Poveži se s nama

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Hrabri telefon nakon 27 godina dobio svoj centar

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana svečanost otvorenja centra za djecu i roditelje u Zagrebu. U prostoriji su prisutne osobe koje sjede okrenute prema govorniku, a iza njih se nalaze police s knjigama i igračkama. Na prednjem dijelu slike je stol s plakatom na kojem piše “OTVOREN HRABRI CENTAR ZA DJECU I RODITELJE U ZAGREBU”. Također, vidljivi su logotipi i oznake Europskog socijalnog fonda te natpis koji ukazuje na financijsku potporu projekta. Slika je zanimljiva jer prikazuje društveno važan događaj koji se tiče podrške obitelji i djece.
Foto: Facebook Hrabrog telefona

U novoizgrađenom i uređenom centru nalazit će se prostorije za preventivan grupni i individualni rad s djecom, savjetovalište za djecu i roditelje, Hrabri telefon za djecu, Hrabri telefon za mame i tate, E-savjetovanje, kao i uredske prostorije iz kojih će se koordinirati brojni projekti i programi

Ovog utorka, 22. listopada 2024. godine, službeno je predstavljen Hrabri centar, prvi centar Hrabrog telefona nakon 27 godina postojanja. Novi prostor u zagrebačkim Dugavama omogućit će odgovaranje na veći broj poziva djece i roditelja te održavanje radionica i savjetovanja za njih.

– U Hrabrom telefonu razumijemo koliko je hrabrosti potrebno djetetu da podijeli svoj problem s odraslom osobom. Odluka o gradnji centra bila je hrabar korak i za nas, a podršku smo pronašli kod brojnih partnera. Bez predanosti našeg tima i potpore Europskih fondova, građana, tvrtke Mplus i medijske kuće Nova TV, ovo ne bi bilo moguće. Zahvaljujem svima i pozivam djecu, roditelje i stručnjake da se uključe u aktivnosti našeg Hrabrog centra – izjavila je predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka.

Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, istaknula je važnost ovakvih projekata za zajednicu.

– Vrijednost ovih inicijativa je neizmjerna jer stvaraju sigurnije i bolje okruženje za život. Čestitam svim donatorima, volonterima i stručnjacima koji su pridonijeli ostvarenju ovog projekta – kazala je.

Vidović je također podsjetila na dugu povijest Hrabrog telefona, koji od 1997. godine pruža podršku djeci i roditeljima u pitanjima nasilja i mentalnog zdravlja.

– Hrabri telefon postao je prvo mjesto povjerenja za mnogu djecu, i suradnja različitih sektora ključna je za daljnji razvoj projekata koji pomažu djeci da izgrade zdrave odnose i donose odgovorne odluke – dodala je.

Svečanom otvorenju prisustvovala je i zamjenica pročelnice Romana Galić.

Hrabri telefon je zahvaljujući projektu ‘Novi početak – širenje socijalnih usluga Hrabrog telefona’, financiranom sredstvima Europskih fondova, osigurao zemljište, izgradio i opremio novi centar.

Poznat po svojim besplatnim savjetodavnim linijama i brojnim projektima, Hrabri telefon okuplja više od 120 volontera, usmjerenih na zaštitu djece i mladih. Novi centar proširuje kapacitete za pružanje pomoći najugroženijima te poziva roditelje, djecu i stručnjake da se uključe u planirane aktivnosti.

Usluge Hrabrog telefona dostupne su djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, onima s problemima u ponašanju, žrtvama obiteljskog nasilja, trudnicama i roditeljima djece do godinu dana, kao i njihovim obiteljima. Hrabri telefon može se kontaktirati putem telefona, e-maila, chata, foruma ili Facebooka, radnim danima od 9 do 20 sati.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Otvoren 16. Festival prava djece

Objavljeno

/

Poster najavljuje 16. Festival prava djece s datumima od 16. listopada do 21. studenog 2024. godine. S lijeve strane je plava pozadina s natpisom "Festival prava djece", dok s desne strane crvena pozadina s tekstom "Mali festival za velike teme". U sredini je ilustracija laptopa i ruku koje tipkaju, što simbolizira aktivnost i sudjelovanje djece u online okruženju.

U Zagrebu je 16. listopada 2024. svečano otvoren 16. Festival prava djece, manifestacija koja već godinama promiče prava i dobrobit djece kroz umjetnost i kreativne projekte

Ovogodišnji fokus festivala je na mentalnom zdravlju i sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju. U sklopu festivala, održan je okrugli stol pod nazivom ‘Sigurni & pametni u digitalnom svijetu’, gdje su stručnjaci iz različitih područja, zajedno s mladima, raspravljali o važnosti sigurnog ponašanja na internetu.

Ovaj festival posebnu pažnju posvećuje inkluzivnosti i pristupačnosti za djecu s invaliditetom, čemu je svjedočio i Domagoj Morić, predsjednik Udruge Alternator. On je istaknuo kako je prilagodba digitalnih sadržaja izuzetno važna kako bi i djeca s invaliditetom mogla sudjelovati u digitalnom svijetu na ravnopravnoj osnovi. Ovaj segment festivala osigurava da sva djeca, bez obzira na njihove sposobnosti, imaju jednaku priliku za sudjelovanje u programima.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić osvrnuo se na djecu i mlade s teškoćama u razvoju, kojima je upravo ekran jedini prozor u svijet, te naglasio koliko je važno da postoji što više dostupnog i prilagođenog digitalnog sadržaja za osobe s invaliditetom.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac kazala je kako je virtualno komuniciranje učestalo među djecom i mladima i da unatoč brojnim rizicima i negativnim utjecajima, od nasilja do iskrivljene slike stvarnosti, treba kontinuirano isticati prednosti pravilnog korištenja sadržaja u digitalnom okruženju da bi se djeca mogla osjećati zaštićena i sigurna.

Festival nudi bogat program, uključujući filmske projekcije, radionice, interaktivne rasprave i susrete s filmskim stvarateljima, a program će se održavati u kinima diljem Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na filmske projekcije prilagođene djeci i mladima, koje prate teme poput tolerancije, prijateljstva, empatije i međuljudskih odnosa. Osim toga, planirane su i radionice koje će omogućiti djeci da izraze svoju kreativnost te istraže izazove i prednosti života u digitalnom dobu.

Festival je nastao u suradnji s brojnim partnerima i institucijama, uključujući Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) te Agenciju za elektroničke medije (AEM). Njihova podrška ključna je za održavanje ovog festivala, koji je postao važan događaj u kalendaru za djecu, roditelje i stručnjake koji se bave dječjim pravima i sigurnošću.

Festival traje do 21. studenog, a brojni događaji održavaju se ne samo u Zagrebu, već i u drugim gradovima diljem Hrvatske.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Mentalfest počeo tribinom ‘Zapošljavanje osoba s invaliditetom’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje unutrašnjost dvorane gdje se održava neki događaj ili sastanak. U prvom planu su redovi stolica na kojima sjede ljudi okrenuti prema govornici ili prezentaciji koja se odvija u pozadini. Na zadnjem zidu visi velika zastava, a ispod nje je projekcijsko platno s nečitljivim sadržajem. Prostor je prostran s visokim stropom i klasičnim uređenjem.
Foto: Grad Rijeka

Cilj manifestacije Mentalfest je podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, posebno u kontekstu radnog mjesta, te poticanje dijaloga i pozitivnih promjena u zajednici. Festival teži smanjenju stigmatizacije osoba s mentalnim teškoćama, promicanju njihovog uključivanja u društvo i jačanju podrške za mentalno zdravlje kroz različite aktivnosti, tribine i suradnju s partnerima iz lokalne zajednice

Od 7. do 11. listopada u Rijeci se održava deveti Mentalfest – Festival mentalnog zdravlja, koji se ove godine fokusira na temu ‘Mentalno zdravlje na radnom mjestu kao prioritet’.

Manifestacija je počela tribinom ‘Zapošljavanje osoba s invaliditetom’.

Festival, kojeg od 2016. godine organizira Dom za odrasle osobe Turnić uz podršku lokalnih partnera, održava se povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a pokrenut je 1992. u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH), s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije podrške na globalnoj razini.

Ravnateljica Doma Turnić, Martina Baiocco, istaknula je kako tribina sama po sebi neće promijeniti stanje, ali ima za cilj potaknuti dijalog u zajednici i pozitivne promjene. Zahvalila je partnerima festivala, posebno korisnicima Doma, koji svake godine aktivno sudjeluju u organizaciji Mentalfesta. Baiocco je naglasila važnost njihove vidljivosti jer oni čine dio zajednice.

– Stigmatizacija osoba s mentalnim teškoćama i dalje postoji u našem društvu, a nismo dovoljno napravili po pitanju njihova zapošljavanja. Ipak, svaki pozitivan primjer predstavlja napredak, pogotovo za te osobe i njihove obitelji. Ponosna sam što je Mentalfest postao prepoznat kao brend kad je riječ o mentalnom zdravlju, a tijekom ovog tjedna želimo biti vidljivi jer to daje nadu da će naši korisnici biti bolje prihvaćeni u društvu – dodala je Baiocco.

Uz Martinu Baiocco, sudionici tribine o zapošljavanju osoba s invaliditetom bili su i Nenad Seifert, direktor Regionalnog ureda Rijeka Hrvatske udruge poslodavaca, Nataša Kovačić Stilinović, direktorica ljudskih resursa Hilton Costabella Beach Resort & Spa, Kristina Kleva i Melita Seršić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Rijeka, te psihologinja iz Doma za odrasle osobe Turnić, Kristina Manestar.

Sudionike su pozdravili i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, Karla Mušković, Dragica Marač iz Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ, te savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Tea Rubeša.

Pročelnica Mušković istaknula je da Grad Rijeka podržava Mentalfest od njegova početka.

-Grad Rijeka prepoznaje važnost mentalnog zdravlja, što je vidljivo kroz brojne projekte koje provodimo. Mentalno zdravlje je također jedan od prioriteta u zdravstvenom planu Grada Rijeke, a unutar projekta ‘Rijeka – zdravi grad’ postoji i tematska skupina koja se bavi isključivo mentalnim zdravljem. Mentalfest zasigurno pridonosi smanjenju stigme prema osobama s mentalnim teškoćama, što svakako treba poticati – rekla je Mušković.

Važno je napomenuti da su mentalne bolesti jedan od glavnih uzroka bolničkog liječenja. U Primorsko-goranskoj županiji u 2023. godini, 7 posto pacijenata liječilo se zbog psihičkih poremećaja, među kojima prednjače poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija i depresija. Psihičke dijagnoze čine 30 posto svih bolničkih dana, a najduže se liječe pacijenti sa shizofrenijom, poremećajima uzrokovanim alkoholom, demencijom i depresijom.

Festival mentalnog zdravlja – Mentalfest, organiziran je u suradnji s Gradom Rijekom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Rijeka, Psihijatrijskom bolnicom Lopača i Hilton Costabella Beach Resort & Spa.

Nastavi čitati

U trendu