Connect with us

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Počeo projekt ‘Odmor od skrbi – Varaždinska županija’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje grupu ljudi koji prisustvuju predavanju ili prezentaciji u učionici ili konferencijskoj sali. U prostoriji se nalazi projektor na stropu, a na prednjem zidu je ekran na kojem se prikazuje prezentacija. Predavačica stoji ispred ekrana i drži predavanje. Prostorija je svijetla, s velikim prozorima na lijevoj strani koji propuštaju prirodno svjetlo. Publika sjedi na stolicama, a neki od prisutnih koriste invalidska kolica. Ova fotografija je zanimljiva jer prikazuje inkluzivno okruženje u kojem sudjeluju osobe s različitim potrebama
Foto: Društvo osoba s invaliditetom Varaždin

Voditeljica projekta naglasila je kako ovaj projekt predstavlja važan iskorak u jačanju sustavne podrške obiteljima osoba s invaliditetom, pružajući im prijeko potreban predah, psihosocijalnu pomoć i osjećaj zajedništva

Poslušaj članak

Protekli tjedan u Varaždinu je održana početna konferencija projekta ‘Odmor od skrbi – Varaždinska županija’, kojeg provodi Društvo osoba s invaliditetom Varaždin. Projekt se provodi u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., uz financijsku podršku Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), koji osigurava 95 posto sredstava, dok preostalih 5 posto dolazi iz nacionalnih izvora.

Događanju su nazočili predstavnici Grada Varaždina, Varaždinske županije, Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, predstavnici srodnih udruga, korisnici projekta i članovi Društva. Uvodno obraćanje održao je predsjednik udruge Ivan Vujec, zahvalivši okupljenima na dolasku i podršci te predstavivši aktivnosti koje Društvo kontinuirano provodi u zajednici.

Ciljeve i aktivnosti novog projekta predstavila je voditeljica Iva Dvorski. Istaknula je kako je projekt usmjeren na pružanje podrške roditeljima njegovateljima i njegovateljima osoba s invaliditetom, s naglaskom na olakšavanje njihovih svakodnevnih izazova. Tijekom 18 mjeseci trajanja projekta, četvero zaposlenih stručnjaka pružat će pomoć korisnicima – kako u njihovim domovima, tako i u prostorima udruge.

Korisnicima projekta bit će omogućeno sudjelovanje u različitim aktivnostima, uključujući izlete, kulturna događanja, odlaske u kino i kazalište te korištenje sadržaja Gradskih bazena Varaždin. Osim toga, osigurana je i psihološka podrška, terenska stručna pomoć te aktivnosti prilagođene individualnim potrebama svake obitelji.

Voditeljica projekta naglasila je kako ovaj projekt predstavlja važan iskorak u jačanju sustavne podrške obiteljima osoba s invaliditetom, pružajući im prijeko potreban predah, psihosocijalnu pomoć i osjećaj zajedništva.

Detaljne informacije o projektu i mogućnostima uključivanja dostupne su na službenoj stranici Društva osoba s invaliditetom Varaždin: www.ddvz.hr

Nastavite čitati

Civilno društvo

Grad Đurđevac domaćin konferencije ‘Inkluzija = snaga zajednice’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje panel diskusiju na konferenciji pod nazivom "Inkluzija = Snaga zajednice". Na pozornici sjedi sedam osoba u naslonjačima, sudjelujući u raspravi. Iza njih se nalazi veliki ekran koji prikazuje naziv konferencije, datum i mjesto održavanja: "7.5.2025. Đurđevac". Na ekranu su također logotipi različitih organizacija koje su vjerojatno sponzori ili partneri događaja. Na pozornici su postavljeni stolovi s natpisima "Inkluzija = Snaga zajednice" i datumom konferencije. U gledalištu sjedi publika koja pomno prati događaj.
Foto: Grad Đurđevac

Glavni cilj konferencije bio je aktivnom raspravom sagledati postignuća i aktivnosti u području inkluzije ranjivih skupina na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

U organizaciji Udruge Mali princ, Gradskog društva osoba s invaliditetom i Grada Đurđevca, u srijedu je u Domu kulture održana konferencija pod nazivom ‘Inkluzija = snaga zajednice’.

Glavni cilj konferencije bio je aktivnom raspravom sagledati postignuća i aktivnosti u području inkluzije ranjivih skupina na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Konferencija je započela prigodnim nastupom članova Udruge Mali princ, koji su izveli svoju himnu ‘I nama sije isto sunce’, podsjetivši prisutne da su aktivni i ravnopravni dionici inkluzivnih procesa u društvu.

U prvom dijelu panel rasprave, pod nazivom ‘Ostvareni koraci u inkluziji’, sudjelovali su brojni uvaženi gosti i panelisti: saborski zastupnik i predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca Željko Lacković, saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, voditeljica službe u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Mirjana Gojčeta, predsjednica Udruge Mali princ Kristinka Štefan te predstavnica Udruge Susret Mirjana Mišulin.

Drugi dio konferencije bio je posvećen temi ‘Jačanje inkluzije i socijalnog dijaloga’. U ovoj su raspravi sudjelovali gradonačelnik Grada Đurđevca Hrvoje Janči, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić, upravitelj Županijske službe Koprivničko-križevačke Hrvatskog zavoda za socijalni rad Hrvoje Rušak, tajnica Gradskog društva osoba s invaliditetom Mirjana Šandor te predsjednica Udruge Osmijeh Dubravka Čordašev.

Konferenciji su prisustvovali i brojni predstavnici lokalnih institucija, članovi udruga i njihovi zaposlenici, kao i mediji, čime je dodatno potvrđena važnost ovakvih događanja za širu društvenu zajednicu.

Kroz otvoreni dijalog raspravljalo se o razvoju socijalnih politika na nacionalnoj razini u posljednjih deset godina, o ključnim odgojno-obrazovnim politikama za izgradnju inkluzivnog društva, kao i o faktorima koji su Đurđevac učinili prepoznatljivim gradom dobre prakse u području socijalnih politika.

Poseban naglasak stavljen je i na buduće planove i smjernice u razvoju socijalnih prilika i politika na svim razinama, s ciljem stvaranja zajednice u kojoj su svi građani ravnopravni i uključeni.

Konferencija je završila obilaskom triju objekata koji predstavljaju primjere dobre prakse u području socijalne skrbi: Kuće podrške Mali princ, Centra za osobe s invaliditetom Đurđevac te Centra za starije osobe Đurđevac.

Đurđevac s ponosom nosi ulogu domaćina ovako važnog susreta i još jednom je potvrdio svoju predanost stvaranju inkluzivnog društva u kojem je različitost snaga, a ne prepreka.

Nastavite čitati

Civilno društvo

30 godina Udruge Srce uz milenijsku fotografiju Šime Strikomana

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje veliki trg uz obalu mora, okružen palmama i zgradama u pozadini. Na trgu se okupila grupa ljudi koja drži ruke i formira oblik srca. Odjeveni su u crvene i bijele majice, a neki nose crvene kape. U daljini se mogu vidjeti brodovi usidreni u luci. Ova scena odiše zajedništvom i pozitivnom energijom, dok ljudi zajedničkim trudom oblikuju srce, koje može simbolizirati ljubav, podršku ili neki poseban događaj. Osim toga, ambijent uz more i palme pridaje fotografiji dodatnu toplinu i osjećaj slobode.
Udruga Srce Split

Milenijska fotografija će ostati trajni simbol jednog posebnog trenutka – kada se ljubav, podrška i dostojanstvo utkalo u vizualnu priču koja će nadahnjivati još dugo

U samom srcu Splita, na dnu Marmontove ulice, 3. svibnja 2025., nastala je posebna milenijska fotografija koju je snimio poznati hrvatski fotograf Šime Strikoman.Ovaj jedinstveni događaj upriličen je povodom proslave 30. obljetnice djelovanja Udruge osoba s cerebralnom paralizom Srce Split – pod nazivom ‘Iz ljubavi – naših prvih 30’ – te obilježavanja Nacionalnog dana cerebralne paralize.

To je prilika da se javnosti podigne svijest o izazovima, ali i sposobnostima osoba s invaliditetom. Upravo zato Udruga Srce nastavlja biti glas onih koji se često ne čuju dovoljno.

Pod motom ‘Srce u srcu’, milenijska kompozicija okupila je korisnike, djelatnike, volontere, obitelji, građane i suradnike Udruge Srce, koji su svojim tijelima formirali veliko srce kao simbolički prikaz zajedništva, podrške i neprekidnog rada ove udruge na stvaranju uključivog društva.

Fotografija je, kažu iz Udruge Srce Split, više od umjetničkog djela – ona je vizualna poruka solidarnosti i vidljivosti osoba s invaliditetom. Ujedno predstavlja i krunu dugogodišnjeg truda Udruge Srce, koja već tri desetljeća pruža socijalne usluge, promiče prava i dostojanstvo svojih članova te neumorno gradi mostove između osoba s invaliditetom i zajednice.

– Od skromnih početaka 1995. godine do današnjeg statusa respektabilne organizacije civilnog društva, udruga je prošla dugačak put u zagovaranju prava i pružanju socijalnih usluga osobama s invaliditetom – kazali su iz udruge.

Ovom prilikom su predstavnici udruge, članovi, roditelji, volonteri, partneri iz civilnog sektora i građani Splita naglasili  važnost ovakvih događanja u senzibiliziranju javnosti i jačanju inkluzivnih vrijednosti.

– Milenijska fotografija će ostati trajni simbol jednog posebnog trenutka – kada se ljubav, podrška i dostojanstvo utkalo u vizualnu priču koja će nadahnjivati još dugo.

Hvala svima koji su podržali ovaj događaj i poslali poruku javnosti.

Hvala Gradu Splitu. Posebno hvala Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Splita. Hvala Čistoći. Hvala Prvoj policijskoj postaji. Hvala za sve dozvole.

Ima nas! I u srcu smo složni, s rukama koje nas neraskidivo povezuju – poručili su slavljenici.

Nastavite čitati

U trendu