U Bruxellesu je napravljen veliki korak naprijed u samozastupanju i uključivanju osoba s sindromom Down u Europi. Domaćin događanja bile je udruga EU za trisomiju 21 i dva člana parlamenta

Poslušaj članak

U događanju su sudjelovale udruge European Down Syndrome Association (EDSA), Udruga znanstvenika cijelog svijeta za sindrom Down Trisomy 21 Research Society (T21RS),  Institut Jerome Lejeune.

Predsjednica EDSA-e Dinka Vuković iz Hrvatske, koja je i predsjednica Hrvatske zajednice za Down sindrom, održala je inspirativan pregled desetljećima dugog rada EDSA-e, ističući snagu međunarodne mreže udruga članica, koja sada povezuje više od 40 udruga i institucija diljem Europe.

Hrvatska zajednica za Down sindrom je članica EDSA od 2009. godine. Izmjena iskustava i dobre prakse s drugim udrugama članicama EDSA-e otvorile su i vrtiće i škole u Hrvatskoj zahvaljujući upornosti djece i mladih sa sindromom Down i njihovih roditelja.

Konferenciji su iz Hrvatske zajednice za Down sidrom prisustvali Ivan Kos, mladić sa sindromom Down iz Zagreba i Tonia Klarin, djevojka sa sindromom Down, isto iz Zagreba, sa svojim majkama. Ivan i Tonia završili su redovne osnovne škole i ostvarili srednjoškolsko strukovno obrazovanje. Nakon završetka školovanja oboje su zaposleni, rade četverosatno radno vrijeme i jako vole svoj posao.

Tijekom prvog dijela konferencije u kojem je naglasak bio na samozaustupanju i uključivanju osoba sa sindromom Down, Ivan je bio voditelj programa zajedno s Antoniom Rosiqueom, predsjednikom udruge EU for Trisomy 21. Konferencija je bila na engleskom jeziku uz prijevod na francuski i njemački te je Ivan cijelo vrijeme govorio na engleskom jeziku. Ivan pored materinjeg i engleskog jezika govori i turski jezik.

Svoja iskustva podijelila je i djevojka sa sindromom Down iz Njemačke, Fiona, koja je bila edukator u Europskom programu samozastupanja, dokazujući da osobe sa sindromom Down mogu biti učitelji, govornici i pokretači promjena.

U drugom dijelu konferencije, u kojoj su sudjelovali znanstevnici koji godinama sudjeluju i rade znanstvena istraživanja kako bi se našli najbolji načini podrške osobama sa sindromom Down, izneseni su zadnji rezultati istraživanja o teškoćama spavanja i utjecaja na razvoj djeteta i povećanju kongnitivnih mogućnosti osoba sa sindromom Down.

Na kraju je potpredsjednik EDSA-e, José Gutiérrez iz Španjolske udruge za sindrom Down, uputio snažnu poruku u Europskom parlamentu, predstavljajući ključne nalaze EDSA međunarodnog istraživanja ‘Što trebamo od Europe?’. Ova inicijativa pojačava glasove osoba sa sindromom Down i njihovih obitelji, zalažući se za politike koje doista čine razliku.

Tijekom dopodneva u restoranima u EU Parlamentu radili su mladi sa sindromom Down iz udruge iz Belgije. Predsjednica EU Parlamenta Roberta Metsola se družila i razgovarala s mladima sa sindromom Down. Zastupnice iz Hrvatske, Sunčana Glavak i Romana Jerković, dale su podršku našem timu iz Hrvatske kako i inicijativama WDSD2025 događaja.

Od Inicijative za podizanje svijesti o sindromu Down, druženju uz kavu i šarenim čarapama do ključnih rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu i kreatorima politika, WDSD 2025 događaj istaknuo je kako možemo prijeći s kratkoročnih projekata na trajne politike -osiguravanje zapošljavanja, zdravstvene skrbi i punog sudjelovanja u društvu za pojedince sa sindromom Down.

Izvor: Hrvatska zajednica za Down sindrom

Europska unija suočava se s dosad neviđenim sigurnosnim izazovima, zbog čega je Europski parlament u dvije rezolucije usvojene u srijedu istaknuo potrebu za snažnijom podrškom Ukrajini i istovremenim jačanjem vlastite obrane

Zastupnici upozoravaju da EU ne može nastaviti funkcionirati ‘po starom’ te da su hitne promjene nužne kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost kontinenta.

EU kao ključni saveznik Ukrajine

U prvoj rezoluciji Parlament naglašava da je EU sada glavni strateški saveznik Ukrajine te da mora pomoći toj zemlji u očuvanju prava na samoobranu. Zastupnici pozdravljaju prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre postignut 11. ožujka, ali i očekuju da ga Rusija prihvati, uz obustavu svih napada na ukrajinske civile i infrastrukturu.

S obzirom na promjenu stajališta Sjedinjenih Američkih Država prema ruskoj agresiji – što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutačni rat – EU i njegove države članice moraju preuzeti ulogu najvećeg donatora i povećati vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Parlament upozorava da se ne smiju donositi kompromisni mirovni sporazumi koji bi dugoročno oslabili sigurnost Ukrajine i Europe te se protivi svim pokušajima prisile ukrajinskog vodstva na kapitulaciju.

Osim toga, zastupnici ističu važnost ubrzanja pristupnih pregovora Ukrajine s EU-om i pozivaju na uvođenje strožih sankcija protiv Rusije, uključujući zapljenu zamrznute ruske imovine koja bi se upotrijebila za obnovu ratom razorene zemlje.

Jačanje europske sigurnosti – kraj iluzije o stabilnosti

U drugoj rezoluciji Parlament upozorava da je Europa suočena s najvećom vojnom prijetnjom od Hladnog rata te da EU mora poduzeti odlučne korake kako bi osigurao vlastitu sigurnost. Upozorava se na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija, zajedno s njezinim saveznicima – Bjelarusom, Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom. Osim toga, istaknuta je i zabrinutost zbog nepredvidivih poteza SAD-a, posebice s obzirom na nedavne izjave administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Parlament poziva na ukidanje svih ograničenja u korištenju zapadnih oružanih sustava koje je Ukrajina dobila, uključujući mogućnost napada na vojne ciljeve unutar Rusije. Zastupnici također naglašavaju potrebu za razvojem europskog obrambenog stupa unutar NATO-a koji bi mogao samostalno djelovati u kriznim situacijama.

Kako bi se osigurala otpornost Unije na sigurnosne prijetnje, zastupnici podržavaju osnivanje Vijeća ministara obrane EU-a te prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u pitanjima obrane. Također, naglašavaju hitnu potrebu za financiranjem velikih vojnih ulaganja kroz europske obrambene obveznice, jer ‘hitne potrebe ne mogu čekati sljedeći višegodišnji financijski okvir’.

Europska unija pred ključnim odlukama

Usvajanjem ovih dviju rezolucija, Europski parlament šalje jasan signal da EU mora preuzeti aktivniju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dok se Ukrajina nastavlja boriti za svoj teritorijalni integritet, EU ne smije ostati pasivan promatrač – već istinski jamac sigurnosti, kako za Ukrajinu, tako i za vlastite građane. Hoće li države članice pratiti ove ambiciozne planove i osigurati konkretne akcije, ostaje ključno pitanje za budućnost europske sigurnosti.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj poziva na otvorenje multimedijskog centra Doživi Europu, u subotu 8. ožujka od 11 sati, u Bakačevoj ulici 3 u Zagrebu

Novi izložbeni prostor posjetiteljima nudi specijalizirani sadržaj o Europskoj uniji na vizualno atraktivan, dinamičan i zabavan način: kroz iskustvo virtualne stvarnosti, priče o europskim politikama u svakodnevici, digitalnu interaktivnu tehnologiju.

Organizirane grupe mogu kroz tzv. igru uloga sudjelovati u simulaciji rada zastupnika u Europskom parlamentu te se tako pobliže upoznati s procesom donošenja zakona u EU-u.

Cilj je približiti Europsku uniju građanima i pokazati da odluke koje se donose na europskoj razini vrlo konkretno utječu na živote svih nas. Sadržaj je prilagođen svim generacijama, onima koji žele bolje razumjeti europske procese te doznati više o aktualnim temama koje oblikuju Europu.

Povodom otvorenja, uz obilazak centra građanima će ponuditi i prigodan edukativni i zabavan program na nekoliko lokacija u centru Zagreba, od 11 do 14 sati.

Otvorenjem centra Doživi Europu, Zagreb se pridružuje ostalim europskim prijestolnicama u kojima su ovakvi prostori već dostupni građanima. Prvi je otvoren u Berlinu 2016. godine, a međuvremenu su s radom započeli i centri u Ljubljani, Helsinkiju, Strasbourgu, Kopenhagenu, Tallinnu, Parizu, Rimu, Stockholmu, Beču, Varšavi, Pragu, Luksemburgu te Dublinu. U ovoj su godini planirana otvorenja multimedijskih prostora u Ateni i Budimpešti.

Centar u Zagrebu radit će sedam dana u tjednu, ulaz će biti besplatan, a sadržaj dostupan na 24 službena jezika Europske unije.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj