Medicina
GILA ČUDOVIŠTE Otrov guštera lijek je za Parkinsona i dijabetes?
U otrovu Gila monstera otkriven je peptid exendin-4, sličan ljudskom hormonu GLP-1 zaduženom za regulaciju razine šećera u krvi
S jačanjem klimatskih promjena, vjerojatnim kaskadnim klimatskim događajima, gubitkom podzemnih i pitkih voda i tekstovi poput ovoga vjerojatno će nekada u budućnosti postati izlišni, jer neće biti staništa koje nije ugroženo, a sa ugroženim staništima ugrožena je ne samo ravnoteža o kojoj neprestano bruje biolozi, već su ugrožene i sve vrste koje obitavaju na nekom staništu. To je ono što zapravo znači narušena ekološka ravnoteža. No, dok taj trenutak ne dođe, nastavit ćemo vas informirati o pojedinim vrstama i njihovim doprinosima. Danas se bavimo gušterom naziva Otrovni bradavičar, poznatijim kao Gila monster (Heloderma suspectum).
Stanište i izgled
Pustinje jugozapada Sjedinjenih Američkih Država i sjevernog Meksika dom su životinji koja na prvi pogled izaziva strahopoštovanje. Zdepast, spor i jarkih narančasto-crnih uzoraka, Heloderma suspectum jedan je od rijetkih otrovnih guštera na svijetu. Njegova reputacija u lokalnom folkloru često je bila mračna, no znanstvenici danas otkrivaju sasvim drugačiju priču: ovaj gušter nije samo važan dio pustinjskog ekosustava, već i neočekivan izvor nade u liječenju ozbiljnih bolesti kod ljudi.
Ime dobio po rijeci u Arizoni
Gila monster ime je dobio po rijeci Gila u Arizoni, gdje je prvi put opisan. Raste do šezdesetak centimetara i teži oko 1,5 kilograma. Koža mu je prekrivena osteodermima, koštanim pločicama koje daju karakterističan perlasti izgled. Boja tijela – kontrastne crne i ružičaste ili narančaste šare – ima upozoravajuću funkciju: poručuje potencijalnim predatorima da je otrovan.
Unatoč dojmljivom izgledu, Otrovni bradavičar nije agresivan. Veći dio života provodi pod zemljom, izlazeći tek nekoliko tjedana u godini, najviše u proljeće i nakon kiša. Tada traži hranu: ptičja jaja, male sisavce, gmazove i mlade ptice. Sposoban je pojesti trećinu svoje tjelesne mase u jednom obroku, a zalihe masnog tkiva koristi tijekom ostatka godine.
Kako djeluje njegov otrov?
Za razliku od zmija, Gila monster nema šuplje zube i ne ubrizgava otrov poput injekcije. Umjesto toga, žlijezde u donjoj čeljusti izlučuju otrov koji curi niz žljebaste zube u ranu dok gušter tvrdoglavo grize. Njegov ugriz može trajati i nekoliko minuta, a bol koju izaziva vrlo je intenzivna.
Simptomi kod ljudi uključuju oticanje, mučninu, vrtoglavicu i pad krvnog tlaka. Iako neugodan, ugriz rijetko je smrtonosan. Nema specifičnog protuotrova, a liječenje se svodi na ublažavanje simptoma i nadzor.
Medicinska otkrića – od otrova do lijeka
Paradoksalno, upravo ono što ga čini opasnim – njegov otrov – pretvorilo ga je u izvor jednog od najvažnijih medicinskih otkrića posljednjih desetljeća. U otrovu Gila monstera otkriven je peptid exendin-4, sličan ljudskom hormonu GLP-1 zaduženom za regulaciju razine šećera u krvi. Za razliku od prirodnog hormona, exendin-4 je otporniji i djeluje dulje. Na temelju tog spoja razvijen je lijek exenatid, koji se danas koristi u terapiji dijabetesa tipa 2.
Kasnije su sintetizirani i drugi srodni lijekovi (poput liraglutida i semaglutida), a cijela klasa tzv. GLP-1 agonista donijela je revoluciju ne samo u liječenju dijabetesa, nego i pretilosti. Stotine milijuna ljudi širom svijeta danas imaju koristi od spoja koji je prvi put pronađen u slini jednog pustinjskog guštera.
Potencijal u liječenju neurodegenerativnih bolesti
Znanstvenici su ubrzo primijetili da GLP-1 receptori nisu važni samo u gušterači, nego i u mozgu. U eksperimentalnim modelima, exendin-4 je pokazao sposobnost smanjivanja upale i zaštite moždanih stanica. Time je otvoreno novo područje istraživanja: mogu li lijekovi nastali od otrova Gila monstera pomoći i u Parkinsonovoj bolesti?
Prvi rezultati bili su obećavajući. Klinička ispitivanja exenatida pokazala su da pacijenti s Parkinsonovom bolešću imaju sporije pogoršanje motornih simptoma. Ipak, najnovija, rigoroznija ispitivanja nisu potvrdila jasnu korist. Rasprava među stručnjacima se nastavlja, a istraživanja idu dalje s novim generacijama GLP-1 lijekova.
Ekološka važnost
Osim u medicini, Gila monster ima i važnu ulogu u prirodi. Kao predator jaja ptica i malih kralježnjaka, sudjeluje u održavanju ravnoteže u pustinjskim ekosustavima. Njegova prisutnost pokazatelj je zdravog okoliša. Nažalost, brojnost mu opada zbog gubitka staništa, urbanizacije i ilegalnog lova. U SAD-u je strogo zaštićen, a hvatanje ili ubijanje kažnjava se visokim novčanim kaznama i zatvorom.
U nekim indijanskim tradicijama Gila monster bio je simbol moći i medicine, ali i straha. Danas znamo da je riječ o životinji koja zaslužuje poštovanje, a ne progon. Ugriz mu je bolan, ali ne smrtonosan; a upravo iz tog otrova potekla je jedna od najvažnijih medicinskih inovacija našeg vremena.
Otrovni bradavičar rijedak je primjer kako priroda u sebi nosi i prijetnju i spas. Gušter koji je stoljećima izazivao strah danas spašava ljudske živote – ne svojim ugrizom, nego zahvaljujući znanosti koja je iz njegovog otrova izdvojila korisnu molekulu. Njegova priča podsjeća koliko je očuvanje bioraznolikosti ključno: ono što danas izgleda nebitno ili opasno, sutra se može pokazati ključem za zdravlje i budućnost čovječanstva.
U travnju ove godine objavljeno je još jedno istraživanje o ovom gušteru. Rezultati pokazuju da ovaj gušter gubi stanište, a nije razvio sposobnost da se ukopava dublje, ili da se preseli na više nadmorske visine, zaključili su znanstvenici, što znači da je njegovo izumiranje nekada u pogoršanju klimatskih promjena, nažalost, izvjesna stvar.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni