Istraživanje MasterIndex je pokazalo da se troši više na inozemnim putovanjima, u prosjeku 757 eura, a čak 92% ljudi na putovanje ne ide bez svojih platnih kartica
Hrvati u 2023. putuju više nego godinu ranije, a trend će se nastaviti i dalje, pokazalo je to najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u listopadu ove godine na uzorku od 1018 ispitanika. Putovanja na odmor ostaju dominantna s udjelom od 60%, dok su poslovna putovanja zastupljena s 40%, a u prosjeku su ispitanici na odmor u godini dana putovali 4,6 puta, dok su na poslovni put išli 3,1 put.
Učestalost putovanja
Prema istraživanju, putovanja su doživjela značajan porast u 2023. godini u Hrvatskoj, čime je nadmašena čak i razina iz predpandemijske 2019. godine.
Primjetan je porast broja putovanja na odmor unutar Hrvatske, s prosječnim brojem od 3,0 putovanja u 2023. naspram 2,5 u prethodnoj godini. Sličan uzlet primjećuje se i u putovanjima unutar Eurozone, gdje je prosječan broj putovanja porastao sa 0,7 u 2022. na 1,1 u 2023.
Kada su u pitanju poslovna putovanja, zabilježen je snažan porast putovanja unutar Hrvatske, a primjetan je i blagi porast u poslovnim putovanjima u Eurozonu.
Planovi za zimska putovanja 2023.
Značajan skok u odnosu na prošlu godinu uočava se i u udjelu onih koji planiraju zimska putovanja u inozemstvo, bez obzira radi li se o jednodnevnim ili višednevnim putovanjima. Čak 46% planira ove zime putovati u inozemstvo, što označava porast od 9 postotnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Turistička putovanja u inozemstvo češće planiraju mladi u dobi od 18 do 29 godina (53%), nešto je više žena u usporedbi s muškarcima kao i pojedinaca s primanjima višim od 1200 eura. Također, planiranje ovakvih putovanja češće je među ispitanicima koji dolaze iz regija poput Istre, Primorja i Gorskog kotara (59%) i Dalmacije (53%).
Adventska putovanja u europske gradove najčešći su odabir naših građana. Gotovo svaki ispitanik. Gotovo svaki četvrti ispitanik planira odlazak na skijanje, dok svaki peti planira putovanje za doček Nove godine u neki od europskih gradova.
Planirana adventska putovanja u europske gradove obično su kraća, trajanja do tri dana, dok većina skijaških putovanja traje do tjedan dana. Osim toga, više od polovice ispitanika koji planiraju putovati, planiraju odlazak van Europe i to na duže od osam dana.
Što se tiče putovanja unutar Hrvatske, 56% ispitanika planira turistička putovanja unutar zemlje, slično kao i prošle godine. Ova putovanja češće planiraju osobe s višim stupnjem obrazovanja (62%), visokim osobnim prihodima (iznad 1600 eura – 65%), te stanovnici iz regije Istre, Primorja i Gorskog kotara.
Plaćanja karticama u inozemstvu
Istraživanje je pokazalo da je prosječni iznos potrošen na putovanja u inozemstvo u svrhu odmora porastao u usporedbi s prethodnom godinom. Primjetan je rast od 93 eura, odnosno sa 664 eura u 2022. na 757 eura u 2023.
Prosječni troškovi putovanja variraju prema dobi ispitanika. Mladi od 18 do 29 godina uglavnom troše do 300 eura, dok osobe od 30 do 39 godina češće imaju troškove između 501 i 1000 eura. Stariji od 55 troše između 1001 i 2000 eura, dok oni od 40 do 55 godina troše između 501 i 2000 eura.
Muškarci u prosjeku češće troše više od žena, a svaki četvrti ispitanik navodi trošak od 501 do 1000 eura za putovanje u inozemstvo u svrhu odmora.
Gotovo polovica ispitanika planira platiti putovanja u inozemstvo debitnom karticom, dok se gotovina kao način plaćanja spominje kod 31% ispitanika. Značajan udio (22%) planira koristiti internet bankarstvo (e- ili m-banking).
Istraživanje: gotovo trećina građana uzima lijekove za bolove na tjednoj razini
Svaki četvrti ispitanik drugog nacionalnog istraživanja lijek dozira prema vlastitoj procjeni, a 31 % je zbog financija ostalo bez terapije
Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj, no način njihova korištenja otvara važna pitanja o sigurnosti, dostupnosti i ulozi stručne podrške. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.
Lijekovi ostaju prvi izbor u nošenju s boli
Prema rezultatima istraživanja, nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, dok ih 4 % uzima svakodnevno. Najmanje jednom mjesečno to čini 73 % ispitanika. Najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi, koje koristi 60 % ispitanika, dok se 28 % oslanja na lijekove na recept. Osim lijekova, 34 % ispitanika navodi promjenu životnih navika kao način nošenja s boli, dok se 26 % okreće alternativnim metodama poput masaže ili akupunkture.
Iako se većina građana barem povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 %) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 % vodi uputama s pakiranja, 22 % preporukama liječnika, a 19 % savjetima ljekarnika.
Financijska dimenzija problema dodatno opterećuje građane: 31 % ispitanika navodi da im je financijska situacija barem jednom onemogućila pristup potrebnim lijekovima ili tretmanima za bol. Većina ispitanika mjesečno na lijekove protiv bolova troši do 10 eura, dok se na tretmane za bol, ako ih uopće koriste, najčešće troši između 11 i 50 eura mjesečno.
Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 % ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 % brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 %) i sigurnost primjene (37 %), dok su cijena (17 %) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 %) među najmanje važnim kriterijima.
Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta.
Istraživanje se bavilo i percepcijom razumijevanja boli u društvu. Tri četvrtine ispitanika smatra da liječnici u potpunosti ili djelomično razumiju njihovu bol, dok je percepcija društvene podrške osjetno niža: tek 61 % građana osjeća da društvo u potpunosti ili djelomično pokazuje razumijevanje za njihovu bol, dok svaki peti ispitanik o svojoj boli uopće ne govori.
Zanimljive su i rodne razlike: 41 % žena smatra da spol utječe na to kako drugi doživljavaju ili reagiraju na njihovu bol, dok isto smatra 28 % muškaraca, što dodatno potvrđuje da bol nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje.
Stručnjak upozorava: pravilno liječenje boli ključno je za zdravlje
Istraživanje o liječenju boli komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:
„O važnosti edukacije iz liječenja boli i farmakoterapije govori u prilog i podatak iz istraživanja da veliki postotak građana kupuje i koristi bezreceptne lijekove i pritom ih dozira prema vlastitoj procjeni ili prema informacijama dobivenima iz upute o lijeku. Ovo istraživanje je pokazalo da je samo trećina bolesnika sklona mijenjanju svojih životnih navika s ciljem smanjenja boli.“, istaknuo je dr. sc. Budrovac.
Upravo su podizanje svijesti o pravilnom liječenju boli i dostupnosti stručne podrške temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.
„Rezultati drugog Indeksa boli u Hrvatskoj jasno pokazuju da građani bol najčešće rješavaju brzo i pragmatično, ali pritom nerijetko bez dovoljno stručne podrške. Činjenica da se značajan dio ispitanika pri doziranju lijekova oslanja na vlastitu procjenu, kao i podatak da financije često predstavljaju prepreku liječenju, ukazuju na potrebu za dodatnom edukacijom i osvještavanjem važnosti pravilnog pristupa terapiji. Projektom Bez pauze želimo potaknuti građane da bol ne rješavaju stihijski, već informirano i odgovorno“ istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi. Više informacija o provedenom istraživanju pronađite ovdje.
Otkrijte jednostavne i kreativne načine ukrašavanja pisanica koji ne zahtijevaju puno vremena ni materijala. Uz ove zanimljive tehnike, svatko može izraditi jedinstvene pisanice
Poslušaj članak
Uskrs je posebno vrijeme u kojem se tradicionalno ukrašavaju pisanice. Osim klasičnog bojanja, postoje i neke neobične, ali vrlo jednostavne tehnike koje svatko može isprobati kod kuće.
Jedna zanimljiva metoda je bojanje pomoću riže. U plastičnu vrećicu stavi se malo riže i nekoliko kapi jestive boje. Zatim se u to ubaci kuhano jaje i lagano protrese. Riža ostavlja šarene, točkaste uzorke koji izgledaju jako efektno.
Druga ideja je korištenje gumica za kosu ili kućnih gumica. Prije bojanja, gumice se omotaju oko jaja. Kada se jaje oboji i gumice skinu, ostaju zanimljive bijele linije koje stvaraju uzorak.
Vrlo jednostavna tehnika je i crtanje voskom. Može se koristiti obična bijela svijeća. Na jaje se nacrtaju uzorci, a zatim se jaje uroni u boju. Dijelovi prekriveni voskom ostaju bijeli i stvaraju lijep kontrast.
Zanimljiv efekt može se postići i pomoću listića biljaka, poput peršina ili djeteline. List se prisloni uz jaje, zatim se sve omota u komad najlonske čarape i uroni u boju. Kada se skine, ostaje prirodni otisak lista.
Na kraju, tu je i tehnika s pjenom za brijanje. Na tanjur se stavi pjena, doda se nekoliko kapi boje i lagano promiješa. Jaje se uvalja u pjenu i ostavi nekoliko minuta. Nakon brisanja, dobije se mekani, mramorni uzorak.
Još jedna zanimljiva tehnika je korištenje luka. Ljuske crvenog ili žutog luka stave se u vodu s jajima i kuhaju zajedno. Jaja poprime prirodnu, toplu smeđu boju, a uz dodatak listića mogu se dobiti i lijepi uzorci.
Može se koristiti i flomaster ili marker. Nakon bojanja, na suho jaje mogu se crtati točkice, linije ili razni motivi. Ova tehnika je posebno zabavna za djecu.
Zanimljiv efekt daje i korištenje spužvice. Spužvica se umoči u boju i lagano tapka po jajetu. Tako nastaju šareni, razigrani uzorci.
Postoji i tehnika s octom i sodom bikarbonom. Na jaje se stavi malo sode, a zatim se kapne obojeni ocat. Reakcija stvara mjehuriće i neobične, šarene tragove.
Ove tehnike su jednostavne, zabavne i ne traže puno materijala, a rezultat su jedinstvene i kreativne pisanice koje će uljepšati uskrsni stol.
Ovakav način života omogućuje bijeg od rutine i priliku da se svakodnevica oblikuje prema vlastitim željama i potrebama, a ne prema ustaljenim pravilima
Poslušaj članak
Vanlife je način života koji sve više ljudi bira kao alternativu klasičnom stanovanju i svakodnevnoj rutini. Umjesto stalne adrese, dom postaje kombi ili kamper, a svijet postaje dvorište.
Ovakav stil života donosi osjećaj slobode, mogućnost putovanja i stalnog otkrivanja novih mjesta, ali i jednostavniji, minimalistički pristup životu u kojem se naglasak stavlja na ono što je zaista važno.
Ljudi koji žive vanlife često ističu fleksibilnost kao najveću prednost. Svaki dan može izgledati drugačije – jutarnja kava uz more, rad na laptopu u planinama ili večer uz vatru u šumi. Ovakav način života omogućuje bijeg od rutine i priliku da se svakodnevica oblikuje prema vlastitim željama i potrebama, a ne prema ustaljenim pravilima.
Velik dio vanlife kulture temelji se na minimalizmu. Prostor u vozilu je ograničen, pa ljudi uče živjeti s manje stvari, ali s više iskustava. Upravo ta jednostavnost često donosi osjećaj rasterećenja i veće povezanosti s prirodom i samim sobom. Mnogi ističu kako su tek u takvom načinu života osvijestili koliko im malo zapravo treba za kvalitetan život.
Ipak, vanlife nije bez izazova. Potrebno je dobro organizirati prostor, osigurati pristup vodi i struji te planirati svakodnevne potrebe poput hrane i higijene. Također, vremenski uvjeti, kvarovi na vozilu ili nedostatak privatnosti mogu biti zahtjevni. Dugoročno putovanje često zahtijeva i stabilan izvor prihoda, zbog čega mnogi rade na daljinu ili kombiniraju različite poslove.
Unatoč svemu, za mnoge je vanlife više od načina putovanja – to je životna filozofija. Riječ je o svjesnom izboru da se živi sporije, slobodnije i bliže prirodi. Umjesto naglaska na materijalnom, fokus je na doživljajima, ljudima i trenucima koji se pamte. Upravo zato vanlife za mnoge predstavlja put prema jednostavnijem, ali ispunjenijem životu.
BocciaPrije 5 dana
VremeplovPrije 5 dana
Najbolji sportašiPrije 6 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
EU kutakPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana
IntervjuPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana