Uz tebe sam” u partnerstvu s Gradom Varaždinom, uz podršku NCLC-a Varaždin Millennium, a financira ga Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ukupna vrijednost programa iznosi 126.750 eura, a provodit će se od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2029. godine.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi i aktivnosti programa, očekivani rezultati te stručni tim koji će raditi s korisnicima. Među uzvanicima bile su Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina, Mateja Javor, pomoćnica pročelnice za socijalnu skrb, Mirjana Čusek-Slunjski, guvernerica Lions distrikta 126, Jelena Bukal, viša stručna suradnica, te Valentina Vincek, profesorica Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever.
Program je usmjeren na povezivanje stručnjaka, obitelji i lokalne zajednice kako bi potrebna pomoć bila dostupnija svima kojima je potrebna. Djeci s teškoćama u razvoju pružat će se rana razvojna i psihosocijalna podrška, uključujući logopedske i edukacijsko-rehabilitacijske tretmane te sudjelovanje u igraonicama. Mladi s invaliditetom moći će koristiti individualnu psihosocijalnu podršku i sudjelovati u aktivnostima Kluba mladih, dok će roditeljima biti dostupne individualne i grupne podrške, radionice i susreti za razmjenu iskustava.
U provedbi programa sudjeluje multidisciplinarni tim koji čine logopedinja, edukacijska rehabilitatorica, socijalna radnica i magistra primarnog obrazovanja. Njihov zajednički rad omogućit će cjelovit pristup potrebama korisnika, uz poseban naglasak na podršku cijeloj obitelji. Plan je tijekom svake godine u program uključiti najmanje 44 korisnika. Dio aktivnosti već je započeo, a ostale će se postupno uvoditi tijekom provedbe.
Važnost ovakvih programa prepoznaje i Grad Varaždin. Pročelnica Danijela Vusić istaknula je kako Grad podržava projekte koji doprinose kvaliteti života građana, osobito djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Naglasila je i dugogodišnju suradnju s Udrugom „Uz tebe sam”, koja se ostvaruje kroz različite projekte, među kojima je i „Oslonac za uspjeh”, usmjeren na osiguravanje pomoćnika u nastavi.
-Zahvaljujemo udruzi na prijavi ovog programa i čestitamo im što su ga uspjeli dobiti. Grad Varaždin i ubuduće će im pružati podršku jer udruge poput Udruge ‘Uz tebe sam’ znatno doprinose kvaliteti života svih naših građana, a osobito djece s teškoćama u razvoju, mladih osoba s invaliditetom i njihovih roditelja – poručila je Vusić.
Koliko je važna podrška cijeloj obitelji, a ne samo djetetu, pokazuje i iskustvo roditelja dječaka Frana, koji ima poremećaj iz spektra autizma. Njegov otac istaknuo je kako je obitelji, uz stručnu pomoć koju Fran dobiva kroz rad udruge, jednako važno imati mjesto na kojem i roditelji mogu dobiti savjet, razumijevanje i podršku.
-Za nas kao obitelj jako je važno što Fran kroz rad udruge dobiva stručnu podršku, no jednako je važno da i mi kao roditelji imamo mjesto na kojem možemo dobiti savjet, razumijevanje i podršku. Važno je znati da nismo sami i da u svojoj zajednici imamo ljude i stručnjake na koje se možemo osloniti. Volio bih da takva podrška bude dostupna svakoj obitelji kojoj je potrebna – poručio je.
Upravo je to jedna od glavnih ideja programa – omogućiti obiteljima da na jednom mjestu pronađu stručnu pomoć i oslonac te da znaju kako u svojoj zajednici nisu prepuštene same sebi.
Udruga „Uz tebe sam” poziva i nove korisnike da se uključe u program. Usluge su namijenjene djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim roditeljima, a prednost će imati oni koji trenutačno nisu uključeni u slične oblike stručne podrške. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail adresu info@uztebesam.hr.
Iz udruge zahvaljuju partnerima, suradnicima i svima koji su podržali pokretanje programa, čiji je cilj graditi zajednicu u kojoj će stručna pomoć, razumijevanje i podrška biti dostupni svakom djetetu, mladoj osobi i obitelji kojima su potrebni.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




