Connect with us

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Pola milijuna eura za socijalnu skrb u Istri

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan službeni sastanak u prostorijama Istarske županije. Za velikim konferencijskim stolom sjedi šest osoba – jedan muškarac u sredini i pet žena raspoređenih s obje strane stola. Svi su odjeveni poslovno i okrenuti prema kameri, a atmosfera djeluje formalno i profesionalno. U pozadini se nalazi zid s vizualnim identitetom Istarske županije, uključujući naziv na hrvatskom i talijanskom jeziku te prepoznatljiv simbol koze. S desne strane istaknute su zastave – hrvatska zastava, zastava Europske unije te regionalne zastave. Na stolu ispred sudionika nalaze se dokumenti i natpisne pločice s imenima, što upućuje na službeni čin, poput potpisivanja ugovora ili održavanja važnog sastanka. Fotografija odaje dojam institucionalnog događaja vezanog uz javnu upravu ili društvene projekte.
Foto: Istarska županija

Župan Miletić naglasio je kako su zdravstvo i socijalna skrb, uz obrazovanje i sport, među najvažnijim prioritetima Istarske županije. Istaknuo je da je cilj dugoročno razvijati kvalitetne i dostupne usluge te osigurati kontinuiranu podršku onima kojima je najpotrebnija

Poslušaj članak

Istarska županija nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u sustav socijalne skrbi, a najnoviji ugovori vrijedni gotovo 500.000 eura još jednom potvrđuju snažnu usmjerenost prema podršci najranjivijim skupinama. Ugovore je u Puli potpisao župan Boris Miletić s predstavnicama Sigurne kuće Istra, Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula i Društva Crvenog križa Istarske županije.

Dodijeljena sredstva omogućuju stabilno funkcioniranje ključnih socijalnih usluga – od zaštite i podrške ženama žrtvama nasilja, preko rehabilitacijskih i edukacijskih programa za osobe s invaliditetom, do širokog spektra humanitarnih i javnozdravstvenih aktivnosti koje provodi Crveni križ.

Župan Miletić naglasio je kako su zdravstvo i socijalna skrb, uz obrazovanje i sport, među najvažnijim prioritetima Istarske županije. Istaknuo je da je cilj dugoročno razvijati kvalitetne i dostupne usluge te osigurati kontinuiranu podršku onima kojima je najpotrebnija.

Značajan dio sredstava usmjeren je na Sigurnu kuću Istra, koja pruža smještaj, savjetodavnu i stručnu pomoć ženama i djeci u kriznim situacijama, ali i provodi preventivne programe i edukacije. Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda – Pula dobiva potporu za provedbu rehabilitacijskih, edukacijskih i psihosocijalnih programa za djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju i invaliditetom. Uz to, u tijeku je i realizacija projekta nove zgrade Centra u pulskom naselju Šijana, vrijednog oko šest milijuna eura, čime će se dodatno unaprijediti kvaliteta usluga.

Društvo Crvenog križa Istarske županije sredstva će koristiti za razvoj volonterstva, rad s mladima, edukacije iz prve pomoći, organizaciju dobrovoljnog darivanja krvi te pripremu i djelovanje u kriznim situacijama. Time se dodatno jača sustav solidarnosti i spremnosti na izvanredne okolnosti.

Zamjenica župana Gordana Antić istaknula je važnost sustavnog pristupa razvoju socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na njihovu dostupnost svim građanima. Naglasila je i potrebu daljnjeg razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi te jačanja suradnje između javnih institucija i organizacija civilnog društva.

Predstavnice ustanova zahvalile su Istarskoj županiji na kontinuiranoj financijskoj podršci, istaknuvši kako upravo takva ulaganja osiguravaju stabilan rad i omogućuju daljnje unaprjeđenje socijalnih programa na području Istre.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Inkluzivna biciklijada u Varaždinu ponovno okuplja zajednicu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi skupina ljudi okupljena na gradskom trgu, ispred povijesne zgrade s tornjem i satom. Riječ je o grupi sudionika biciklijade – neki stoje uz klasične bicikle, dok su drugi na prilagođenim biciklima za osobe s invaliditetom, uključujući ručne bicikle. Većina sudionika nosi plave majice, što sugerira da pripadaju istoj organizaciji ili događaju. U sredini skupine nalazi se nekoliko osoba koje poziraju zajedno, dok svi sudionici djeluju raspoloženo i spremno za zajedničku aktivnost. Okruženje je sunčano, s vedrim nebom i ugodnom atmosferom. U pozadini se vide šarene kuće, kafići i uređeni trg, što upućuje na turistički i kulturno značajan prostor. Fotografija odaje dojam zajedništva, inkluzije i pozitivne energije prije početka ili tijekom biciklijade.
Foto: Društvo osoba s invaliditetom Varaždin

Biciklijada je otvorena za sve – osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje su u odgovarajućoj fizičkoj kondiciji te žele aktivno doprinijeti stvaranju uključivijeg društva

Poslušaj članak

U organizaciji Društva osoba s invaliditetom Varaždin, treći put održat će se inkluzivna biciklijada na relaciji Varaždin – Marija Bistrica – Varaždin. Ovaj hvalevrijedan događaj zakazan je za 2. svibnja 2026. godine, s polaskom u 6 sati s Varaždinskog korza.

Riječ je o inicijativi koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika s ciljem promicanja inkluzije, jednakosti i zajedništva. Biciklijada je otvorena za sve – osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje su u odgovarajućoj fizičkoj kondiciji te žele aktivno doprinijeti stvaranju uključivijeg društva.

Glavna ideja događaja jest poticanje međusobnog razumijevanja i povezivanja kroz zajedničku aktivnost. Upravo ovakve inicijative doprinose smanjenju predrasuda i jačanju socijalne kohezije, što je jedan od ključnih ciljeva modernih europskih društava. Prema smjernicama Europske unije i strategijama za prava osoba s invaliditetom, uključivanje u društvene, sportske i rekreativne aktivnosti igra važnu ulogu u poboljšanju kvalitete života i ravnopravnog sudjelovanja u zajednici.

Ruta Varaždin – Marija Bistrica – Varaždin duga je približno 80 kilometara u jednom smjeru, što ovu biciklijadu čini zahtjevnijom, ali istovremeno i posebno vrijednom za sudionike koji žele testirati svoje mogućnosti i sudjelovati u značajnoj društvenoj inicijativi. Marija Bistrica, kao jedno od najpoznatijih hrvatskih svetišta i odredište brojnih hodočasnika, dodatno daje simboličnu dimenziju ovom događaju.

Organizatori su osigurali sve potrebne uvjete za sigurno i ugodno sudjelovanje. Za sve prijavljene sudionike bit će osigurane majice, sendviči, voda i ručak, dok će tijekom cijele rute biti dostupna pratnja kombi vozilom za dodatnu sigurnost i podršku.

Ovakvi događaji važni su ne samo za sudionike, već i za širu zajednicu jer podižu svijest o važnosti inkluzije i jednakih mogućnosti za sve građane. Aktivnim sudjelovanjem ili podrškom, svaki pojedinac može doprinijeti stvaranju društva koje prihvaća različitosti i potiče solidarnost.

Organizatori pozivaju medije i javnost da podrže ovu inicijativu objavom poziva i plakata te tako pomognu u širenju svijesti o važnosti inkluzije u društvu.

Svi zainteresirani pozvani su da se pridruže i budu dio ove inspirativne priče koja povezuje ljude, briše granice i promiče vrijednosti zajedništva.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Ani Mužek dodijeljena volonterska nagrada ‘Vedran’ za 2025.

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dodjela nagrade volonterki godine uz prezentaciju u pozadini.
Foto: Ivana Vranješ

Volontiranje ima neprocjenjivu vrijednost. Omogućuje osobi da doprinese društvenom razvoju, obogati život drugih, ali i svoj život. U znak zahvalnosti i priznanja za nesebičan rad volonterima Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom (DTI) od 2016. godine dodjeljuje nagradu Vedran, nazvanu po pokojnom slikaru Vedranu Bouši koji je kao osoba s invaliditetom slikao glavom

Poslušaj članak

Nagrada Vedran za 2025. godinu 31. ožujka dodijeljena je socijalnoj radnici Ani Mužek iz Karlovca koja ima bogato volontersko iskustvo. Tijekom studija socijalnog rada Ana je pokazala poseban interes za volontiranje s osobama s invaliditetom.

Na Festivalu jednakih mogućnosti počela je volontirati 2017. godine, a danas volontira kao članica organizacijske strukture Festivala i voditeljica info pulta. Ana je volontirala i u udruzi Ozana s osobama s teškoćama u razvoju. Za volonterski rad u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije nagrađena je nagradom ‘Naj volonterka Grada Karlovca’ 2025. godine.

Danas je zaposlena u Hrvatskom zavodu za socijalni rad pri stručnoj cjelini za odrasle osobe te je motivirana za daljnje profesionalno usavršavanje u području rada s osobama s invaliditetom.

Osim nagrade u obliku brončane skulpture kipara Vlatka Šaguda, Ani je uručena i monografija Vedrana Bouše te gravirano staklo ‘Volonterka 2025. godine’.

Uručujući nagradu Vedran, dopredsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Smiljana Tomić zahvalila je Ani za njezin volonterski rad, ali i svim volonterima koji svojim radom doprinose Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom i zajednici općenito.

Izvršna direktorica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Milica Gregurić Prugovečki istaknula je da je u Društvu 2025. godine volontiralo 112 volontera koji su ukupno realizirali 3537 volonterskih sati.

– Naši volonteri su dali svoj doprinos koliko god su mogli. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine uz Anu četiri osobe imale su najviše volonterskih sati. Antonela Križanović ostvarila je 82 volonterska sata, Lora Zečević 83, Ivana Ekart 88, Maja Liković Cipurić 97, a Ana Mužek impresivnih 138 sati volonterskog rada. Njezin se rad odvijao kroz društvene mreže, kreiranje sadržaja i komunikaciju te je Društvo zahvaljujući tome postalo vidljivije onima koji nisu bili fizički prisutni – pojasnila je Gregurić Prugovečki.

Za Anu Mužek velika je čast što joj je dodijeljena nagrada Vedran i to je, kaže, kruna njezina volontiranja. Tijekom desetogodišnjeg volontiranja na Festivalu jednakih mogućnosti stekla je dragocjeno znanje, ali i sklopila prijateljstva.

Emotivno je izjavila da je Festival dio njezina života te je kroz to volontiranje odrastala. Naglasila je da, ukoliko je nekome pomogla tijekom tri dana trajanja Festivala u deset godina svog volontiranja, ima osjećaj da je bila na dobrom putu.

– Odlučila sam prije deset godina volontirati jer sam željela dati svoj doprinos Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom, pritom ništa nisam očekivala zauzvrat, a dobila sam jako puno. U Ozani sam imala studentsku praksu te sam kraće vrijeme volontirala kroz projekt informatičkih radionica i radionica keramike za korisnike. To je lijepo iskustvo jer me ispunjava zadovoljstvom rad s osobama s intelektualnim teškoćama. Od 2018. volontiram u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije te dalje redovito sudjelujem u raznim njihovim događajima – ispričala je Ana.

Poručila je mladima koji se odluče volontirati da ne trebaju očekivati kako će nešto dobiti od nekoga zauzvrat, nego da će se osjećati korisno čineći nešto dobro za druge.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu