Kultura
INKAZ Međunarodni susret kulturno-umjetničkih skupina u Zagrebu
INKAZ je predivan primjer dugogodišnje tradicije umjetnosti i kulture osoba s invalidtetom
Pod motom „Sunce kao radost, kiša kao tuga, oboje nam treba da se stvori duga“ u srijedu je u kinodvorani Studentskog centra u Zagrebu svečano otvoren 18. po redu INKAZ.
Riječ je o međunarodnom susretu kulturno-umjetničkih skupina osoba s teškoćama u razvoju koji tradicionalno organizira Centar za odgoj i obravanje Dubrava.
Jedinstvena manifestacija pridonosi ravnopravnosti i integraciji osoba s teškoćama u razvoju u društvo. Tijekom njezinog dvodnevnog održavanja, ove osobe donose posebno ozračje na pozornicu pokazujući da umjetnost i stvaralaštvo nema granice.
U prigodnom govoru ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava Marina Nekić izrazila je zadovoljstvo što je INKAZ doživio svoju punoljetnost. Naglasila je da na 18.INKAZ-u nastupaju 20 umjetničkih skupina osoba s teškoćama u razvoju, a program je i ove godine raznolik. Tako će publika moći uživati u glazbeno-scenskom, dramskom i plesnom nastupu te igrokazima i recitacijama.
„Unatoč svojim ograničenjima osobe s teškoćama u razvoju su umjetnici velikog srca i svaki puta smo na INKAZ-u zadivljeni njihovim mogućnostima,” rekla je ravnateljica Nekić.
Pravobranitelj za osobe s invalidtetom Darijo Jurišić podsjetio je da Centrar za odgoj i obrazovanje Dubrava postoji već 60 godina, a posebno mjesto tijekom njegovog djelovanja i postojanja zauzima 1999. godina kada je održan prvi INKAZ.
„INKAZ je predivan primjer jedne dugogodišnje tradicije umjetnosti i kulture osoba s invalidtetom. Zabava mora biti dio obrazovnog procesa za sve učenike, pa i za učenike s teškoćama u razvoju. Uvijek se govori što osobe s invaliditetom ne mogu, ali ako im damo priliku i podršku, mogu doprinijeti u svim područjima, pa tako i u kulturi i umjetnosti,” naglasio je Jurišić.
Ovogodišnji umjetnički program INKAZ-a otvorio je nastup Zbora djelatnika Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava koji su izveli himnu INKAZ-a.
Publiku je posebno oduševio glazbeno – scenski nastup učenika Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava. Uz plesnu pratnju učenik Vito uvjerljivo je otpjevao pjesmu Baby Lasagne.
Dojmljiv je bio i glazbeno-scenski nastup štićenika Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek.
Među ovogodišnjim izvođačima istaknula se i recitatorska grupa Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava koja je izvela recitaciju Priča o dugi.
Učenice Marina Kotarski i Lucija Kosović te Lovro Bilić koji su u recitarskoj grupi prvi puta sudjeluju na INKAZ-u.
„Volim nastupati pred ljudima, volim recitirati .To me zabavlja. INKAZ vidim kao priliku da se zabavim,“ rekla je Marina.
Lovro je izrazio je zadovoljstvo što kao predstavnik Centra Dubrava može nastupati na INKAZ-u. Naglasio je da ga oduševljava interes publike za ovu manifestaciju. Njegova velika ljubav je gluma i recitiranje.
Jedna od ovogodišnjih izvođačica bila je i Ema Hanzec koja pohađa radno-okupacijske aktivnosti Centra. Izvela je pjesmu Michaela Jacksona, Billie Jean.
„Sudjelovanje na INKAZ-u mi omogućava da sklopim nova prijateljstva i da vidim koliko su drugi uspješni u svojim nastupima“, rekla je Ema. Osim što voli pjevati, izrađuje i pletene narukvice.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru
Poslušaj članak
Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.
Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.
-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.
Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.
Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.
Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.
Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.
Smjernice su dostupne ovdje.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Tko su Purger i Purgerica?
RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
-
VijestiPrije 1 danGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
KulturaPrije 7 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba
-
IntervjuPrije 2 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 3 danaR.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju