Izaslanstvo radne skupine Europskog parlamenta za Mehanizam za oporavak i otpornost tijekom radnog posjeta Hrvatskoj izrazilo je zadovoljstvo uspješnim korištenjem potpore iz ovog instrumenta za provedbu reformi i ulaganja u Hrvatskoj

Poslušaj članak

Parlamentarna delegacija u kojoj su članovi Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od ponedjeljka je održala niz sastanaka s dionicima iz različitih sektora, revizorima, saborskim zastupnicima, članovima najužeg koordinacijskog tima za nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) za koji je Hrvatska ukupno na raspolaganje dobila 10 milijardi eura, od kojih 5,8 milijardi bespovratnih sredstava.

Zastupnici su obišli i nekoliko NPOO investicija: prošireni LNG terminal na otoku Krku, projekt robotaksija tvrtke P3M, a radni posjet završit će obilaskom Kliničke bolnice Merkur.

Mehanizam za oporavak i otpornost ustanovljen je kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa te europska gospodarstva i društva učinila održivijima i spremnijima za buduće izazove, podsjetio je voditelj parlamentarnog izaslanstva zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP).

– Mehanizam za oporavak i otpornost bio je neviđeni čin europske solidarnosti. U vrijeme pandemijskog zatvaranja spriječio je produbljivanje razlika među državama vrlo različitih fiskalnih kapaciteta, a onda i potaknuo reforme te postao snažan pokretač rasta. Istodobno, jasno je da provedba diljem Europe nije bila jednako uspješna i to je lekcija koju moramo ozbiljno uzeti u obzir – napomenuo je Ressler.

– U takvim okolnostima Hrvatska se profilirala kao jedan od predvodnika provedbe i naš posjet je to potvrdio. S planom vrijednim 10 milijardi eura, u visini od 12,9% BDP-a, drugi smo najveći korisnik Mehanizma u EU-u, među najuspješnijima u ostvarenju zadanih ciljeva, s projektima poput proširenja LNG terminala ili ulaganja u najnaprednije tehnologije koji postaju poluga hrvatskog i europskog razvoja – istaknuo je i dodao kako će ‘hrvatske lekcije biti vrlo relevantne i korisne i u kontekstu pregovora o novom dugogodišnjem proračunu EU koji bi trebao dodatno unaprijediti model vezivanja investicija uz reforme i pojednostavljenja za krajnje korisnike’.

U novom dugoročnom proračunu EU-a Komisija predlaže uspostavu tzv. megafonda koji bi se provodio putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRPP), a po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost. Isplate bi se na taj način vezale uz ispunjenje ciljeva i pokazatelja, a ne tradicionalno nadoknađivanje stvarnih troškova.

Zastupnik Karlo Ressler će u ime Europskog parlamenta i Odbora za proračune voditi pregovore o tom novom megafondu koji objedinjuje ulaganja u gospodarsku i socijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo, prosperitet i sigurnost. Uz zastupnika Resslera, vodeći izvjestitelji bit će Andrey Novakov (EPP, BG) za Odbor za regionalni razvoj te Elsi Katainen (Renew, FI) za Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Zastupnici su glasali za tri zakonodavna akta kojima bi se Ukrajini stavio na raspolaganje zajam EU-a u iznosu od 90 milijardi eura da se lakše suočava s kontinuiranom ratnom agresijom Rusije

Poslušaj članak

Parlament je u srijedu usvojio paket prijedloga čiji je cilj poduprijeti Ukrajinu zajmom EU-a u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027.

Takozvani zajam za potporu Ukrajini pomoći će u zadovoljavanju hitnih potreba Ukrajine za financiranjem u kontekstu aktualne ratne agresije Rusije koja ulazi u petu godinu. 

Od tog zajma, 30 milijardi eura stavit će se na raspolaganje za makrofinancijsku pomoć ili proračunsku potporu u okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu. Za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine i potporu nabavi vojne opreme dodijelit će se 60 milijardi eura, čime će se osigurati pravodoban pristup ključnim proizvodima obrambene industrije Ukrajine, EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EGP)/Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

Ako određeni obrambeni materijal nije odmah dostupan za hitnu isporuku Ukrajini iz tih država, primjenjivat će se skup ciljanih odstupanja od pravila o nabavi iz drugih zemalja.

Financijska pomoć pružat će se u skladu s potrebama Ukrajine za financiranjem, kako je utvrđeno u strategiji koju je pripremila Ukrajina i ocijenila Komisija. Za strategiju će biti potrebno odobrenje Vijeća.

Sva financijska sredstva podlijegat će strogim uvjetima, uključujući trajnu predanost Ukrajine demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina. To uključuje stalne napore u borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih institucija.

Zajam za potporu financirat će se zajedničkim zaduživanjem EU-a na tržištima kapitala i jamčit će se takozvanom ‘proračunskom pričuvom’ višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, dok će se troškovi servisiranja duga pokriti iz godišnjih proračuna EU-a.

Komisija je procijenila da će troškovi servisiranja duga iznositi oko 1 milijardu eura za 2027. i oko 3 milijarde eura godišnje od 2028. Ukrajina će biti odgovorna za otplatu glavnice zajma nakon što primi ratne odštete od Rusije.

Zakonodavni akti potrebni za dovršetak tog paketa potpore doneseni su u okviru hitnog postupka Parlamenta kako bi se osiguralo pružanje brze pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma za potporu Ukrajini odobren je s 458 glasova za, 140 protiv i 44 suzdržanih, prijedlog izmjene Instrumenta za Ukrajinu usvojen je s 473 glasova za, 140 protiv i 32 suzdržana, dok je prijedlog izmjene dugoročnog proračuna EU-a (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. prihvaćen s 490 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana. 

Vijeće također treba formalno usvojiti paket kako bi Komisija mogla izvršiti prvu isplatu početkom drugog tromjesečja 2026.

Zajam EU-a za potporu Ukrajini dogovoren je na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 18. prosinca 2025., a Europska komisija predstavila ga je 14. siječnja 2026. 90 milijardi eura namijenjeno je pokrivanju dvije trećine procijenjenih financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. Budući da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od potpore za zajam, sporazum je postignut u okviru postupka pojačane suradnje, mehanizma kojim se državama članicama EU-a koje to žele omogućuje da surađuju u određenim područjima bez jednoglasnog odlučivanja.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

U razgovoru s dužnosnicima, revizorima te dionicima iz različitih sektora, zastupnici Europskog parlamenta ocijenit će napredak i provedbu hrvatskog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Također će posjetiti nekoliko projekata financiranih sredstvima iz NPOO-a

Poslušaj članak

Izaslanstvo radne skupine za nadzor Mehanizma za oporavak i otpornost u Hrvatskoj će boraviti od 16. do 18. veljače. Predvodit će ga zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP), a u delegaciji će biti zastupnici iz Odbora za proračune (BUDG) i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON): Angelica Winzig (EPP, Austrija), Tomasz Buczek (PfE, Poljska), Stephen Nikola Bartulica (Domino, ECR), Morten Løkkegaard (Renew, Danska) i Rada Laykova (ESN, Bugarska).

Prvog dana posjeta izaslanstvo će sudjelovati na panelu s dionicima s kojima će raspravljati o njihovoj uključenosti u planiranje, provedbu i sufinanciranje nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Bit će riječi o praktičnim aspektima višerazinskog upravljanja, učincima ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na poduzeća, radnike, inovacije i vještine te pristupu financiranju. 

Tijekom 17. i 18. veljače izaslanstvo će se sastati sa zastupnicima triju odbora Hrvatskog sabora: za regionalni razvoj i fondove EU-a, za europske poslove te za financije i državni proračun. Predviđeni su i sastanci s predstavnicima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) te s članovima najužeg koordinacijskog tima za NPOO, posebnim savjetnikom premijera za ekonomska pitanja, Zvonimirom Savićem te s državnim tajnikom u Ministarstvu financija Stipom Županom. 

Izaslanstvo će posjetiti tri projekta na kojima su radovi sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti: dodatni modul na LNG terminalu na otoku Krku (program širenja kapaciteta i jačanja plinske infrastrukture); projekt robotaksija P3M Mate Rimca (korisnik programa za istraživanje, razvoj i proizvodnju novih vozila za mobilnost i prateće infrastrukture); Kliničku bolnicu Merkur (program konstrukcijske i energetske obnove zgrada oštećenih u potresu).

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj