Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Na Konferenciji za ravnatelje, tajnike i računovođe ustanova u obrazovnom sektoru, srednjem i visokom školstvu Republike Hrvatske, održanoj od 19. do 22. svibnja 2025. u Splitu, Andreja Marcetić, voditeljica Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj, održala je izlaganje na temu upravljanja stresom i prevencije burnout sindroma na radnom mjestu

U svom izlaganju Marcetić je predstavila znanstvene i praktične strategije za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika, s posebnim naglaskom na inkluziju kao temelj suvremenih radnih i obrazovnih politika. U središtu njenog izlaganja bila je ideja da zdravo radno okruženje ne proizlazi samo iz individualne odgovornosti, već iz strateškog pristupa upravljanja ljudskim potencijalima koji uključuje mentalno zdravlje, podršku menadžmenta i kulturu uvažavanja različitosti.

Posebno je istaknuta uloga Nacionalnog centra u razvoju i implementaciji programa koji povezuju područja obrazovanja, rada i održivog razvoja. Centar aktivno surađuje s institucijama na lokalnoj i nacionalnoj razini u promicanju inkluzivnih praksi, edukacija o mentalnom zdravlju i izgradnji organizacijske otpornosti.

U kontekstu obrazovanja, pitanje mentalnog zdravlja i upravljanja stresom ne tiče se samo osobnog blagostanja zaposlenika – ono je i pitanje kvalitete sustava. Radno okruženje, posebno u ustanovama koje djeluju u zahtjevnom sektoru obrazovanja, može biti snažan izvor stresa. Ukoliko se tim stresom ne upravlja pravovremeno i učinkovito, on vrlo lako prelazi u stanje tzv. burnout sindroma – emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koja može imati dugoročne posljedice ne samo za pojedince, već i za timove, institucije i zajednicu u cjelini.

Mentalno zdravlje zaposlenika, kako je naglasila Marcetić, ključno je za održavanje produktivnosti, timske suradnje i pozitivne radne dinamike. Prekomjeran i kroničan stres može dovesti do ozbiljnih psiholoških i fizičkih problema – poput anksioznosti, depresije i osjećaja potpune iscrpljenosti. Uzroci stresa su mnogostruki i kompleksni. Među najčešćima su prekomjerno radno opterećenje, nedostatak kontrole nad vlastitim zadacima, nerazjašnjene uloge i očekivanja, isključivanje, onemogućavanje napredovanja i stručnog usavršavanja, mobbing te izostanak emocionalne i profesionalne podrške. U obrazovanju, koje često djeluje pod pritiskom društvenih očekivanja, reformi i ograničenih resursa, ovi uzroci dolaze do izražaja još snažnije. U takvom kontekstu, potreba za inkluzivnim pristupom – onim koji prepoznaje različite potrebe zaposlenika, potiče međusobnu podršku i uvažava različitosti – postaje ključna.

Upravo zato Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj zagovara integrirani pristup prevenciji stresa – onaj koji kombinira organizacijske i individualne strategije. Organizacijske strategije uključuju uspostavu ravnoteže između posla i privatnog života kroz fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada na daljinu, jasno definiranje ciljeva i komunikaciju unutar timova, sustavnu podršku zaposlenicima kroz savjetovanja i mentorstvo, te razvijanje pozitivne radne kulture utemeljene na poštovanju, povjerenju i suradnji. S druge strane, individualne strategije su usmjerene na osnaživanje samih zaposlenika. Uključuju tehnike opuštanja, poput meditacije i disanja, redovitu fizičku aktivnost, učinkovito upravljanje vremenom te postavljanje granica između poslovnog i privatnog života. Naučiti reći ‘ne’ kada je to potrebno i tražiti pomoć ne bi smjelo biti znak slabosti, već dio kulture brige o sebi i drugima.

Inkluzivno vodstvo i zdrava radna kultura – temelj otpornosti i razvoja

Ključnu ulogu u oblikovanju pozitivne radne klime imaju upravo menadžeri. Njihova sposobnost aktivnog slušanja, prepoznavanja truda zaposlenika i pružanja kontinuirane profesionalne podrške snažno utječe na motivaciju, osjećaj pripadnosti i ukupno mentalno zdravlje zaposlenika. Redovite pauze, dostupnost psihološke pomoći te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života dodatni su alati koji povećavaju otpornost zaposlenika i jačaju produktivnost radnog tima.

Prevencija burnout sindroma zahtijeva sustavni, interdisciplinarni pristup – od redovitog praćenja opterećenja i evaluacije izvora stresa, do edukacija o mentalnom zdravlju i emocionalnim vještinama. No, pritom je važno naglasiti da inkluzija nije dodatak organizacijskoj kulturi – ona je njezin temelj. Uključivanje različitih perspektiva, osiguravanje jednakih prilika i poticanje osjećaja pripadnosti temelj su zdravih i otpornih organizacija.

Zaposlenici koji se osjećaju viđeno, poštovano i uključeno manje su podložni stresu i sagorijevanju. Njihova sposobnost da doprinesu punim potencijalom, u atmosferi međusobne podrške i povjerenja, znatno se povećava. Upravo je u tome i ključna uloga Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj – poticanje organizacija da postanu mjesta zdravlja, rasta i međusobne podrške za svakoga, bez obzira na njihove individualne karakteristike, okolnosti ili profesionalne izazove.

Inkluzija kao strateški temelj održivog razvoja i otpornog radnog okruženja

U kontekstu sve kompleksnijih izazova suvremenog radnog i obrazovnog okruženja – od porasta mentalnih teškoća do potrebe za prilagodbom radnim uvjetima različitih skupina – inkluzija se nameće kao strateški prioritet, a ne samo moralna ili socijalna vrijednost. Organizacije koje ozbiljno pristupaju pitanju zaštite mentalnog zdravlja, međuljudskih odnosa i psihološke sigurnosti grade temelje za dugoročnu otpornost, inovativnost i stabilnost.

Zato se inkluzivne prakse ne smiju promatrati kao izolirani projekti, već kao integrirani elementi strateškog upravljanja ljudskim potencijalima, organizacijske kulture i održivog razvoja. Ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika, podršku menadžmenta, fleksibilne modele rada i razvoj emocionalnih vještina ključno je za kvalitetan rad, zadovoljstvo i smanjenje fluktuacije.

Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj svojim djelovanjem upravo to i promiče – razvoj inkluzivnih, zdravih i podržavajućih radnih zajednica utemeljenih na znanju, dijalogu i suradnji. Kroz edukacije, savjetovanja i strateško partnerstvo sa sektorima obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i uprave, Centar potiče promjene koje dugoročno donose korist pojedincima, institucijama i društvu u cjelini.

– Inkluzija ne predstavlja fakultativan aspekt organizacijske kulture, već njezinu strateški utemeljenu jezgru. U suvremenim društveno-gospodarskim uvjetima obilježenima visokom dinamikom tržišta rada, demografskim promjenama i rastućim psihosocijalnim rizicima, inkluzivni pristupi nisu samo reaktivna mjera, već nužan uvjet za izgradnju otpornih, inovativnih i socijalno održivih radnih zajednica. Empirijski i teorijski utemeljeni modeli pokazuju da radna okruženja koja sustavno implementiraju principe uključivosti – pri čemu zaposlenici imaju osjećaj prepoznatosti, podržanosti i ravnopravnog sudjelovanja – značajno smanjuju razinu institucionalnog stresa, preveniraju sindrom izgaranja (burnout) i doprinose razvoju organizacijske otpornosti, socijalne kohezije i stabilnosti sustava. Slijedom toga, inkluzija i promocija mentalnog zdravlja trebaju biti integralni dijelovi nacionalnih razvojnih politika, strateških dokumenata o radu i obrazovanju, te modela upravljanja ljudskim potencijalima, kako bi se osigurala dugoročna održivost, konkurentnost i pravednost radnih sustava u 21. stoljeću – istaknula je Andreja Marcetić, voditeljica Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj.

Zaključno, Konferenciju su organizirali UTIRUŠ i Kovačić konzalting, a okupila je više od 300 sudionika iz svih dijelova Hrvatske. Kroz niz izlaganja i rasprava, tema mentalnog zdravlja, upravljanja stresom i izgradnje inkluzivne organizacijske kulture istaknula se kao jedno od ključnih strateških pitanja za budućnost obrazovnog sustava i učinkovito upravljanje ljudskim resursima. Jasno je da bez sustavne brige o dobrobiti zaposlenika i integracije inkluzivnih vrijednosti u sve razine upravljanja, nije moguće osigurati održivost, kvalitetu i otpornost obrazovnih institucija u suvremenom kontekstu.

Izvor: Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj