Connect with us

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija je kolaž koji prikazuje aktivnosti Inkluzivnog centra za bolju kvalitetu života u Belišću, projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uz sufinanciranje Europske unije. Na fotografijama su prikazani korisnici različitih dobnih skupina tijekom aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost, aktivno provođenje slobodnog vremena i međusobno druženje. U gornjem lijevom dijelu održava se grupna radionica u kojoj sudionici, povezani užetom, sudjeluju u vježbi komunikacije i suradnje. U gornjem desnom dijelu prikazani su korisnici u dnevnom boravku tijekom zajedničkog boravka i kreativnih aktivnosti, dok se u pozadini priprema obrok. Donji lijevi dio prikazuje kreativnu radionicu izrade ukrasa od lavande, na kojoj sudionici zajednički izrađuju rukotvorine. U sredini je održavanje vježbi ili joge na otvorenom u prirodnom okruženju, koje promiču tjelesnu aktivnost i dobrobit korisnika. Donji desni dio prikazuje plesnu ili rekreativnu radionicu u dvorani, tijekom koje sudionici kroz pokret i zajedničke aktivnosti razvijaju socijalne vještine i održavaju tjelesnu kondiciju. Na dnu kolaža nalaze se logotipi Inkluzivnog centra, programa ESF+ Učinkoviti ljudski potencijali te oznaka da je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Fotografija kao cjelina prikazuje raznolikost aktivnosti kojima se korisnicima pruža podrška, potiče njihova uključenost u zajednicu te doprinosi kvalitetnijem i aktivnijem životu.
Foto: Udruga Zvono

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje

Poslušaj članak

Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.

Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.

Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.

Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.

Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.

Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.

Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.

Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.

Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Pridružite se projektu ‘Podrška za kvalitetniji život’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan trenutak s početne konferencije projekta „Podrška za kvalitetniji život“. U prvom planu za govornicom sjede tri osobe koje predstavljaju projekt okupljenim sudionicima. Lijevo govornica izlaže projekt, dok ostali članovi panela pažljivo prate izlaganje. Iznad njih nalazi se veliki ekran na kojem je prikazana naslovna prezentacija projekta s nazivom „Podrška za kvalitetniji život“, logotipima Udruge osoba s invaliditetom TOMS, Grada Trogira, ESF+ programa i Europske unije te osnovnim informacijama o projektu. U dvorani se vidi publika koja prati konferenciju, a s desne strane nalazi se promotivni roll-up projekta. Fotografija prikazuje službenu i radnu atmosferu predstavljanja projekta, uz velik interes okupljenih sudionika.
Foto: Udruga TOMS

Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt

Poslušaj članak

Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.

Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.

U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.

Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.

Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.

Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.

Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.

Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

R.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi djevojčica koja sjedi na podu i čita knjigu u društvu psa svijetle dlake. Pas mirno leži pokraj nje, s glavom naslonjenom na pod, dok djevojčica prstom prati tekst u otvorenoj knjizi. Oboje se nalaze u učionici ili prostoru za učenje, a u pozadini se vide stolice i dječji radovi na zidu. Fotografija odiše toplinom, smirenošću i povjerenjem te lijepo prikazuje trenutak zajedničkog čitanja i povezanosti između djeteta i psa.
Foto: Sergej Jonke

Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju

Poslušaj članak

Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.

Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.

Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.

U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.

Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.

Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.

Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.

R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.

Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu