Connect with us

EU kutak

EK analizira društvenu konvergenciju u deset članica

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

Europska komisija objavila je drugu fazu analize okvira socijalne konvergencije za deset država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o važnom koraku unutar Europskog semestra, kojim se prati gospodarska i socijalna politika unutar EU

Analiza je usmjerena na izazove i rizike koji mogu usporiti tzv. ‘uzlaznu društvenu konvergenciju’, odnosno postizanje većeg društvenog jedinstva, pravednosti i održivog rasta među državama članicama. Komisija ovim izvješćem nastoji identificirati ključna područja u kojima su potrebne dodatne reforme i političke mjere.

Obuhvaćene zemlje i metodologija

Analizom su obuhvaćene Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Rumunjska. Te su zemlje prethodno identificirane kao one koje se suočavaju s potencijalnim rizicima u području socijalne uključenosti, tržišta rada i obrazovanja.

Okvir socijalne konvergencije provodi se u dvije faze. Prva faza uključuje sve države članice EU i temelji se na glavnim pokazateljima socijalnih rezultata, dok druga faza uključuje dublju analizu za zemlje s utvrđenim rizicima. U drugoj fazi se uzimaju u obzir i političke mjere koje su zemlje već provele ili planiraju provesti.

Ključni izazovi: siromaštvo, obrazovanje i radna integracija

Komisija naglašava kako su socijalna uključenost i smanjenje siromaštva među glavnim izazovima u analiziranim zemljama. Posebna se pažnja posvećuje nejednakostima u dohotku i visokom udjelu građana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U području obrazovanja ističu se problemi kao što su niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju te manjak osnovnih digitalnih vještina. Tri zemlje bilježe i visok postotak ranog napuštanja školovanja, što dodatno komplicira pristup tržištu rada.

Iako je stanje na tržištima rada generalno stabilno, šest zemalja, uključujući Hrvatsku, suočava se s izazovima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok četiri zemlje bilježe višu stopu nezaposlenosti. Komisija zaključuje kako je potrebna snažnija integracija podzastupljenih skupina u radnu snagu.

Uključivanje socijalnih partnera i daljnji koraci

Prije objave izvješća, Komisija je konzultirala sindikate i organizacije poslodavaca kako bi prikupila njihove uvide i preporuke. Sljedeći koraci uključuju raspravu o nalazima u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu, a konačne preporuke bit će uključene u proljetni paket Europskog semestra 2025.

EU kutak

BRUXELLES Konferencija Erasmus+ projekta Green ASC VET

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pexels

Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada

Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.

Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.

Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.

Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.

Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET

Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.

REZULTATI PROJEKTA

•  Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

•  Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.

•  Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.

•  Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.

•  Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.

Više informacija na poveznici: metautism.eu.

Nastavite čitati

EU kutak

EU parlamentarci o položaju Europljana s invaliditetom danas

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor

EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.

No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.

Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?

–  Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.

– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.

U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.

Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana  s invaliditetom nekako gube na važnosti.

– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.

– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao,  sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.

Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.

Nastavite čitati

EU kutak

ENERGETSKO SIROMAŠTVO Briga za ljude s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi ispred velikog stroja za prženje kave i prati njegov rad.
Foto: Pexels

Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije

Poslušaj članak

Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.

Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.

Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT,  pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.

Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.

Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.

Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.

ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu