Connect with us

in MREŽA

INTERVJU, IVAN VUKOJA Ravnatelj Opće bolnice Požega

Objavljeno

/

Na fotografiji su prikazana dva muškarca kako se rukuju. Jedan od njih nosi plavo odijelo, dok drugi ima crveno odijelo s crnom kravatom. Lica su im zamagljena kako bi se zaštitila njihova privatnost. Muškarac u crvenom odijelu drži staklenu nagradu, što ukazuje na to da je možda upravo primio priznanje ili nagradu. Scena se odvija u zatvorenom prostoru, vjerojatno tijekom neke formalne ceremonije ili događanja.
Foto: ZOSI

Prije desetak dana u sklopu projekta Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ dodijeljena su priznanja poslodavcima koji su se tijekom 2023. godine istaknuli kao najbolji poslodavci za osobe s invaliditetom. Među njima je Opća županijska bolnica Požega pa smo tim povodom razgovarali s njezinim ravnateljem

Prije nekoliko dana dobili ste priznanje za najboljeg poslodavca osoba s invaliditetom 2023. godine. Kako je izgledao put do tog priznanja?

– Krenulo je službenim dopisom dana 4. travnja 2024. godine, kojim su nam se obratili iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Obavijestili su nas da smo kao poslodavac koji ispunjava zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, nominirani od strane istoga, za sudjelovanje u projektu ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Javni poslodavac.

Sljedeća faza projekta uključivala je posjetu projektnog tima našoj ustanovi prilikom kojeg je proveden intervju s odgovornom osobom, zamjenicom ravnatelja Mateom Vujnović i troje zaposlenika Opće županijske bolnice Požega koje su ujedno osobe s invaliditetom. Intervju je primarno bio vezan za iskustva u radu i upoznavanje s našim primjerima dobre prakse na području rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Nakon te faze projekta, dana 29. svibnja 2024. godine smo obaviješteni kako smo, nastavno na provedeno terensko ispitivanje u okviru projekta ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’,  zajedničkom odlukom projektnih partnera, dobitnik priznanja ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Poslodavac iz javnog sektora.

Koliko u ovom trenutku imate zaposlenih osoba s invaliditetom i na kojim sve poslovima?

– Opća županijska bolnica Požega kao javna ustanova u Požeško-slavonskoj županiji na dan 31. ožujka 2024. godine zapošljavala je 669 radnika, od čega su 53 radnika osobe s invaliditetom upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (70 ih ima potvrđen status, ali neki ne ispunjavaju uvjet iz čl.4 Pravilnika o očevidniku). Većina radnika osoba s invaliditetom su dugogodišnji zaposlenici ustanove, ali svake godine imamo i novozaposlenih.

Prilikom zapošljavanja, Opća županijska bolnica Požega, osim internih akata i uputa Ministarstva zdravstva, provodi postupke zapošljavanja poštujući prednosti propisane Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), kao i zakona koji propisuju pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, vojnih i civilnih invalida rata te civilnim stradalnicima rata.

U Općoj županijskoj bolnici Požega, radnici – osobe s invaliditetom raspoređeni su na različitim radnim mjestima, ovisno o njihovoj stručnoj spremi i sistematizaciji radnih mjesta. Sukladno navedenom, zdravstveni radnici koji imaju status osobe s invaliditetom možemo naći na radnim mjestima voditelja zdravstvenih službi i odjela, liječnika specijalista/subspecijalista, glavne sestre odjela, magistri sestrinstva, magistri fizioterapije, prvostupnica sestrinstva i primaljstva, medicinskih sestara, primalja, farmaceuta i zdravstvenih radnika na naručivanju. U pogledu nezdravstvenih radnika sa statusom osobe s invaliditetom, isti su zaposleni na radnim mjestima voditelja nezdravstvenih ustrojstvenih jedinica, administratora, telefonista, kuhara, krojačica, spremačica, servirke i pralja.

Kako izgleda prilagodba osobe s invaliditetom na proces rada, ima li osobu koja je uz nju, barem na početku, kako bi osoba uspješno svladala radne zadatke?

– Prilikom uvođenja u rad novozaposlene osobe u Općoj županijskoj bolnici Požega, upoznaje ju se s uvjetima rada, opisom posla kao i pravima koja ima prilikom zasnivanja radnog odnosa.

Ako invaliditet novozaposlene osobe na bilo koji način ograničava njezinu sposobnost izvršavanja radnih zadataka, upoznaje se neposredno nadređena osoba s vrstom i stupnjem invaliditeta, a ako je novozaposlena osoba sposobna u potpunosti izvršavati ugovorom o radu preuzete obveze i radne zadatke, neposredno nadređena osoba se ne obavještava o statusu.

Primjerice, nedavno smo primili medicinsku sestru kojoj je prilikom zdravstvenog pregleda prije početka rada ustanovljeno da ima jedan oblik invaliditeta, uz preporuku isključenja noćnog rada, rada na odjelima s povećanom mogućnošću zaraze kao i na odjelima gdje se provodi zdravstvena njega bolesnika, te smo s istim upoznali glavnu sestru bolnice. Učinjena je analiza posla, razmotrena je potreba prilagodbe radnog mjesta nakon čega je nova radnica raspoređena u Dnevnu bolnicu. Tom prilikom, glavna sestra bolnice je sa situacijom upoznala i glavnu sestru Dnevne bolnice kao i ostale djelatnike zaposlene u toj ustrojstvenoj jedinici. U sklopu uvođenja u posao, nova radnica je upoznata s organizacijom  i djelokrugom rada u Dnevnoj bolnici. Do sada, imamo pozitivne povratne informacije o njezinom radu i od radnih kolega i od pacijenata.

Na početku kod poslodavca može postojati strah kako će sve ići, je li i kod vas postojao i kako ste ga prevladali?

– S obzirom na to da smo zdravstvena ustanova u kojoj je mala fluktuacija radnika, većina naših djelatnika s invaliditetom jesu naši dugogodišnji radnici koji su tijekom svog radnog vijeka dobili status osobe s invaliditetom. Uloga poslodavca jest optimizirati i prilagoditi radni proces radniku s invaliditetom. Uzevši u obzir sve navedeno ne postoji strah niti za poslodavca niti za djelatnika.

Kakvi su radnici osobe s invaliditetom?

– Svjedočimo kako je odnos prema radu osoba s invaliditetom često jači, jer unutarnjim nadmetanjem i željom za dokazivanjem, djelatnici s invaliditetom često postižu i bolje rezultate u odnosu na osobe bez invaliditeta. Optimiziranjem radnog procesa stvara se spektar novih mogućnosti, a zadovoljstvo radnika s invaliditetom često stvara motiviranijeg djelatnika.

Koja bi bila vaša poruka ostalim poslodavcima što se tiče zapošljavanja osoba s invaliditetom?

– Mišljenja smo kako zapošljavanje osoba s invaliditetom može donijeti brojne prednosti za ustanovu, uključujući socijalne, ekonomske i reputacijske koristi. Istaknuli bismo nekoliko ključnih aspekata.

Prvo, raznolikost i inkluzija – raznolikost unutar tima može donijeti različite perspektive i pristupe rješavanju problema dok inkluzivna radna sredina može poboljšati moral i zadovoljstvo zaposlenika.

Drugo – pristup širem tržištu rada budući da raznolika radna snaga može doprinijeti inovacijama i kreativnim rješenjima te ujedno, uključivanjem osoba s invaliditetom ustanova može pristupiti širem spektru vještina i talenata.

Treće, postoje i financijske pogodnosti kroz razne poticaje i subvencije od strane države onim ustanovama/tijelima koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Četvrto – poboljšanje reputacije kroz pozitivnu percepciju jer ustanove/tijela koja se zalažu za inkluzivnost često uživaju bolju reputaciju među potrošačima, partnerima i investitorima.

Peto – zakonske obveze i usklađenost, jer time dajemo pozitivan primjer drugima da se pridržavamo slova zakona (npr. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je propisan postotak zaposlenih osoba s invaliditetom koji se nameće poslodavcima ovisno o broju zaposlenih).

Šesto – povećanje produktivnosti i kvalitete rada budući da osobe s invaliditetom često imaju visoku radnu etiku i motivaciju za dokazivanje svojih sposobnosti.

Zaključno možemo istaknuti kako zapošljavanje osoba s invaliditetom ne samo da doprinosi socijalnoj pravdi i jednakim mogućnostima, već može imati i konkretne poslovne koristi koje pridonose ukupnom uspjehu ustanove poput Opće županijske bolnice Požega.

Civilno društvo

„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sedam žena pozira na događanju posvećenom podizanju svijesti o raku dojke, uz ružičaste balone i vrpcu.
Foto: Salvus

Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju

Poslušaj članak

Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.

Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.

Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.

Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.

Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.

Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.

Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Zaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Skupina građana s crnim balonima na otvorenom događanju, među njima dvije žene u invalidskim kolicima.
Foto: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu

Poslušaj članak

Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.

Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.

– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.

Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.

– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.

Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.

Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.

– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.

Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa

Nastavite čitati

in MREŽA

Obilježena 60. obljetnica Udruge invalida rada Zagreba

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika na svečanosti UIR Zagreba u ispunjenoj dvorani.
Foto: UIR Zagreba

U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba

Poslušaj članak

– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.

Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.

Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.

– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.

Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.

Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.

– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.

Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.

Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.

– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.

Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.

Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.

Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.

Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu