Bend će Anicu ugostiti na hit pjesmi ‘Svečane bele košulje’, koju je zajedno s pokojnim Vladom Divljanom napisao Gile za kultni film ‘Crni bombarder’
Legendarni Električni orgazam obilježit će 16. studenog u Tvornici kulture 40 godina albuma ‘Kako bubanj kaže’, a na zagrebačkoj pozornici po prvi put će im se pridružiti kao gošća proslavljena glumica Anica Dobra, najavila je Tvornica.
Četvrtu godinu zaredom Električni orgazam u Tvornici kulture slavi 40. godišnjicu svojih diskografskih izdanja, a ovoga će puta publika plesati ‘Kako bubanj kaže’, odnosno ‘kako Čavke kaže’, uz nastup jedne od najistaknutijih srpskih glumica Anice Dobre.
– Jako se radujemo što ćemo po prvi put nastupiti s Anicom Dobrom u Zagrebu. Nismo dugo nastupali s njom, a i mi i publika jako volimo kad god se to dogodi – rekao je Srđan Gojković Gile, lider Električnog orgazma.
Bend će Anicu ugostiti na hit pjesmi ‘Svečane bele košulje’, koju je zajedno s pokojnim Vladom Divljanom napisao Gile za kultni film ‘Crni bombarder’ 1992. godine. Osim toga, Električni orgazam će s Anicom izvesti pjesmu ‘Hodam sad kao zombie’, koja je uz ‘Svečane bele košulje’ postala hitom nakon uspjeha filma.
Uz slavljenički album Orgazam će odsvirati omiljene hitove iz bogate diskografije, najavljuje organizator.
Osim što su poznati po svojoj impresivnoj diskografiji koja broji 20 studijskih albuma, Electric Six istaknuli su se glazbenim eksperimentiranjima i nekonvencionalnim projektima
Američki disco punk bend Electric Six, poznat po velikim hitovima ‘Danger! High Voltage’ na kojem gostuje Jack White, ‘Gay Bar’ i ‘Dance Commander’ nastupit će u Tvornici kulture u subotu, 26. lipnja 2027. godine, najavila je agencija LAA.
Bend Electric Six osnovan je u Detroitu 1996. godine, a predvodi ga glavni vokalist i tekstopisac Dick Valentine, dok se ostatak postave benda mijenjao kroz godine.
Na sceni su se istaknuli jedinstvenim zvukom koji kombinira elemente rocka, disca, garage rocka, metala, new wavea i punk rocka, a nakon objave singla ‘Danger! High Voltage’ 2003. godine doživjeli su ogroman globalni proboj.
Iako to ranije nisu htjeli potvrditi, 2018. godine priznali su da je misteriozni drugi vokalist na singlu potpisan kao John S O’Leary bio legendarni Jack White.
Electric Six već su albumom prvijencem ‘Fire’ (2003) postigli velike uspjehe: izdanje je zaradilo hvalospjeve kritike, dosegnuo ljestvicu Top 10 albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i brojne liste najboljih albuma te godine.
S izdanja su se izdvojila čak tri velika hita ‘Danger! High Voltage’, ‘Gay Bar’ i ‘Dance Commander’ te osvojili vrhove britanskih top ljestvica.
Bend je već 2004. svirao na Coachelli, a sljedeće godine objavili su svoj drugi studijski album ‘Señor Smoke’ na kojemu se nalazio kontroverzni singl ‘Radio Ga Ga’, obrada pjesme grupe Queen, jedne od najvažnijih rock grupa svih vremena.
Osim što su poznati po svojoj impresivnoj diskografiji koja broji 20 studijskih albuma, dva albuma rariteta i live izdanja, Electric Six istaknuli su se glazbenim eksperimentiranjima i nekonvencionalnim projektima.
Uz to što svaki član u bendu svira pod umjetničkim imenom, pokušavali su snimiti spotove za svaku od pjesama s albuma ‘Switzerland’ (2005), na svojim su koncertima prodavali CD pod naslovom ‘Sexy Trash’ s 30 neobjavljenih demo snimki, snimili su nekoliko albuma obrada, kao i pseudodokumentarni film Roulette Stars of Metro Detroit.
Posljednji su album ‘Turquoise’ objavili 2023., nakon čega su uslijedile velike Greatest Hits turneje.
U ožujku su Electric Six objavili svoju obradu pjesme ‘One’ Harryja Nilssona i uvrstili ga u prvo vinilno izdanje četvrtog studijskog albuma ‘I Shall Exterminate Everything Around Me That Restricts Me From Being The Master’ koje je predstavljeno ove godine.
Ovo će biti prvo gostovanje grupe Electric Six u Hrvatskoj.
U kvartove ponovno stiže Zagrebačka filharmonija, koja će ovaj put predstaviti poseban program posvećen plesu, pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, uz remek-djela najvećih svjetskih skladatelja
Nakon prva dva ciklusa i šest kvartova, Zagrebački kvartovi kulture nastavljaju se dalje u rujnu kada će kulturom privremeno obogatiti dva zagrebačka naselja – Sesvete i Stenjevec.
Novi, treći ciklus projekta koji nastaje u organizaciji Ustanove Novi prostori kulture uključuje dva trodnevna programa: od 4. do 6. rujna u Sesvetama, a od 18. do 20. rujna u Stenjevcu. Prva dva ciklusa okupila su više od 17 000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
Nakon stanke u kolovozu, rujanski program ponovno u kvartove dovodi bogat kulturno-umjetnički sadržaj za sve generacije: koncerte, kazališne i plesne predstave za djecu i odrasle, filmske hitove, radionice, poeziju, suvremeni cirkus, okolišne akcije te razgovore s građanima.
Glazbeni program trećeg ciklusa uključuje koncerte renomiranih glazbenih imena: u kvartove ponovno stiže Zagrebačka filharmonija, koja će ovaj put predstaviti poseban program posvećen plesu, pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, uz remek-djela najvećih svjetskih skladatelja. Ovaj nesvakidašnji program, koji će se održati 5. rujna u Sesvetama, jedinstvena je prilika za uživanje u neposrednom kontaktu s vrhunskom izvedbom filharmonije, izvan okvira koncertne dvorane.
Popularna zadarska pjevačica Natali Dizdar, nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih nastupa diljem regije, održat će koncert 19. rujna u Stenjevcu, dok će Zagrebački solisti svim posjetiteljima ponovno ponuditi vrhunski doživljaj izvedbe na otvorenom 20. rujna u istom kvartu.
Eksperiment koji je prerastao u tradiciju ponavlja se i u trećem ciklusu te u oba kvarta nastupa Zagrebački orkestar ZET-a koji maršem kroz kvart signalizira početak programa u svakom kvartu.
Kazališno-izvedbeni program ponovno odlikuje raznovrsnost i kreativnost forme i pristupa, uz posebnu posvećenost sadržaju za djecu: predstava Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastala jeprema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić, a govori o Splitu; Dnevnik uspomena moje bake u izvedbi Teatra Puna kuća zahvala je svim bakama koje su ostavile dubok trag u srcima svoje unučadi; plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA, interaktivna je izvedba namijenjena za sportsku dvoranu ili igralište, koristeći poznati „poligon“ kao okvir za kazališnu igru; dok je Operni cabaret predstava u kojoj kazalište Mala scena na zabavan način, uz puno smijeha i glazbe, operu približava mladima. Onima starijima namijenjena je predstava Ništa im neće bit’ kazališta Moruzgva– riječ je o priči o jednoj prosječnoj obitelji, jednom dugom braku i ljubavi pred krizom koju izvode poznata glumačka imena Ecija Ojdanić i Frano Mašković.
Filmski program donosi dvije dječje poslastice – Glavonja,u režiji Marine Andree Škop i Vande Raýmanove, aktualni je kino-hit koji je uz više od 50.000 gledatelja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postao najgledaniji hrvatski dječji igrani film snimljen prema originalnom scenariju.
Riječ je o napetoj detektivskoj avanturi koja uključuje toplu priču o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti, a posebnost je ove projekcije što uključuje titl na hrvatskom jeziku koji je prilagođen osobama s oštećenjem sluha te audiodeskripciju za slijepe i slabovidne. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s Udrugom Kultura svima svugdje.
Još jedan recentni kino-hit i jedan od najgledanijih domaćih filmova u 2025., dječji film Drugi dnevnik Pauline P., u režiji Nevena Hitreca, nastavak je filma iz 2023., adaptacije romana autorice Sanje Polak. Film o odrastanju i dogodovštinama jedanaestogodišnje Pauline P. odlikuje topla humornost, snažna empatija, emotivne poruke i bogat vizualni ritam. Paulina se u petom razredu suočava s nizom izazova u školi, ali i bolešću svoje voljene bake. Unatoč svemu, uz dozu šarma i bujne mašte, dolazi do važne spoznaje – život se ne sastoji samo od pobjeda.
I u rujnu će kroz program Ritam i riječ, u suradnji s Goranovim proljećem, kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku u oba kvarta biti predstavljeni radovi suvremenih pjesnika, pjesnikinja, glazbenika i glazbenica.
U Sesvetama će svoje stvaralaštvo predstaviti pjesnikinje Olja Savičević Ivančević i Antonija Novaković te glazbenica Sara Renar, a u Stenjevcu autori Monika Herceg i Alen Brlek te Oaza trio koji čine Maja Rivić, Silvija Dogan i Melita Lovričević.
Program kao i dosad uključuje i izvedbe suvremenog cirkusa – interaktivni Vita Min Show u produkciji Triko Cirkus Teatra, sa šašavim čarolijama i zračnim akrobacijama te predstavu SMASH u produkciji Teatra Cirkus Punkt koja spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost.
Pored svega navedenoga, Zagrebački kvartovi kulture uključuju i audio-vizualnu instalaciju Zašto, ali zašto moram ići u školu? autora Ane Hušman i Ivana Marušića Klifa – animirano filmsko putovanje kroz arhivu Hrvatskog školskog muzeja, nastalo u okviru Festivala svjetla Zagreb 2023. Turističke zajednice grada Zagreba; radionicu stripa na otvorenom pod vodstvom umjetnice Agate Lučić; dvije okolišne akcije Počisti u svom kvartu uz vodstvo Čistećih medvjedića, kao i radionicu izrade hotela za kukce, u koje će se moći uključiti svi zainteresirani. Konačno, inicijativa Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru, bit će prisutna u oba kvarta, s time da će u Sesvetama ponuditi i prezentaciju prijedloga umjetničkog rada za prostor bivše tvornice Sljeme na toj lokaciji – događanje je otvoreno za javnost, a građani su dobrodošli iznijeti mišljenja i dati prijedloge.
Prva dva ciklusa manifestacije održana su tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, a tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici (program predviđen za Kajzericu otkazan je zbog vremenskih uvjeta) i okupila su više od 17 000 posjetitelja. U ovogodišnjem izdanju projekta u stotinjak će događanja sudjelovati više od 200 umjetnika u osam različitih kvartova.
Ulaz na sve programe je slobodan, a za radionicu stripa potrebno je rezervirati svoje mjesto putem službene web-stranice. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta sav program na otvorenom se odgađa. Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru
Poslušaj članak
Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.
Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.
-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.
Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.
Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.
Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.
Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.