Žene poduzetnice svojim radom i iznimnim postignućima mogu biti pokretači promjena te inspiracija drugim ženama. Važnu ulogu žena poduzetnica u poslovnom svijetu i društvu u cjelini godinama prepoznaje Hrvatska udruga poslovnih žena – Krug

U sklopu Svjetskog dana poduzetnica, u četvrtak je udruga Krug u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore dodijelila priznanja najuspješnijim poduzetnicama i menadžericama u 2024. godini.

Predsjednica udruge Krug, Sanja Putica, zahvalila je HGK-u na pomoći u radu udruge i podršci ženskom poduzetništvu. Naglasila je da žene poduzetnice svojom hrabrošću, inovativnošću, iskoracima u osobnom i poslovnom životu daju ogroman doprinos hrvatskom društvu.

Udruga Krug, koja je osnovana 1992. godine, od početka svog djelovanja vjeruje u istinsku viziju žene koja je poduzetnica i menadžerica, ali i žene koja ima i druge uloge.

– Žene poduzetnice otvaraju nova radna mjesta, uvode inovacije, otvaraju nove mogućnosti ostalim ženama koje u njihovom primjeru mogu vidjeti da žensko poduzetništvo nije uvijek jednostavno, ali udruga Krug je uvijek na raspolaganju – rekla je Putica. Naglasila je da su nagrađene žene poduzetnice svojim primjerima promijenile svoja okruženja, napravile iskorak i postale hrabre. Međutim, pred njima su novi uspjesi, a upravo im je dodijeljeno priznanje poticaj za budućnost.

Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, istaknula je da žene poduzetnice svojim idejama svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva te time mijenjaju svijet oko sebe. Naglasila je da je potrebno podupirati žene na njihovom poslovnom putu, jer je to ključ za napredak gospodarstva i društva. Međutim, žene se još uvijek suočavaju s brojnim preprekama – od nejednakih plaća i manjka prilika do stereotipa.

– Podupirati žene znači ulagati u inovacije, razvoj i budućnost. Istraživanja pokazuju da raznolike radne sredine donose bolje rezultate i veće zadovoljstvo zaposlenika. Različite perspektive daju značajno pametnije odluke. Danas svaka žena kojoj damo priliku otvara vrata drugima. Stoga moramo stvarati sustave podrške kroz mentorstvo, prilike za razvoj, fleksibilne uvjete rada te promicati jednakost. Kad žene uspijevaju – cijelo društvo ide naprijed. Svaka žena koja je imala priliku zakoračiti u svijet poduzetništva i pokrenuti vlastitu priču zaslužuje priznanje – rekla je Čagalj.

Spomenula je da, prema posljednjim podacima FINE, 21,4 posto tvrtki je isključivo u vlasništvu žena, a kada se tome dodaju tvrtke u kojima su žene suvlasnice, udio ženskog poduzetništva raste najviše do 30 posto. Međutim, još uvijek ima prostora za daljnji rast. Osvrnula se i na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naglasila je da udruga Krug promovira socijalno poduzetništvo.

– Društvo je prema osobama s invaliditetom deklarativno i socijalno osviješteno, ali još uvijek su barijere prisutne prema tim osobama, kao i prema svemu onome gdje sudjeluje ženska populacija. Vjerujemo da će se to brzo promijeniti – poručila je Čagalj.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, istaknula je da je pitanje ravnopravnosti i položaja žena vrlo važno za Europsku uniju i Europsku komisiju. Naglasila je da se želi graditi Europska unija jednakosti. Stoga je donesena Direktiva o transparentnosti plaća, jer žene i muškarci nisu jednako plaćeni za isti rad. Važan akt je Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života, čime se želi omogućiti bolji balans između poslovnog i privatnog, a donesena je i Direktiva o ženama u upravnim odborima.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Goran Romek, istaknuo je da žensko poduzetništvo ima ključnu ulogu u oblikovanju konkurentnijeg i uključivijeg društva. Naglasio je da je, što se tiče ženskog poduzetništva, Hrvatska na tragu prosjeka Europske unije.

– Broj žena vlasnica obrta i poduzetnica iz godine u godinu konstantno raste. U Hrvatskoj je trenutno 1,4, a prosjek u Europskoj uniji je 1,5 – blizu smo prosjeka Europske unije po ženskom poduzetništvu. Međutim, puno moramo napraviti kako bismo taj prosjek dostigli – rekao je Romek. Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva svojim mjerama dodatno poticati žene poduzetnice.

Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine je Danijela Klešković, Viribus Unitus d.o.o. iz Dubrovnika. Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine u socijalnom poduzetništvu je Željka Cindrić, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Cindić iz Ogulina, a dobitnica priznanja za menadžericu godine je Vedrana Tomić, Obrve d.o.o. iz Splita.

Ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, Željka Cindrić, rekla je da je sve počelo privatnom praksom 1996. godine, a 2009. godine proširenjem djelatnosti razvila se ustanova. U timu ustanove rade medicinske sestre i fizioterapeuti koji pružaju svakodnevnu njegu pacijentima u njihovim kućama.

– Danas je biti poduzetnica izazovno, ali i lijepo. Ne bih mijenjala svoj posao. Već sam 30 godina u ženskom poduzetništvu. U poduzetništvo sam otišla s 21 godinom, nakon tri godine staža u ogulinskoj bolnici, i nisam nikada požalila. Imam dobru podršku obitelji i dobar tim. Za naše pacijente kreiramo individualni pristup u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji. Velik broj naših pacijenata zahtijeva gerijatrijsku skrb. Radimo s osobama s teškoćama, a provodimo i Bobath terapiju – ispričala je Cindrić.

Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati, kazala je predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek

Poslušaj članak

Krapina je napravila još jedan značajan iskorak prema inkluzivnijem društvu – kraj zgrade Pučkog otvorenog učilišta i Gradske knjižnice postavljeno je novo dizalo koje omogućava pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Projekt je predstavljen 14. svibnja 2025. godine na konferenciji za medije, a nazočili su mu gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović te predstavnici uključenih ustanova.

Radi se o projektu pod nazivom ‘Rješavanje pristupačnosti objektima za osobe s invaliditetom’, čiju je realizaciju Grad Krapina ostvario uz sufinanciranje Ministarstva hrvatskih branitelja. Ukupna vrijednost investicije iznosi 152.067 eura.

Dosadašnji raspored prostora u zgradama Učilišta i knjižnice – koje su spojene i dijele zajedničke sadržaje – ograničavao je pristup osobama koje se otežano kreću, budući da su katovi bili dostupni isključivo putem stubišta. Ugradnjom vanjskog dizala sa sjeverozapadne strane objekta, ti su prostori sada jednako dostupni svima.

– Ovo je nastavak naših nastojanja da gradske objekte učinimo dostupnijima. Prije nekoliko godina dizalo smo ugradili u Osnovnoj školi Augusta Cesarca, a ondje smo prilagodili i sanitarne čvorove te izgradili pristupnu rampu. Imamo i dječje igralište s opremom prilagođenom djeci s invaliditetom. Na svakom projektu vodimo računa o detaljima – spuštanju rubnjaka, rampama i slično – izjavio je gradonačelnik Gregurović, istaknuvši kako je upravo zbog sadržaja na katu knjižnice i Učilišta postojala potreba za ovakvim infrastrukturnim rješenjem.

Radove je izvela tvrtka MB-Transgradnja, a projekt je osmislio arhitekt Mikša. Gradonačelnik je pohvalio kvalitetu izvedbe i dodao kako je dizalo, osim funkcionalnosti, i estetski uspješno uklopljeno u vizuru starije zgrade i okolnog parka.

Zadovoljstvo realizacijom projekta izrazile su i ravnateljice dviju ustanova. Maja Vukina Bogović, ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, naglasila je koliko će novi dizalo poboljšati svakodnevni rad i omogućiti većem broju građana sudjelovanje u kulturnim programima.

– Programi poput ‘Librići’, koje često posjećuju roditelji s djecom u kolicima, djeca s teškoćama te starije osobe, sada su dostupniji svima. Novo dizalo ne samo da rješava pristupnost, već i dodatno uljepšava zgradu svojim modernim dizajnom – rekla je Vukina Bogović.

Grozdana Pavlović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina, prisjetila se da je još 2017. izgrađena pristupna rampa za Festivalsku dvoranu, ali su katovi ostali nedostupni. Nova instalacija omogućuje pristup i velikoj dvorani s 100 sjedećih mjesta, kao i učionicama za obrazovanje odraslih.

– Zahvaljujući ovom projektu, napokon su svi naši sadržaji dostupni svima. Posebno hvala Gradu i Ministarstvu na podršci, kao i arhitektu Mikši koji je osmislio rješenje koje se izvrsno uklapa u postojeći prostor – zaključila je Pavlović.

Projekt je posebno pozdravila i predstavnica udruge osoba s invaliditetom. Predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek, istaknula je važnost projekta za njihovu zajednicu.

– Ove su zgrade godinama bile zatvorene za nas – nismo mogli prisustvovati izložbama, radionicama, predavanjima. Sve se promijenilo zahvaljujući entuzijazmu ravnateljice Pavlović i podršci gradonačelnika i ravnateljice knjižnice. Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati – poručila je Janžek za In Portal.

Dodala je i da dizalo nije korisno samo osobama s invaliditetom, već i starijima te roditeljima s malom djecom. Zaključila je kako Krapina sve više pokazuje da želi biti grad jednakih mogućnosti za sve građane.

– Ponosna sam što sam mogla prisustvovati ovom važnom trenutku kao predstavnica osoba s invaliditetom. Grad Krapina pokazuje kako se s voljom i suradnjom mogu ostvariti velike promjene – poručila je Janžek.

Više od polovice objavljenih natječaja za posao u prvom kvartalu odnosilo se na rad u Zagrebu, a najtraženiji radnici u Hrvatskoj su prodavači, konobari, skladištari i kuhari

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj, koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao, otkriva kako je početkom 2025. godine, na portalu MojPosao, objavljeno gotovo 18.000 oglasa za posao. U odnosu na prošlu godinu to je blagi pad jer je u isto vrijeme lani objavljeno 19.000 natječaja za slobodna radna mjesta.

Na te oglase pristiglo je više od pola milijuna prijava zainteresiranih kandidata.

Rast potražnje za zaštitarima

Kada govorimo o natječajima za posao koji su objavljeni na portalu MojPosao, primjećujemo značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama. Najveći porast evidentiran je u sektorima: Obrazovanje i znanost (+57% u odnosu na prvi kvartal 2024. godine), Zdravstvo, socijalni rad (+34%) te  Sigurnost i zaštita (+10%).

Zabilježeni porast oglasa u području sigurnosti i zaštite u velikoj je mjeri posljedica povećanih potreba za zaštitarskim kadrom u školama, a kao odgovor na sigurnosne izazove u obrazovnom sustavu.

S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnom snagom u nekoliko sektora. Najveći pad bilježe kategorije: Dizajn i umjetnost (-34%), Proizvodnja i zanatske usluge (-17%) te Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (-16%).

Osim toga, pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i u sektoru Marketinga, PR i medija (-14%), Turizma i ugostiteljstva (-12%), kao i u sektoru Instalacije, održavanje i popravci (-11%).

U kategoriji Prodaja, koja je među najbrojnijima prema ukupnom broju oglasa, zabilježen je blagi pad potražnje za radnicima (-6%).

Ovi podaci ukazuju na dinamiku tržišta rada u Hrvatskoj, s određenim sektorima koji doživljavaju oporavak i rast, dok se u drugim sektorima bilježi pad interesa i zapošljavanja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, turizma i ugostiteljstva te logistike.

Najtraženija zanimanja u prvom kvartalu 2025. godine: Trgovac/prodavač, Konobar/barmen, Skladištar, Kuhar te Radnik u proizvodnji.

Najveća ponuda, odnosno ukupan broj objavljenih natječaja za posao, zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja: Prodaja (Trgovina) – 19% od ukupnog broja oglasa; Turizam i ugostiteljstvo – 15% od ukupnog broja oglasa; Proizvodnja i zanatske usluge – 10% od ukupnog broja oglasa.

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (52%), kao i ranije, odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%.

Osim toga, 2,1% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu.

Početkom 2025. godine, oglasi na neodređeno i dalje predstavljaju većinu oglasa na MojPosao, baš kao i prošle godine njihov udio iznosi 79%.

S druge strane, 42% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 7% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike. U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi, što pokazuje da je potražnja za radnom snagom u ovoj kategoriji bila umjerena.

Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 54% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.

Ovi podaci jasno prikazuju trenutne smjernice na tržištu rada, gdje i dalje dominira potražnja za stalnim zaposlenjem, a određen broj radnih pozicija zahtijeva srednje obrazovanje kao osnovni uvjet za prijavu.

Izvor: MojPosao