Električni romobili su popularno prijevozno sredstvo za mnoge građane, ali nažalost vožnja može završiti i kobno. Zabrinjavajući je porast broja teških ozljeda uslijed padova s električnih romobila kod djece i adolescenata

Liječnici Klinike za dječje bolesti Zagreb 11. srpnja organizirali su konferenciju kako bi se potaknula javna rasprava o opasnosti vožnje električnim romobilima. Inicijativu su podržali Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Predstojnik Klinike za dječju kirurgiju Stjepan Višnjić istaknuo je da su ozljede uslijed pada s električnih romobila teže nego prosječne ozljede u prometu te imaju trajne posljedice. Radi se o invalidnosti zbog ozljede kralježnice, a vrlo su ozbiljne i ozljede glave. Višnjić je upozorio da je zbog pada s električnog romobila u SAD-u i Australiji došlo i do smrtnog ishoda.

– Kako u Hrvatskoj ne bi bilo smrtnih posljedica, pravi je trenutak da osvijestimo kako jednostavno, zabavno, pa i osnovno sredstvo prijevoza predstavlja danas najveći rizik djeci i adolescentima – poručio je Višnjić.

O statističkim podacima vezanim za ozljede djece i adolescenata govorio je pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi Rok Kralj.

– Porast hospitalizacija pacijenata 2024./2025. je za 285 posto. Do prve polovice 2024. sedmero djece primljeno je u našu bolnicu, a ove godine je u istom periodu primljeno 27 djece zbog ozljeda uslijed pada s električnog romobila. Što se tiče broja dana hospitalizacije, također je zabilježen dramatičan porast. Porast ukupnog trajanja hospitalizacije je za 143 posto. Ove godine imali smo petero pacijenata s teškim neurotraumama, traumama središnjeg živčanog sustava, a prošle godine u istom periodu nismo imali niti jednog. Najranija dozvoljena dob za vožnju električnim romobilima je 14 godina. Međutim, imali smo 40 posto pacijenata koji su mlađi od 14 godina. Najmlađi pacijent imao je osam godina i imao je neurotraume zbog čega je i operativno liječen – pojasnio je Kralj.

Naglasio je da su ozljede kod djece uslijed pada s električnog romobila teške neurotraume, komocijski sindrom, prijelomi dugih kostiju, natučenja glave i drugih dijelova tijela, prijelomi kostiju lica, prijelomi kralježnice. Razlozi ozljeda su nenošenje kacige, vožnja u paru, rana životna dob i neprilagođena brzina.

Voditelj Referentnog centra za traumatizam dječje dobi Miroslav Gjurašin iznio je svoja iskustva u liječenju teških ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila.

– Trostruko je porastao broj djece zbog ozljeda uslijed pada s električnih romobila u odnosu na isto razdoblje prošle godine – Gjurašin.

Naglasio je kako je česta ozljeda epiduralni hematom koji pritišće mozak i izaziva neurološke deficite, a takve ozljede mogu dovesti do zaustavljanja disanja i kobnih ishoda.

– Imamo situaciju jednom ili dva puta godišnje da djetetu s ozljedom glave, koje najčešće strada kao pješak u prometu, ne možemo pomoći. U tom slučaju moramo s roditeljem voditi najteže razgovore – ne samo mu priopćiti da je dijete poginulo, nego zamoliti da dozvoli transplantaciju organa kako bi se druga djeca spasila. To nam je svima opomena do čega bi moglo doći ukoliko se na vrijeme ne zaustavi trend porasta broja ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila – rekao je Gjurašin. Naglasio je da su, srećom, sva djeca koja su stradala zbog pada s električnog romobila prošla relativno dobro.

– Jedno dijete ima oštećenje sluha, dok će jedno ići na psihološko testiranje zbog poremećaja pažnje, koncentracije, razmišljanja, a druga djeca su se dobro oporavila – objasnio je Gjurašin. Poručio je kako treba propagirati nošenje zaštitne kacige i da roditelji više razgovaraju s djecom kao sudionicima u prometu o opasnosti električnih romobila.

Pomoćnik voditelja Službe prometne policije iz Ministarstva unutarnjih poslova Nikola Milas istaknuo je da su izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama definirane nove kategorije vozila koja su nazvana osobna prijevozna sredstva, a u ovu kategoriju uvršteni su i električni romobili.

– Propisana je definicija prijevoznih sredstava i propisana su pravila pod kojim uvjetima i na koji način treba sudjelovati u prometu – rekao je Milas. Što se tiče električnih romobila, oni ne bi smjeli biti jači od 0,6 kW te razviti brzinu veću od 25 km/h.

– Porast broja električnih romobila nije trend samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Porastom broja vozila i vozača u prometu povećava se i broj prometnih nesreća, a time i broj teških ozljeda. To se može spriječiti edukacijom. Roditelji moraju biti prva barijera u sprečavanju djece ispod 14 godina da se voze električnim romobilom i svojim primjerom trebaju djeci pokazati kako i na koji način sigurno sudjelovati u prometu – poručio je Milas.

Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je kako resorno ministarstvo sa zabrinutošću prati porast broja ozljeda i težinu ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila kod djece i adolescenata.

– Pozivamo nadležna ministarstva na poduzimanje mjera i inicijativa koje će doprinijeti većoj sigurnosti djece i adolescenata u prometu. Potrebno je više edukacije, možda nažalost i više onih nepopularnih represivnih mjera, jer je zabrinjavajuće da je 40 posto ozlijeđene djece mlađe od dopuštene dobi za vožnju električnog romobila. Moramo biti svjesni da je tjelesna aktivnost vrlo važna za razvoj djece, ali ona mora biti primjerena dobi. Dozvolimo djeci da trče, igraju se na otvorenom, da bicikliraju, rolaju, pa i voze romobile – ali ne nužno električne. Ako već i voze električne romobile, neka se poštuju sve zakonske odredbe, uz zaštitu i korištenje kaciga. Apeliramo na roditelje da ne kupuju svojoj djeci električne romobile, jer ih tako dovode u opasnost – poručila je Portolan Pajić.

Kad radna lampa pregori, Hrvati znaju rješenje: dva do tri tjedna pod suncem

Koliko puta ste ove godine u pauzi od posla rekli: ‘Još malo pa godišnji!’?

U Hrvatskoj, gdje je prosječan broj dana godišnjeg odmora 25, ljeto je pravo vrijeme za punjenje baterija, bježanje s užarenog asfalta i pretvaranje flip-flopova u službenu obuću.

Najpopularniji period za odlazak na godišnji odmor upravo su ljetni mjeseci. Prema istraživanju koje je provela Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao, svaki treći Hrvat na ljetovanje će potrošiti od dva do tri tjedna (33% ispitanika u oba slučaja). Toliko godišnjeg odmora preporučuju i psiholozi kao optimalan period za odmor od posla i punjenje baterija za narednu godinu.

Više od tri tjedna, odnosno od 15 do 20 dana godišnjeg, na ljetovanje će potrošiti tek 12% ispitanika.

Za ljetovanje i dalje biramo Hrvatsku

Općenito gledano, na ljetovanje ove godine planira ići čak 79% ispitanika. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71%), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20%). Neki će, iako mali dio (9%), na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.

A oni koji ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće, jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz.

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno. Oni koji putuju van Hrvatske planiraju potrošiti više, u prosjeku 1898 eura. Usporedno s njima ispitanici koji planiraju ljetovanje unutar Lijepe Naše planiraju potrošiti oko 1330 eura. Ipak, ta skuplja ljetovanja često i traju kraće. Na putovanja izvan Hrvatske ispitanici potroše do 7 dana, dok su domaća putovanja rjeđe tako kratka.

I dok mnogima godišnjeg nikad nije dosta, u nekim američkim tvrtkama otišli su korak dalje i uveli neograničen broj dana godišnjeg odmora. Zvuči kao san? U stvarnosti, zaposlenici ondje i dalje koriste manje dana odmora nego što mi imamo na raspolaganju. I sami ispitanici su svjesni da bi kod nas takva praksa mogla rezultirati zloupotrebom od strane zaposlenika.

– Dobra praksa koja pokazuje da se cijeni rad radnika. Naravno, ne bi bilo fer da druga strana to ‘zloupotrebljava’ ukoliko je poslodavac korektan u ostvarivanju i ostalih prava radnika.

Bilo kako bilo, jednom kada krenu valovi, škripa japanki i zvuk cvrčaka, svi znamo da godišnji ima svoju posebnu čar. I da vrijedi svake sekunde.

Izvor: MojPosao

Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije

Poslušaj članak

U Krapinskim Toplicama je 7. srpnja 2025. godine svečano obilježen početak gradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje, projekta vrijednog više od 20 milijuna eura. Novi objekt prostirat će se na više od 7000 kvadrata te će sadržavati 34 učionice, sportsku dvoranu, prostore za predškolski odgoj, socijalne usluge, ranu razvojnu podršku i poludnevni boravak.

Svečanost je simbolično obilježena polaganjem vremenske kapsule, koju su s učenicima centra položili župan Željko Kolar i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Župan Kolar istaknuo je važnost jednakih uvjeta za svu djecu, posebno onu s teškoćama u razvoju. Njegova zamjenica Jasna Petek dodala je da centar predstavlja jedinstvenu ustanovu koja objedinjuje obrazovne, rehabilitacijske i socijalne usluge te je izrazila ponos zbog ostvarenja višegodišnjeg sna.

Ministar Fuchs poručio je kako je projekt dio šire strategije kojom se svim županijama osigurava moderan centar ove vrste, dok je državni tajnik Ivan Vidiš istaknuo snažnu predanost lokalnog vodstva i impresivnu razinu projekta.

Ravnatelj Centra Antun Zupanc podsjetio je na povijest ustanove i izrazio zadovoljstvo što će djeca i djelatnici napokon dobiti suvremene uvjete. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković zahvalila je što centar ostaje u mjestu te istaknula njegov doprinos razvoju općine.

Pročelnica Vlatka Mlakar predstavila tehničke detalje: projekt obuhvaća edukacijske prostore, sportsku dvoranu i igralište, a radove izvodi zajednica ponuditelja MAR d.o.o. i Tehnika d.d., uz vrijednost ugovora od 16,6 milijuna eura. Stručni nadzor i projektantski nadzor povjereni su specijaliziranim tvrtkama.

Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije.