Komar je preminuo u 55. godini života, ostavivši iza sebe bogatu sportsku ostavštinu i neizbrisiv trag u srcima svojih kolega, prijatelja i svih koji su ga poznavali
Poslušaj članak
S dubokom tugom i osjećajem nenadoknadivog gubitka, sportska, paraolimpijska i zajednica osoba s invaliditetom oprostila se od Davora Komara, istaknutog hrvatskog boćara i sportaša koji je svojim uspjesima, upornošću i predanošću obilježio jedno značajno razdoblje u razvoju boccije u Hrvatskoj.
Davor Komar bio je jedan od pionira i najistaknutijih predstavnika boccije u kategoriji BC4, sporta koji zahtijeva vrhunsku preciznost, koncentraciju i taktičku zrelost.
Bio je član Boćarskog kluba osoba s invaliditetom Istarske županije ‘Istrijana’, a trenirao ga je proslavljeni hrvatski boćar Valter Ivančić. U karijeri je osvojio više od 100 medalja s međunarodnih i domaćih natjecanja, uključujući i Paraolimpijske igre, Europska i Svjetska prvenstva, a više od 20 puta je bio prvak Hrvatske.
Prije dvije godine je na Europskom prvenstvu u Rotterdamu osvojio naslov europskog prvaka što je bila prva medalja za Hrvatsku sa EP-a u bocciji u povijesti hrvatskog parasporta.
– S tugom smo primili vijest o preranoj smrti Davora Komara, istaknutog hrvatskog paraolimpijca, europskog prvaka u boćanju i simbola predanosti i ustrajnosti. … Davor je svojim sportskim uspjesima, predanošću i životnom energijom ostavio neizbrisiv trag u hrvatskom parasportu te će ostati zapamćen kao istinski uzor i motivacija mnogima. U ovim teškim trenucima izražavamo iskrenu sućut njegovoj obitelji, prijateljima, sportskim kolegama i svima koji su ga poznavali – kazao je predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) Ratko Kovačić.
Njegov profesionalizam, sportski duh i ljudska toplina bili su prepoznati kako na terenu, tako i izvan njega. Bio je mentor i uzor brojnim mlađim sportašima, neumorno radeći na promociji i razvoju boccije.
Komar je bio dobitnik brojnih priznanja, plaketa i nagrada, bivši je predsjednik Udruge distrofičara Istre, bio je vijećnik u skupštini Istarske županije, predsjednik Odbora za društvene djelatnosti Istarske županije… No, osim sportskih i drugih životnih uspjeha, Komar će ostati zapamćen po svojoj srdačnosti, pristupačnosti i neumornoj želji da ruši predrasude i granice koje stoje pred osobama s invaliditetom. Njegova energija i predanost svjedočili su o tome kako se i kroz sport mogu mijenjati životi i društvo.
Izražavamo iskrenu sućut njegovoj obitelji, prijateljima, suigračima i svima koji su imali čast dijeliti s njim sportski ili životni put.
Hvala ti, Davore, na svemu. Tvoja snaga, velikodušnost i sportski duh zauvijek će ostati s nama.
Počivao u miru, legendo. Neka ti je mirna ruka i oštro oko.
Koliko su građani Hrvatske financijski sigurni kada nastupe nepredviđene okolnosti? Prema opsežnom istraživanju servisa MojaPlaća, odgovor nije osobito ohrabrujući
Poslušaj članak
Istraživanje provedeno na više od 11.000 ispitanika, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuje da tek 38% građana sustavno odvaja novac za štednju.
Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Trećina građana mjesec dočekuje u minusu
Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.
U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.
Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%.
Mjesečni iznos štednje najčešće iznosi 200 eura
Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika. U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno.
Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko ‘sa strane’ izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana.
Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva ‘u čarapi’, daleko od banaka, fondova i tržišta.
S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika.
Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.
Najčešće se štedi za nepredviđene situacije
Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila.
No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove.
Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.
Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.
Koliko dugo bismo izdržali bez plaće?
Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla.
Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.
S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
Košarka u kolicimaPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Asistivna tehnologijaPrije 6 dana
Kutak za stručnjakePrije 6 dana