Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja
Poslušaj članak
U Sveučilištu u Splitu predstavljen je obnovljeni Vodič za studente s invaliditetom, publikacija osmišljena kako bi budućim i sadašnjim studentima pružila pregled prava, mogućnosti podrške i korisnih informacija vezanih uz studiranje.
Projekt su zajednički realizirali Studentska udruga Liberato i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu s ciljem jačanja pristupačnosti i jednakih prilika u visokom obrazovanju.
Predstavljanje vodiča okupilo je predstavnike obrazovnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tijela, čime je dodatno naglašena važnost suradnje u stvaranju inkluzivnog akademskog okruženja za sve studente.
Publikacija donosi praktične informacije o ostvarivanju studentskih prava, prilagodbama nastave i ispita, dostupnim stipendijama, smještaju, prijevozu te radu ureda i koordinatora za podršku studentima s invaliditetom. Osim toga, obrađene su teme psihološke podrške, vršnjačke pomoći i iskustava studenata koji se tijekom studiranja susreću s različitim oblicima teškoća.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja. Njegova svrha je olakšati snalaženje u sustavu visokog obrazovanja i povećati informiranost o dostupnim oblicima podrške.
Posebna vrijednost ovog izdanja jest pregled usluga i podrške koje studentima nude različita sveučilišta u Hrvatskoj i regiji. Time se budućim studentima omogućuje lakše planiranje studiranja te upoznavanje s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju još prije upisa na fakultet.
Objavljivanjem ovog vodiča još jednom je potvrđena važnost uklanjanja prepreka u obrazovanju i stvaranja akademske zajednice u kojoj svi studenti imaju jednake uvjete za razvoj, napredovanje i uspješno studiranje.
Održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici
Poslušaj članak
U Hrvatskoj i Europskoj uniji teži se transformaciji ustanova i njihovom postupnom zatvaranju jer se takvim oblikom skrbi ugrožavaju temeljna ljudska prava osoba s invaliditetom. Na potrebu ukidanja institucionalnog smještaja upozorava i Agencija za temeljna prava Europske unije (FRA) izvješćem pod naslovom ‘Mjesta skrbi = mjesta sigurnosti? Nasilje nad osobama s invaliditetom u ustanovama’.
Povodom objave tog izvješća 29. svibnja u Zagrebu održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici. Predstavljeno je nacionalno ispitivanje provedeno tijekom 2025. u ustanovama za smještaj osoba sa psihosocijalnim teškoćama koje je pokazalo da je najčešći oblik nasilja ono među korisnicima te neprimjerena komunikacija i postupanje od strane djelatnika. Većina korisnika nasilje nije prijavila jer smatra da prijava neće dovesti do promjena.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorio je da institucionalizacija predstavlja oblik strukturnog nasilja i ograničavanja ljudskih prava, a problem nije samo u pojedinačnim incidentima ili lošim praksama, nego je duboko strukturne prirode.
– Život u instituciji često znači gubitak autonomije i mogućnosti donošenja najosnovnijih odluka o vlastitom životu, a dugotrajna institucionalizacija vodi socijalnoj izolaciji, pasivizaciji i pogoršanju psihosocijalnog funkcioniranja – pojasnio je Jurišić.
Zaključio je da nije dovoljno učinjeno kako bi se osigurala dostupnost socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, mogućnost rada i zapošljavanja te podrška potrebna za samostalan život u zajednici.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marijana Pletikosa istaknula je da su učinjeni pomaci širenjem mreže usluga u zajednici, osigurana je veća uključenost korisnika kao i podrška obiteljima. Ministarstvo kontinuirano razvija program organiziranog stanovanja, a kako bi se oko 1000 korisnika uključilo u izvaninstitucionalne usluge, u ovom programskom razdoblju osigurano je 274,5 milijuna eura. Pletikosa je istaknula važnost donošenja Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi radi bolje integracije zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s fokusom na područje ljudskih resursa, financijsku održivost, kvalitetu te aktivnosti koje uključuju koordinaciju i povezivanje u pružanju skrbi.
Andreja Rafaelić iz Instituta Republike Slovenije za socijalni rad predstavila je iskustva svoje zemlje u provedbi procesa deinstitucionalizacije koji je započeo 2020. godine. Izrađena je Strategija za deinstitucionalizaciju za razdoblje 2024. – 2034., te je osnovan Centar za usmjeravanje deinstitucionalizacije u svrhu provedbe strategije. U 2026. osnovano je 12 multidisciplinarnih timova diljem Slovenije koji provode preseljenje osoba iz institucija u zajednicu, a osnovan je i Centar za zagovaranje koji zagovara prava osoba s invaliditetom i život u zajednici.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).