Od neke vrste demencije u svijetu boluje više od 55 milijuna ljudi. Prema nekim podacima, svake tri sekunde jedna osoba razvije demenciju. Smatra se kako bi do 2050. godine ovo stanje moglo zahvatiti oko 139 milijuna ljudi.
Demencija najčešće napada ljude koji imaju iznad 65 godina, a bolest se razvija zbog odumiranja moždanih stanica. Kod osoba koje boluju od demencije dogodi se značajan kognitivni pad. Iako za demenciju još uvijek nije pronađen lijek, postoje načini na koji se mozak može održati funkcionalnim i nakon 65 godine te izbjeći kognitivni pad.
Prema studiji, odnosno istraživanju koju su proveli znanstvenici iz SAD-a, igranje određenih igara kod ispitanika je usporilo kognitivni pad, piše ScienceAlert.
U studiju provedenu krajem 1990-ih godina bilo je uključeno 2800 ljudi u dobi od 65 i više godina. Svatko od njih odabran je za jednu od tri različite vrste mentalnog treninga – brzinu, pamćenje ili rasuđivanje.
Sudionici su imali vježbe u trajanju od 60 minuta, dva puta tjedno tijekom pet tjedana jednu godinu poslje prvog testiranja, a tri godine kasnije imali su četiri dodatne terapije. Kada se sve zbroji, u tom razdoblju imali su manje od 24 sata mentalnog treninga. Međutim, terapija je itekako djelovala.
Tijekom praćenja u razmaku od 5, 10, 15 i 20 godina, kognitivne sposobnosti ispitanika bile su iznenađujuće dobre.
Nakon testiranja u razmaku od 20 godina od početka studije, podaci su pokazali da su ljudi koji su radili moždani trening brzine i pojačavali vježbe imali 25% manji rizik za dobivanje demencije, dok druge dvije vrste treninga nisu pokazale značajniju razliku u smanjenju rizika od demencije.
Vježba brzine uključivala je klikanje na automobile i prometne znakove koji se pojavljuju na različitim dijelovima računalnog zaslona.
Koautorica studije Marilyn Albert kazala je kako bi otkriće s mentalnim treningom brzine moglo pomoći u novim tretmanima za prevenciju demencije.
– Otkrivanje točnog mehanizma zašto je trening brzine djelovao moglo bi pomoći istraživačima da u budućnosti razviju novu, učinkovitiju vježbu – istaknula je Albert.
Ako znanstvenici uspiju otkriti što je pokrenulo veću moždanu aktivnost sudionika kroz vježbu brzine, možda u budućnosti suzbijemo ovo neurodegenerativno stanje koje uvelike narušava kvalitetu života osoba starije životne dobi.
