Poveži se s nama

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Banke hrane u Hrvatskoj – rješenje za pomoć potrebitima

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalazi osoba koja nosi crveni prsluk s bijelim križem i natpisom "VOLONTER" na njemu. Osoba stoji ispred metalnih polica koje su ispunjene raznim prehrambenim proizvodima. Na policama se nalaze paketi tjestenine, ulja, konzervirane hrane i drugih osnovnih namirnica. Osoba drži paket hrane u ruci i izgleda kao da organizira ili pregledava zalihe. U pozadini se vidi više polica sličnog sadržaja. Fotografija prikazuje skladište hrane, vjerojatno povezano s humanitarnom organizacijom ili bankom hrane, što je zanimljivo jer pokazuje rad volontera u pružanju pomoći zajednici.
Foto: Hrvatski Crveni križ

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima

Poslušaj članak

Kako bi se potaknulo doniranje hrane i smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a osam ih vode društva Crvenoga križa: Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.

Banke hrane su organizacije koje omogućuju prikupljanje i distribuciju hrane osobama u potrebi. Njihovo djelovanje uključuje suradnju s donatorima, upravljanje informacijskim sustavom za donacije, promociju doniranja hrane te koordinaciju distribucije. Donatori, poput proizvođača i trgovačkih lanaca, doniraju viškove hrane koji se zatim distribuiraju putem sustava Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da pomažu socijalno ugroženim skupinama, već i pridonose smanjenju otpada i promoviranju održivog upravljanja resursima.

Prva Banka hrane u Hrvatskoj otvorena je prije više od godinu dana u Zagrebu, pri Gradskom društvu Crvenoga križa Zagreb.

– Banka hrane je nadogradnja našeg postojećeg sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti 616.892,72 eura. Trenutno skrbimo o 675 korisnika, odnosno 376 kućanstava. Paketi hrane korisnicima se dodjeljuju mjesečno, prema prethodno upućenom pozivu – pojasnio je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.

Banku hrane vodi i Gradsko društvo Crvenoga križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović ističe kako su iskustva u prvih devet mjeseci rada pozitivna.

– Svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja još nije dovoljno raširena, no centralizirani sustav Banke hrane poboljšao je komunikaciju između donatora i posrednika, omogućio bolje usklađivanje ponude i potražnje te plansku distribuciju krajnjim korisnicima – kazala je.

Unatoč pozitivnim rezultatima, obje Banke hrane suočavaju se s izazovima. Zagrebačka Banka hrane često se suočava s manjkom prehrambenih proizvoda dugog roka trajanja i higijenskih potrepština. Ovaj problem rješava se prijavama na EU fondove, poput FEAD-a.

U Osijeku je glavni izazov financijska održivost.

– Iako je Ministarstvo poljoprivrede podržalo uspostavu i opremanje banaka hrane, svakodnevno vođenje iziskuje značajna sredstva. Redoviti modeli sufinanciranja bili bi od velike pomoći, omogućili bi širenje aktivnosti i unapređenje digitalne platforme za donatore – naglasila je Hećimović.

Korisnici su iznimno zadovoljni jer im je pomoć redovitija i raznolikija.

– Paketi hrane nisu unificirani jer sadržaj ovisi o trenutnim donacijama. Suradnja s donatorima je pozitivna, jer im doniranje viškova hrane pomaže riješiti logističke i financijske izazove – dodao je Penava.

No, na istoku Hrvatske svijest o doniranju hrane još nije dostatno razvijena.

– Veliki proizvođači rijetko doniraju hranu blizu isteka roka trajanja, dok su trgovački lanci nešto aktivniji – istaknula je Hećimović.

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima.

Godišnje se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što čini ukupno 286.000 tona hrane, od čega je 106.000 tona jestivo. Najveći dio otpada (76  posto) nastaje u kućanstvima. Projekti poput Banke hrane stvaraju mrežu podrške i pomažu da se hrana tretira kao dragocjen resurs, a ne otpad.

Svaka spašena namirnica doprinosi ne samo pojedincu, već i održivijem društvu.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Počeo Seminar za pristupačnu budućnost u umjetnosti i kulturi

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje plakat s tekstom "Seminar za pristupačnu budućnost". Pozadina je apstraktna s plavim i ljubičastim prugama koje se križaju pod različitim kutovima, stvarajući dinamičan i moderan izgled. Tekst je napisan velikim, bijelim slovima i nalazi se u središtu slike.
Foto: Zoran Đukić

Program će okupiti praktičare i praktičarke, stručnjakinje i stručnjake čiji rad nadilazi prepreke i promiče pristupačnost u kulturi

Poslušaj članak

Danas počnje serija predavanja u sklopu Seminara za pristupačnu budućnost i predstavit će niz kreativnih i praktičnih pristupa koji umjetnost i kulturu čine inkluzivnijima za stvaratelje i publiku s invaliditetom.

Seminar razmatra kako pristupačnost može transformirati sudjelovanje u kulturi, osnažiti marginalizirane zajednice i potaknuti sustavne promjene u svijetu koji je oblikovan isključujućim kriterijima. Stavljajući naglasak na perspektive praktičarki i praktičara koji djeluju na sjecištu kreativnosti, aktivizma i inkluzije, program ima za cilj potaknuti dijalog i iznijeti konkretne ideje za izgradnju inkluzivnijeg kulturno gkrajolika.

Seminar za pristupačnu budućnost organiziraju udruge Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (nakladnik portala Kulturpunkt.hr) i SCCA – Ljubljana, a program će okupiti praktičare i praktičarke, stručnjakinje i stručnjake čiji rad nadilazi prepreke i promiče pristupačnost u kulturi.

Program uključuje dva međusobno isprepletena tematska pristupa. Prvi istražuje kreativne i umjetničke poglede na pristupačnost.

Saša Asentić, izvedbeni umjetnik, kulturni radnik i osnivač organizacije Per.Art (Novi Sad), pružit će uvid u istraživački projekt kojim kritički reinterpretira povijest plesa kroz prizmu invaliditeta, koristeći sjećanje i rekonstrukciju kao metode otpora. Nataša Antulov, Nataša Bačić i Mila Čuljak, koordinatorice projekta Peti ansambl (Rijeka), predstavit će dugoročni umjetnički angažman ansambla među mladima s invaliditetom i govoriti o tome kako inkluzivno kazalište može transformirati kulturne institucije i smanjiti društvene nejednakosti.

Drugi tematski pristup nudi praktične, ‘know-how’ perspektive o pristupačnosti. Saša Lesjak, vodeća slovenska stručnjakinja za Easy Read (lako razumljive materijale) s Instituta RISA (Slovenj Gradec), prikazat će njihove primjene u umjetnosti i kulturi, fokusirajući se na to kako učiniti kompleksne kulturne sadržaje dostupnima osobama s različitim poteškoćama i svima koji imaju koristi od jednostavnije komunikacije. Maja Ogrizović, voditeljica projekata Film svima i Kultura svima (Rijeka), govorit će o važnosti promicanja inkluzivnih praksi i dostupnosti umjetnosti i kulture, kao i o praktičnoj strani prilagodbe različitih vrsta kulturnog sadržaja potrebama osoba s invaliditetom.

Program je besplatan. Održat će se na engleskom jeziku putem platforme Zoom, uz titlove na engleskom jeziku.

U četvrtak su na rasporedu Nataša Antulov, Nataša Bačić & Mila Čuljak: Potencijali inkluzivnog kazališta: iskustvo Petog ansambla. Početak je u18 sati.

U 19 sati vas očekuje Film svima + Kultura svima – inkluzivne kulturne prakse. Sve, za svakoga Maje Ogrizović.

U petak, s početkom u 18 sati na rasporedu je Estetika pristupačnosti i politike sjećanja Saše Asentić, a u 19 sati Informacije za sve – Kultura za sve Saše Lesjak.

Program podržavaju Grad Zagreb (Ured za kulturu i civilno društvo), Zaklada Kultura Nova za civilno društvo te Grad Ljubljana (Odjel za kulturu).

Nastavi čitati

Civilno društvo

Humanitarna akcija ‘Djeca za djecu’ za Udrugu Srce

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje plakat za humanitarnu akciju pod nazivom "Djeca za djecu". Na plakatu su navedeni različiti događaji i aktivnosti koji će se održati u sklopu akcije, uključujući humanitarni turnir, štandove s božićnim ukrasima i humanitarnom lutrijom, kviz te aukciju dresova. Sva prikupljena sredstva bit će donirana udruzi "Srce" koja pomaže osobama s cerebralnom paralizom. Plakat također sadrži logotipe brojnih sponzora i partnera koji podržavaju ovu akciju. Tekst na plakatu: HUMANITARNA AKCIJA DJECA ZA DJECU HUMANITARNI TURNIR: dvorana OŠ Visoka, 07.12.2024. ŠTANDOVI S BOŽIĆNIM UKRASIMA I HUMANITARNOM LUTRIJOM: Joker 16.12.2024.-18.12.2024. (pored Müllera) City Center One 18.12.2024.-22.12.2024. (prizemlje) THE SHOWTIME KVIZ: Plan B Pub, 11.01.2025. AUKCIJA DRESOVA: krajem 12./početkom 1. mjeseca Sva prikupljena sredstva donirati će se UDRUGA SRCE UDRUGA OSOBA SA CEREBRALNOM PARALIZOM Donirati možete i Vi na broj računa: HR98 2407 0001 3000 5223 5
Foto: Udruga Srce Split

Uključivanje studenata u ovakve, nadasve, plemenite aktivnost ne samo da pomaže potrebitima, već ih i educira o važnosti društvene odgovornosti te ih potiče na aktivno sudjelovanje u zajednici i promoviranje volonterstva kako bi se osvijestila važnost solidarnosti i zajedništva

Humanost kao  ljubav i nesebičnost,  humanost  kao sreća i ispunjenost.

Humanost je nešto na što vas i ove godine poziva tim od 17 studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu koji pod vodstvom profesorice Smiljane Pivčević organizira humanitarnu akciju ‘Djeca za djecu’.

Istoimena humanitarna akcija organizira se već 11. put, a traje od 1. prosinca 2024. do 15. siječnja 2025. te je posvećena Udruzi Srce Split, udruzi osoba s cerebralnom paralizom.

Uključivanje studenata u ovakve, nadasve, plemenite aktivnost ne samo da pomaže potrebitima, već ih i educira o važnosti društvene odgovornosti te ih potiče na aktivno sudjelovanje u zajednici i promoviranje volonterstva kako bi se osvijestila važnost solidarnosti i zajedništva.

Humanitarna akcija ‘Djeca za djecu’ donosi za svakoga ponešto zanimljivo, a prvi na redu od planiranih događaja bio je upravo turnir u nogometu i košarke. Održan je ove subote, 7. prosinca 2024. u dvorani OŠ Visoka.

Pripremili su i prodajnu izložbu božićnih ukrasa koje su već vrijedno započela izrađivati djeca iz vrtića i osnovnih škola u SDŽ. Štandove s ukrasima možete pronaći u trgovačkom centru Joker od 16. do 18. prosinca te u trgovačkom centru City Center One od 18. do 22. prosinca.

Ako želite iskušati svoju sreću, na štandovima možete sudjelovati i u humanitarnoj lutriji te osvojiti vrijedne nagrade poput večera, ulaznica za različite zabavne sadržaje, tretmana ljepote i mnogih drugih. 

Krajem godine na redu je aukcija dresova sportaša, a na vama ostaje da otkrijete kojih. Nakon Nove godine krenite ponavljati gradivo za The Showtime kviz koji će se održati u Plan B Pubu s početkom u 18 sati.

Pratite sve novosti putem službenih kanala, Instagrama i Facebooka pod nazivom ‘Djeca za djecu – humanitarna akcija’  kao i aktivnosti Udruge Srce putem njihove web stranice, Facebooka i Instagrama.

Podršku uvijek možete iskazati i donacijom novčanih sredstava na broj računa HR9824070001300052235.

‘Zahvaljujemo svima koji su nam dosada iskazali podršku i svima koji će tek postati dio ove priče!’ – poručuju studenti.

Ne propustite biti dio priče o malim srcima koja stvaraju velike promjene.

Nastavi čitati

U trendu