in MREŽA
INTERVJU, MAJA LJUBIĆ KUTNJAK Vršiteljica dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Europski izbori 2024. u Hrvatskoj se održavaju u nedjelju, 9. lipnja 2024. godine, a o važnosti izlaska i na ove izbore popričali smo s vršiteljicom dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak
Gospođo Ljubić Kutnjak, europski izbori su nam pred vratima, a ovi bi mogli biti i najvažniji u povijesti EU-a zbog vrlo osjetljive geopolitičke situacije u okruženju, kako europskom tako i globalnom. Nedavni parlamentarni izbori su privukli gotovo rekordan postotak birača – što u tom smislu očekujete od predstojećih europskih izbora?
– Otkako hrvatski građani izlaze na europske izbore, vidimo sve veću izlaznost – na ad hoc izborima 2013. kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju izlaznost je bila oko 20 posto, 2014. godine izašlo je 25 posto građana, 2019. nešto manje od 30 posto, stoga vjerujemo da će se taj uzlazni trend nastaviti. Zainteresiranost za EU izbore potvrđuje 61 posto hrvatskih građana u našem proljetnom istraživanju, što je veliki skok u odnosu na 37 posto uoči posljednjih europskih izbora prije pet godina.
Uzastopne krize posljednjih godina i spremnost Europe da se s njima uhvati u koštac ojačali su ulogu EU-a u očima građana, a preko 80 posto Europljana smatra da aktualni geopolitički kontekst nadolazeće izbore čini još važnijima. Sve ovo nas navodi da očekujemo ipak veći odaziv na biralištima u našoj zemlji.
Povijesno gledano, hrvatski birači najmanje važnosti i pažnje pridaju upravo europskim izborima. Koji su tome uzroci i shvaćaju li državljani Hrvatske da izlaskom na birališta neizravno utječu na kreiranje europskih politika koje vrlo izravno kroje njihovu sadašnjost i budućnost?
– Izlazak na europske izbore jedinstvena je prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe te doprinese jačanju demokracije. Jer, što više ljudi glasa, demokracija postaje snažnija. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu – treba istaknuti da dvije trećine zakona koji se usvoje u Hrvatskoj temelje na europskom zakonodavstvu. Iako se naša zemlja na zadnjim izborima svrstala među države članice s najnižom izlaznošću, u međuvremenu smo obilježili deset godina članstva i dublje se integrirali pristupanjem Schengenu i usvajanjem eura, pa tako danas dvije trećine naših građana kaže da osjeti učinke Europske unije na svoju svakodnevicu.
Kojim aktivnostima Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj potiče veću izlaznost na europskim izborima? Što još, uz pojačan angažman medija, može doprinijeti edukaciji hrvatskih birača o važnosti europskih izbora?
– Početkom godine Europski parlament započeo je svoju institucionalnu, nestranačku kampanju u svih 27 država članica čiji je glavni slogan ‘Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost’. Naš Ured prilagođava kampanju hrvatskom kontekstu. S jedne strane putem raznih radionica i rasprava informiramo građane što je sve Europska unija ostvarila za sve nas u posljednjih pet godina i koliko je to utjecalo na naš svakodnevni život. S druge strane osvještavamo važnost svakog glasa za očuvanje demokracije. U kampanju se diljem EU-a uključuju razna udruženja i javne institucije, privatne kompanije te brojne poznate osobe kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi.
Inače, Ured EP-a u Hrvatskoj prije svega ima komunikacijsku ulogu. U svim državama članicama postoji ured poput našeg kako bismo građanima približili rad i ulogu Europskog parlamenta, jedine europske institucije čije predstavnike izravno biraju europski građani. Kontinuirano surađujemo i realiziramo projekte s obrazovnim ustanovama, brojnim organizacijama civilnog društva i drugim partnerima. Kada komuniciramo vrijednosti, politike i često kompleksnu narav EU zakona – koji su i naši zakoni – nastojimo govoriti jednostavnim jezikom, objasniti njihove učinke u svakodnevici – od zdravije hrane koju kupujemo, sigurnijih igračaka s kojima se igraju naša djeca, općenito većih potrošačkih prava, slobode kretanja, jačih gospodarstava, ukidanja jednokratne plastike, prilika za studentske razmjene, sve do sredstava kojim EU podržava osobe s invaliditetom, obuku za nezaposlene i brojne druge aktivnosti.
Kad je riječ o našim redovitim aktivnostima, osobito smo ponosni na program ‘Škola ambasador Europskog parlamenta’ koji provodimo u više od 60 srednjih škola diljem Hrvatske, u svakoj županiji. Više od 12 tisuća mladih na praktičan način, kroz iskustvo i projekte, uči o važnosti demokratske participacije i aktivnom građanstvu. Veseli nas što ti mladi, osim što su aktivni u svojim školama, zaista žive europske vrijednosti, ponajviše solidarnost, i sudjeluju u razvoju svoje lokalne zajednice. Mnogi nam se jave i nakon završetka programa kako sudjeluju u udrugama, formalnim ili neformalnim inicijativama i aktivno se zalažu za svoja prava.
Jedno vrlo konkretno pitanje – kako EU, pa tako i ovi izbori, mogu utjecati na položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj?
– Europska unija kontinuirano ulaže znatne napore u okviru svoje Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje do 2030. Unatoč napretku ostvarenom u proteklom desetljeću, osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama i izložene su većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U novoj, poboljšanoj strategiji uzima se u obzir raznolikost invaliditeta, koja obuhvaća dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja su često nevidljiva.
Izdvojila bih i par nedavnih propisa koje je usvojio Europski parlament, kao što je Direktiva o uspostavi Europske iskaznice i Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Hrvatska je aktivno sudjelovala u predlaganju određenih rješenja te su ona i prihvaćena tijekom rasprave, a sve smjernice su već i provedene u nacionalnom zakonodavstvu. Hrvatska je prva država članica EU-a koja uvodi Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom.
Osim toga, kroz EU fondove financiraju se projekti poput usluga osobne asistencije za osobe s invaliditetom ili poboljšanja kapaciteta za veću pristupačnost usluga u raznim sektorima – bilo da se radi o transportu, skrbi ili pak obrazovanju. Jedna od glavnih vrijednosti EU-a je pravo svake osobe na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održala i stekla vještine s kojima može u potpunosti sudjelovati u društvu i tržištu rada. Da bi to postigli, programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti nude razne mehanizme i financijsku potporu za jednako i aktivno uključivanje sudionika sa smanjenim mogućnostima. Primjerice, osobe s invaliditetom mogu dobiti plaćenog asistenta tijekom putovanja i boravka na projektu.
Europski parlament institucija je koja njeguje kulturu dijaloga i osigurava platforme za razmjenu mišljenja i prijedloga – prošlogodišnji Peti Europski parlament osoba s invaliditetom jedan je od takvih primjera, u organizaciji EU parlamenta i Europskog foruma osoba s invaliditetom. Okupio je preko 700 predstavnika pokreta osoba s invaliditetom iz svih EU zemalja, pa tako i Hrvatske, kao i kreatora politika, ministara i drugih međunarodnih organizacija. Iznijeli su prioritete i prijedloge za naredni mandat EU parlamenta u relevantnim politikama koje utječu na budućnost osoba s invaliditetom u Europi i šire.
Osim u zakonodavstvu, EU parlament i kao poslodavac izuzetno vodi računa o pravima i potrebama svojih zaposlenika s invaliditetom, a njegujemo isti pristup i prema pripravnicima s istim statusom, za koje je odobren poseban okvir prava i mogućnosti. Svake godine provodimo postupak odabira s posebnim mjerama za osobe s invaliditetom kako bi one prvo radno iskustvo stekle u Europskom parlamentu. Taj je postupak otvoren za sve profile osoba s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima od najmanje 20%, koja u međudjelovanju s raznim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima.
Zaključno, koja bi bila Vaša poruka hrvatskim biračima?
– Ovogodišnji europski izbori odredit će kako ćemo se zajedno suočiti s jednim od najkompleksnijih trenutaka naše generacije. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već i zajednička odgovornost svih nas, a glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti.
Pozivam sve čitatelje da pogledaju naš emotivni četverominutni dokumentarac čiji su protagonisti stariji Europljani koji su iz prve ruke iskusili promjene vezane uz demokraciju. Ti istaknuti pojedinci – koji su živjeli pod represivnim režimima ili su doživjeli krhkost demokracije – željeli su prenijeti svoje osobne priče unucima i budućim generacijama. Njihova zajednička svjedočanstva oblikuju poruku da glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 12 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 11 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa