Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala

Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.

Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.

Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.

U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.

Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.

U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.

Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.

Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.

Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.

Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!

Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!

U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.

Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!

Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.

U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.

Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Jedna od zadaća Tifološkog muzeja jest stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida

U Tiflološkom muzeju 16. rujna otvorena je izložba likovih radova splitske slikarice Lili Gluić pod nazivom’I gledam more gdje se k meni penje’.

Na izložbi je izloženo 14  radova s motivima mediteranskog  krajolika. Izloženi radovi sadržavaju verbalne opise pohranjene na QR kodovima, dok su za dvije slike izrađeni taktilni dijagrami namijenjeni taktilnom doživljaju osobama oštećenog vida.

U prigodnom govoru, ravnateljica Tifološkog muzeja Nina Sivec istaknula je kako naziv izložbe uvodi u prostor mora -mjesta susreta vanjskoga krajolika, unutarnjeg svijeta i osobnog doživljaja.

 -Taj osobni doživljaj mora prepoznajemo i u osebujnom likovnom izričaju Lili Gluić. Posebnu vrijednost izložbi daje i njena slikarska tehnika koja je prilagođena mogućnostima taktilnog istraživanja i koja omogućuje neposredan susret s umjetničkim djelom te nas podsjeća da umjetnost možemo doživjeti ne samo pogledom, nego i dodirom- pojasnila je Sivec.

Zaključila je kako je jedna od zadaća Tifološkog muzeja stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida.

Koautorica izložbe Iva Sočković rekla je da se izloženim radovima nastojalo ponovno prizvati sjećanje i osjećaje koji vežu uz more, obalu, boravak na otvorenom. Naglasila je da  je autorica stvarala radove s namjerom da ih osobe s oštećenjem vida mogu doživjeti, te imaju dva prepoznatljiva elementa, boju i  teksturu.

Slikarica Lili Gluić prvi puta izlaže svoje radove u Tifološkom muzeju, a ovo joj je jedna od dražih izložbi koja je pripremana dvije godine. Podsjetila je da je prije dvije godine u Parizu imala izložbu na kojoj su izloženi neki od taktilnih radova te je došlo do ponude da se radovi izlože u Tifološkom muzeju.

– Puno mi znači da mogu slikarskom tehnikom svoje radove približiti osobama oštećenog vida. Oni su jednako vrijedni kao drugi te im treba omogućiti da žive što normalnije.Umjetnost doživljavaju na svoj način, možda i bolje od drugih – rekla je Gluić.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Antisezona 23. rujna u MSU-u otvara razgovor o tome kako pristupačnost ugraditi u probe, komunikaciju, rasporede, prostor, budžete i radne uvjete, a ne svoditi je samo na prilagodbu izvedbe za publiku

Kako pristupačnost u kulturi ugraditi u cijeli proces rada, a ne o njoj razmišljati tek kada publika dođe na izvedbu? O tome će 23. rujna u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu razgovarati Nadja Dias i Marina Brajdić u programu Pristupačnost u produkcijskoj praksi, koji se održava u sklopu 31. programskog bloka Antisezone.

Nadja Dias producentica je, konzultantica i mentorica s više od dvadeset godina iskustva u suvremenom plesu, izvedbenim umjetnostima i kulturnom sektoru, s dugogodišnjim radom na pitanjima pristupačnosti. Marina Brajdić zagrebačka je plesačica i plesna pedagoginja koja djeluje i u inkluzivnom plesnom kolektivu Divert, pa temi pristupačnosti pristupa i iz neposredne izvođačke prakse.

Razgovor polazi od toga da pristupačnost ne počinje na ulazu u izvedbeni prostor, nego mnogo ranije – načinom na koji se organiziraju probe, komunikacija, rasporedi, prostor, budžeti, produkcijski procesi i radni uvjeti. Program tako otvara pitanje kako kulturne i izvedbene organizacije mogu stvarati uvjete rada koji uzimaju u obzir različite potrebe umjetnika, suradnika i publike te kako pristupačnost iz pojedinačne prilagodbe pretvoriti u sastavni dio produkcijske prakse.

Razgovor će se održati 23. rujna u 18 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, a bit će ga moguće pratiti i online. Program će biti dostupan uz prijevod na hrvatski jezik i hrvatski znakovni jezik te prilagodbu za slijepe i slabovidne osobe. Ulaz je slobodan.

Pristupačnost u produkcijskoj praksi dio je programa Antisezone, jedne od ključnih platformi za suvremeni ples i izvedbene umjetnosti u Hrvatskoj, usmjerene na istraživačke, interdisciplinarne i društveno osjetljive umjetničke prakse. Njezin 31. programski blok, naslovljen ANTIPROSTORNA, održava se od 22. do 29. rujna na više zagrebačkih lokacija.

Raspored programa: https://antisezona.space/program/3-blok-2026/