Glavni je cilj manifestacije ZnakoFest promicanje hrvatskog znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije te progovaranje o temama bitnim za zajednicu gluhih i gluhoslijepih osoba. S obzirom na promjene koje je Zakon o osobnoj asistenciji donio udrugama civilnog društva, ovogodišnje je izdanje posvećeno upravo tome
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir organizirao je 26. rujna 2024. godine 21. izdanje tradicionalne, nacionalne smotre hrvatskog znakovnog jezika ZnakoFest, koja je ove godine nosila naziv ‘Profesionalci bez formalnog obrazovanja – istina ili mit?’
Manifestacija je održana uživo na lokaciji HUB385, ali organizator je osigurao i internetski prijenos putem poveznice YouTube kanala Saveza Dodir.
Glavni je cilj manifestacije ZnakoFest promicanje hrvatskog znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije te progovaranje o temama bitnim za zajednicu gluhih i gluhoslijepih osoba. S obzirom na promjene koje je Zakon o osobnoj asistenciji donio udrugama civilnog društva, ovogodišnje je izdanje posvećeno upravo tome.
Spomenuti zakon kao uvjete za komunikacijskog posrednika, koji su stupili na snagu 1. srpnja 2024., između ostalog, navodi hrvatski kvalifikacijski okvir za prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika te formalne razine obrazovanja u hrvatskom znakovnom jeziku (razina A2 i B2). Imamo li u ovom trenutku kvalificirane komunikacijske posrednike i s kojim se izazovima susreću poslodavci komunikacijskih posrednika, tema je na koju je odgovor pokušala dati ovogodišnja manifestacija.
Manifestacija ZnakoFest bila je podijeljena u dva bloka. Prvi blok je obuhvaćao dvije prezentacije, prva je bila tematski usmjerena na 30. obljetnicu Saveza Dodir, a drugu prezentaciju održala je Marina Milković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nakon toga uslijedila je panel rasprava na temu obrazovanja komunikacijskih posrednika.
– Što se tiče poslodavaca koji zapošljavaju komunikacijske posrednike Zakon o osobnoj asistenciji je donio veliku promjenu i bacio nas na tržište rada, no nisu sve udruge, ni svi savezi pripremljeni za toliku količinu dokumentacije da biste kao udruga mogli postati pružatelj usluge. Lokalne udruge imaju još veće izazove jer često imaju jednog zaposlenog i to je veliki teret.
Bilo je potrebno puno dokumentacije koja nema veze s našim radom, poput uporabne dozvole, prilagođenog sanitarnog čvora, prirodnog osvjetljenja i slično, a na kraju priče komunikacijski posrednik radi na terenu gdje god je korisnicima potrebno i nije vezan za ured.
Nadalje, teret su i sama mjerila za zaposlenike jer formalno obrazovanje za komunikacijske posrednike ne postoji, a zakon propisuje upravo formalne razine obrazovanja. Imamo velike razlike po županijama koje su izdavale licence. Grad Zagreb je, primjerice, tražio formalnu razinu obrazovanja A2 i B2, dok se u Osijeku ili Varaždinu takve potvrde nisu tražile. S jedne strane se formalno obrazovanje za komunikacijske posrednike traži, a s druge strane ono i ne postoji ili nisu ujednačeni uvjeti za komuikacijske posrednike u Hrvatskoj.
Problem je i što su korisnici dobili velike satnice, najčešće 160 sati mjesečno, a komunikacijskih posrednika nemamo ni blizu dovoljno. Nisam sigurna ni da je postignuta individualizacija ako su svi dobili sličan broj sati – pojasnila nam je problematiku Tajana Tarczay Uzun.
– Najveći izazov pred Savezom Dodir je upravo formalno i neformalno obrazovanje jer nije jasno posložen koncept po kojem možemo raditi. Trebaju nam programi prema standardima Europske unije. Naši koncepti su usmjereni prema stručnim komunikacijskim posrednicima i svakako treba razdvojiti programe prevođenja u svakodnevnom životu i prevođenje u školama.
Željela bih također da se uvaže razlike između prevoditelja za gluhe i prevoditelja za gluhoslijepe osobe jer je raditi s gluhoslijepima puno zahtjevnije, ima više komponenti i osim dodatnog znanja, zahtijeva i dodatno vrijeme. Treba nam jasna distinkcija između ta dva zanimanja, a ne da se sve trpa u isti koš. Treba biti razlike i u cijeni po satu koja je trenutno određena – poručila je Sanja Tarczay, predsjednica Saveza Dodir i također predsjednica Svjetske federacije gluhoslijepih osoba.
