Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.
Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.
Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a
Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.
Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.
Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.
U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.
– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.
Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima
Poslušaj članak
Kako bi se potaknulo doniranje hrane i smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a osam ih vode društva Crvenoga križa: Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.
Banke hrane su organizacije koje omogućuju prikupljanje i distribuciju hrane osobama u potrebi. Njihovo djelovanje uključuje suradnju s donatorima, upravljanje informacijskim sustavom za donacije, promociju doniranja hrane te koordinaciju distribucije. Donatori, poput proizvođača i trgovačkih lanaca, doniraju viškove hrane koji se zatim distribuiraju putem sustava Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da pomažu socijalno ugroženim skupinama, već i pridonose smanjenju otpada i promoviranju održivog upravljanja resursima.
Prva Banka hrane u Hrvatskoj otvorena je prije više od godinu dana u Zagrebu, pri Gradskom društvu Crvenoga križa Zagreb.
– Banka hrane je nadogradnja našeg postojećeg sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti 616.892,72 eura. Trenutno skrbimo o 675 korisnika, odnosno 376 kućanstava. Paketi hrane korisnicima se dodjeljuju mjesečno, prema prethodno upućenom pozivu – pojasnio je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.
Banku hrane vodi i Gradsko društvo Crvenoga križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović ističe kako su iskustva u prvih devet mjeseci rada pozitivna.
– Svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja još nije dovoljno raširena, no centralizirani sustav Banke hrane poboljšao je komunikaciju između donatora i posrednika, omogućio bolje usklađivanje ponude i potražnje te plansku distribuciju krajnjim korisnicima – kazala je.
Unatoč pozitivnim rezultatima, obje Banke hrane suočavaju se s izazovima. Zagrebačka Banka hrane često se suočava s manjkom prehrambenih proizvoda dugog roka trajanja i higijenskih potrepština. Ovaj problem rješava se prijavama na EU fondove, poput FEAD-a.
U Osijeku je glavni izazov financijska održivost.
– Iako je Ministarstvo poljoprivrede podržalo uspostavu i opremanje banaka hrane, svakodnevno vođenje iziskuje značajna sredstva. Redoviti modeli sufinanciranja bili bi od velike pomoći, omogućili bi širenje aktivnosti i unapređenje digitalne platforme za donatore – naglasila je Hećimović.
Korisnici su iznimno zadovoljni jer im je pomoć redovitija i raznolikija.
– Paketi hrane nisu unificirani jer sadržaj ovisi o trenutnim donacijama. Suradnja s donatorima je pozitivna, jer im doniranje viškova hrane pomaže riješiti logističke i financijske izazove – dodao je Penava.
No, na istoku Hrvatske svijest o doniranju hrane još nije dostatno razvijena.
– Veliki proizvođači rijetko doniraju hranu blizu isteka roka trajanja, dok su trgovački lanci nešto aktivniji – istaknula je Hećimović.
Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima.
Godišnje se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što čini ukupno 286.000 tona hrane, od čega je 106.000 tona jestivo. Najveći dio otpada (76 posto) nastaje u kućanstvima. Projekti poput Banke hrane stvaraju mrežu podrške i pomažu da se hrana tretira kao dragocjen resurs, a ne otpad.
Svaka spašena namirnica doprinosi ne samo pojedincu, već i održivijem društvu.
Program će okupiti praktičare i praktičarke, stručnjakinje i stručnjake čiji rad nadilazi prepreke i promiče pristupačnost u kulturi
Poslušaj članak
Danas počnje serija predavanja u sklopu Seminara za pristupačnu budućnost i predstavit će niz kreativnih i praktičnih pristupa koji umjetnost i kulturu čine inkluzivnijima za stvaratelje i publiku s invaliditetom.
Seminar razmatra kako pristupačnost može transformirati sudjelovanje u kulturi, osnažiti marginalizirane zajednice i potaknuti sustavne promjene u svijetu koji je oblikovan isključujućim kriterijima. Stavljajući naglasak na perspektive praktičarki i praktičara koji djeluju na sjecištu kreativnosti, aktivizma i inkluzije, program ima za cilj potaknuti dijalog i iznijeti konkretne ideje za izgradnju inkluzivnijeg kulturno gkrajolika.
Seminar za pristupačnu budućnost organiziraju udruge Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (nakladnik portala Kulturpunkt.hr) i SCCA – Ljubljana, a program će okupiti praktičare i praktičarke, stručnjakinje i stručnjake čiji rad nadilazi prepreke i promiče pristupačnost u kulturi.
Program uključuje dva međusobno isprepletena tematska pristupa. Prvi istražuje kreativne i umjetničke poglede na pristupačnost.
Saša Asentić, izvedbeni umjetnik, kulturni radnik i osnivač organizacije Per.Art (Novi Sad), pružit će uvid u istraživački projekt kojim kritički reinterpretira povijest plesa kroz prizmu invaliditeta, koristeći sjećanje i rekonstrukciju kao metode otpora. Nataša Antulov, Nataša Bačić i Mila Čuljak, koordinatorice projekta Peti ansambl (Rijeka), predstavit će dugoročni umjetnički angažman ansambla među mladima s invaliditetom i govoriti o tome kako inkluzivno kazalište može transformirati kulturne institucije i smanjiti društvene nejednakosti.
Drugi tematski pristup nudi praktične, ‘know-how’ perspektive o pristupačnosti. Saša Lesjak, vodeća slovenska stručnjakinja za Easy Read (lako razumljive materijale) s Instituta RISA (Slovenj Gradec), prikazat će njihove primjene u umjetnosti i kulturi, fokusirajući se na to kako učiniti kompleksne kulturne sadržaje dostupnima osobama s različitim poteškoćama i svima koji imaju koristi od jednostavnije komunikacije. Maja Ogrizović, voditeljica projekata Film svima i Kultura svima (Rijeka), govorit će o važnosti promicanja inkluzivnih praksi i dostupnosti umjetnosti i kulture, kao i o praktičnoj strani prilagodbe različitih vrsta kulturnog sadržaja potrebama osoba s invaliditetom.
Program je besplatan. Održat će se na engleskom jeziku putem platforme Zoom, uz titlove na engleskom jeziku.
U četvrtak su na rasporedu Nataša Antulov, Nataša Bačić & Mila Čuljak: Potencijali inkluzivnog kazališta: iskustvo Petog ansambla. Početak je u18 sati.
U 19 sati vas očekuje Film svima + Kultura svima – inkluzivne kulturne prakse. Sve, za svakoga Maje Ogrizović.
U petak, s početkom u 18 sati na rasporedu je Estetika pristupačnosti i politike sjećanja Saše Asentić, a u 19 sati Informacije za sve – Kultura za sve Saše Lesjak.
Program podržavaju Grad Zagreb (Ured za kulturu i civilno društvo), Zaklada Kultura Nova za civilno društvo te Grad Ljubljana (Odjel za kulturu).
Uključivanje studenata u ovakve, nadasve, plemenite aktivnost ne samo da pomaže potrebitima, već ih i educira o važnosti društvene odgovornosti te ih potiče na aktivno sudjelovanje u zajednici i promoviranje volonterstva kako bi se osvijestila važnost solidarnosti i zajedništva
Humanost kao ljubav i nesebičnost, humanost kao sreća i ispunjenost.
Humanost je nešto na što vas i ove godine poziva tim od 17 studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu koji pod vodstvom profesorice Smiljane Pivčević organizira humanitarnu akciju ‘Djeca za djecu’.
Istoimena humanitarna akcija organizira se već 11. put, a traje od 1. prosinca 2024. do 15. siječnja 2025. te je posvećena Udruzi Srce Split, udruzi osoba s cerebralnom paralizom.
Uključivanje studenata u ovakve, nadasve, plemenite aktivnost ne samo da pomaže potrebitima, već ih i educira o važnosti društvene odgovornosti te ih potiče na aktivno sudjelovanje u zajednici i promoviranje volonterstva kako bi se osvijestila važnost solidarnosti i zajedništva.
Humanitarna akcija ‘Djeca za djecu’ donosi za svakoga ponešto zanimljivo, a prvi na redu od planiranih događaja bio je upravo turnir u nogometu i košarke. Održan je ove subote, 7. prosinca 2024. u dvorani OŠ Visoka.
Pripremili su i prodajnu izložbu božićnih ukrasa koje su već vrijedno započela izrađivati djeca iz vrtića i osnovnih škola u SDŽ. Štandove s ukrasima možete pronaći u trgovačkom centru Joker od 16. do 18. prosinca te u trgovačkom centru City Center One od 18. do 22. prosinca.
Ako želite iskušati svoju sreću, na štandovima možete sudjelovati i u humanitarnoj lutriji te osvojiti vrijedne nagrade poput večera, ulaznica za različite zabavne sadržaje, tretmana ljepote i mnogih drugih.
Krajem godine na redu je aukcija dresova sportaša, a na vama ostaje da otkrijete kojih. Nakon Nove godine krenite ponavljati gradivo za The Showtime kviz koji će se održati u Plan B Pubu s početkom u 18 sati.
Pratite sve novosti putem službenih kanala, Instagrama i Facebooka pod nazivom ‘Djeca za djecu – humanitarna akcija’ kao i aktivnosti Udruge Srce putem njihove web stranice, Facebooka i Instagrama.
Podršku uvijek možete iskazati i donacijom novčanih sredstava na broj računa HR9824070001300052235.
‘Zahvaljujemo svima koji su nam dosada iskazali podršku i svima koji će tek postati dio ove priče!’ – poručuju studenti.
Ne propustite biti dio priče o malim srcima koja stvaraju velike promjene.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.