Osobe s invaliditetom
GDJE JE ZAPELO Inkluzivni dodatak čeka 105 tisuća OSI
Postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak uključuje obavezno vještačenje kojim se utvrđuje razina potpore, a time i visina inkluzivnog dodatka
Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju i do deset mjeseci na rješenje o inkluzivnom dodatku te je trenutno u postupku gotovo 105 tisuća zahtjeva, a neki korisnici pravo na dodatak ne dožive.
Inkluzivnim dodatkom od 1. siječnja 2024. godine objedinjena su, odnosno zamijenjena četiri ranija prava za osobe s invaliditetom: osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, uvećanog doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja te novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Koprivničanac koji je prije nekoliko dana Hrvatskom zavodu za socijalni rad u Koprivnici predao zahtjev za dodatak, ostao je nemalo iznenađen kada mu je rečeno da se rješenju ne nada u narednih sedam do 10 mjeseci.
Tvrdi da je prikupio svu potrebnu dokumentaciju za što je izdvojio poprilično vremena kako bi dokazao postotak invaliditeta koji je zadobio na radnom mjestu. Liječnik mu je kazao da ima sve uvjete za pozitivno rješenje.
Iako će mu nakon završne procedure biti uplaćeni svi mjesečni dodatci od dana podnošenja zahtjeva, ne zna kako će izdržati sedam do deset mjeseci zbog sveukupno malih primanja u obitelji.
Problem višemjesečnog čekanja na rješenje o inkluzivnom dodatku nije izražen samo u Koprivnici, nego u cijeloj Hrvatskoj. Na njega, prema Hrvatskom zavodu za socijalni rad, trenutno čeka nešto manje od 105.000 osoba koje su predale zahtjev.
Iz Zavoda napominju da dio njih već konzumira to pravo, ali se zbog promjena u zdravstvenom stanju ili na vlastiti zahtjev provodi ponovni postupak vještačenja. Objašnjavaju da postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak uključuje obavezno vještačenje kojim se utvrđuje razina potpore, a time i visina inkluzivnog dodatka.
Na upit Hine koliko u prosjeku traje procedura od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja, odgovoreno je da je od stupanja na snagu Zakona doneseno više od 204 000 rješenja o priznavanju prava, što pokazuje značajan napredak u pružanju podrške osobama s invaliditetom i težim oštećenjima zdravlja.
Siniša Bosanac, također Koprivničanac, koji je javnim djelovanjem doprinio poboljšanju prava osoba s invaliditetom zbog čega mu je svojedobno uručena nagrada Ponos Hrvatske, kaže da je dobro upoznat s problemom dugotrajnog čekanja na inkluzivni dodatak. Iako je u slučaju njegovog djeteta sve išlo automatizmom, nisu svi te sreće.
– Član sam grupe osoba s invaliditetom i njihovih članova obitelji iz cijele Hrvatske. Nema dijela države u kojem se rješenje o inkluzivnom dodatku čeka manje od pola godine – kaže Bosanac.
Među njima su i osobe koje su ušle u postupak priznavanja prava na osobnu invalidninu prije stupanja na snagu Zakona o zakonu o inkluzivnom dodatku. Njihov postupak trebao je biti dovršen prije stupanja na snagu novog zakona.
Budući da nekim od njih nije na vrijeme dovršeno izdavanje rješenja, što je Zavod bio dužan učiniti, nego se kasnilo ili kasni, Bosanac postavlja pitanje hoće li korisnicima biti uplaćene zatezne kamate.
Iz Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb odgovaraju kako su svim korisnicima dosadašnjih naknada koje zamjenjuje inkluzivni dodatak isplaćene razlike u iznosima za razdoblje od 1. siječnja 2024., odnosno od dana stupanja Zakona na snagu. Unatoč upitu, moguća isplata zateznih kamata nije spomenuta u njihovom odgovoru.
Bosanac u dugotrajnosti postupka vidi i problem što njegovo okončanje neki i ne dožive jer pravo na njega imaju i pojedinci u terminalnoj fazi bolesti.
Ukazuje na slučaj u Koprivnici u kojem je rješenje nakon višemjesečnog čekanja donio poštar tri dana nakon što je podnositelj zahtjeva umro. Njegova supruga nije mogla potpisati primitak rješenja, a dospjeli dodatci su joj bili neophodni kako bi pokrila nagomilane troškove za njegu bolesnika.
Iz Zavoda kažu da pravo na dodatak prestaje s danom smrti korisnika te je ono neprenosivo. No, dodaju da dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika pripadaju nasljednicima. U slučaju da korisnik nema nasljednika, ti se iznosi vraćaju u državni proračun.
Drugim riječima, nakon čekanja rješenja, supruga preminulog korisnika morat će još čekati i završetak ostavinske rasprave kako bi dobila dodatke koji joj pripadaju.
Stručni radnici područnih ureda i nadležnih institucija pokazuju iznimnu posvećenost kako bi što veći broj korisnika na vrijeme ostvario svoja prava, poručuju iz Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI