Poveži se s nama

in MREŽA

DUBROVNIK Javni poziv za sufinanciranje športskih aktivnosti za OSI i djecu s teškoćama

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje sportsku dvoranu gdje se održava neka vrsta sportske aktivnosti ili vježbe. Vidljivo je više osoba koje sudjeluju u različitim aktivnostima na podu obilježenom raznobojnim linijama. Na slici su i rekviziti poput lopti i ljestava za vježbanje.
Foto: Grad Dubrovnik

Sredstva za provedbu Javnog poziva osigurana su iz proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu, u ukupnom iznosu od 115.000 eura

Grad Dubrovnik je na izmaku 2023. godine za rad u sportu za osobe s invaliditetom, točnije za provedbu programa ‘Športske aktivnosti za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju’, dobio povelju za najakciju 2023. godine. U istom ritmu Grad Dubrovnik nastavlja i u 2024. godini.

Naime, 18. prosinca 2023. godine otvoren je Javni poziv za sufinanciranje programa športskih aktivnosti osoba s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2024. godini.

Primarni cilj raspisivanja ovog Javnog poziva je promicanje bavljenja sportom osoba s invaliditetom i poticanje športske rekreacije građana.

Potreba za provođenjem ovog programa proizlazi iz činjenice da je redovito vježbanje jedno od najprirodnijih metoda za očuvanje sposobnosti organizma, sprečavanje te ublažavanje razvoja kroničnih i degenerativnih promjena i bolesti koje nastaju starenjem organizma.

Opći cilj programa je povećanje kvalitete života djece i mladih s invaliditetom kroz provođenje športskih programa, treninga te natjecanja.

Grad će sufinancirati troškove aktivnosti kao što su: edukacija stručnog kadra, nabavka sportskih rekvizita i opreme, stručni rad s osobama s invaliditetom, natjecateljski program sportaša s invaliditetom, te potporu perspektivnim mladim sportašima s invaliditetom.

Sredstva za provedbu Javnog poziva osigurana su iz proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu, u ukupnom iznosu od 115.000 eura.

Najmanji iznos za sufinanciranje nekog programa iznosi 18.000 eura.

Pravo na sudjelovanje u Javnom pozivu imaju sve sportske udruge sa sjedištem ili prebivalištem u Gradu Dubrovniku. Sve udruge koje su članice Dubrovačke zajednice športova, a koje temeljem Zakona o sportu obavljaju ili mogu obavljati djelatnost sporta.

Udruge koje se žele prijaviti na Javni poziv, moraju ispunjavati uvjete napisane u Javnom pozivu.

Svu potrebnu dokumentaciju, zainteresirani mogu dostaviti elektroničkim putem, preko elektroničkog sustava koji će biti dostupan na mrežnoj stranici Upravnog odjela za obrazovanje, šport i civilno društvo Grada Dubrovnika.

Javni poziv otvoren je 18. prosinca 2023. godine, a zatvara se 18. siječnja 2024. godine.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem ovog linka.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

in MREŽA

Društvu distrofičara Zagreb dodijeljena Erasmus+ akreditacija

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje certifikat “Erasmus Akreditacija” koji je dodijeljen Društvu distrofičara Zagreb. Certifikat je okružen žutim i plavim detaljima, a na njemu su vidljivi logotip Europske unije i pečat.
Foto: Društvo distrofičara Zagreb

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU

Društvo distrofičara Zagreb (DDZ) prijavilo se na dodjelu za Erasmus akreditaciju u području obrazovanja odraslih u okviru Poziva na podnošenje prijedloga za 2023. za program Erasmus+, koju dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU-a za programsko razdoblje do kraja 2027.

Prijava pod brojem 2023-1-HR01-KA120-ADU-000194572 ispunila je sve kriterije formalne prihvatljivosti te je ostvaren dovoljan broj bodova na kvaliteti prijave pa je time DDZ-u dodijeljena Erasmus+ akreditacija u području obrazovanja odraslih za razdoblje od 1. veljače 2024. do 31. prosinca 2027.

Erasmus akreditacija zamišljena je kao članska iskaznica za projekte mobilnosti (jamči pristup financiranju u okviru KA1 svake godine), a moguće ju je dobiti u području odgoja i općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih.

Akreditacija omogućava jednostavnije sudjelovanje u Erasmus+ programu i trajniji pristup financiranju, a za dodjelu sredstava za projekte akreditirane organizacije prijavljuju se po znatno pojednostavljenom obrascu (navode se samo aktivnosti i broj planiranih sudionika). Akreditacije se dodjeljuju za cijelo programsko razdoblje (do 2027.) te je u tom razdoblju moguće postizanje konkretnih i dugoročnih učinaka.

DDZ kroz petogodišnje razdoblje ima za cilj:

  • Usvajanje novih i povećanje postojećih kompetencija i vještina zaposlenika DDZ-a za rad s osobama s mišićnom distrofijom (MD) utemeljenih na EU ciljevima i vrijednostima;
  • Usvajanje novih metoda rada zaposlenika DDZ-a za unapređenje pružanja neformalnih edukacijskih programa;
  • Jačanje kapaciteta osoba s MD u području digitalnih kompetencija i kompetencija u tehnologiji, međuljudskih vještina i sposobnost usvajanja novih kompetencija te kulturne svijesti i izražavanje.

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU. U cilju poboljšanja kvalitete rada i pružanja usluga, DDZ je prepoznao kao ključnu aktivnosti dodatno stjecanje znanja kroz razmjenu iskustva te pohađanje dodatnih edukacija što je omogućeno u okviru Erasmus+ akreditacije.

Budući da su osobe s invaliditetom osobe koje spadaju u skupinu osoba sa smanjenim mogućnostima, Europska unija potiče da se tim osobama na razini Europe pruža prilika za cjeloživotno učenje i stjecanje novih kompetencija što će DDZ iskoristiti i svoje korisnike s mišićnom distrofijom uključiti u mobilnosti u narednih pet godina.

Izvor: Društvo distrofičara Zagreb

Nastavi čitati

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Prisjetimo se URIHO-ve gastro povijesti

Objavljeno

/

Krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila

Nakon svih ovotjednih degutantnih i gadljivih ‘čašćenja’ i nezdrave verbalne političke hrane, vratimo se našim ‘povjesticama’ i vremenima opuštenijim i jednostavnijim, u kojima ljudima za zadovoljstvo puno manje i duhovne i jestive hrane trebalo, a komunikacija ipak zer’cu uljuđenija bila.

I zato, krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila.

Zaštitne radionice Osvit i ZIRI osamdesetih godina prošloga stoljeća DIOZ-u u integracijski miraz donijele i svoje uhodane kuhinje i restorane društvene prehrane, kako se to tada zvalo.

Na Kajzerici Osvitova velika kuhinja i restoran bili u prostorima gdje je sada keramika. Odatle se hrana odvozila i u Masarykovu 15 gdje se u malom podrumskom, čistom i ugodnom restorančiću servirala i za vrijedne ruke radnica iz dječje konfekcije (Gundulićeva 14 – 16) i vezilja s te lokacije. U restoranu na Kajzerici imali i velike zborove radnih ljudi, a i Djeda Mraza s dječicom našom dočekivali.

U Držićevoj ZIRI-eva kuhinja i restoran bili na katu prve zgrade (desno), gdje je sada dio komercijale. Do današnjih me dana na salatu od cikle podsjeća, jer su je kuharice na poseban, vrlo ukusan način spravljale, ali iznad svega na nezaboravne proslave Dana žena nakon kojih smo dobivenim poklonom svake godine dopunjavali svoje kristalne zbirke.

Za radnike modne obuće i ortopedije, koji su radili na lokaciji Vlaška 52 (nekada pripadalo DES-u), gdje je sada veliki trgovački centar, restoran je otvoren 1984. godine. Zorno se sjećam otvorenja i govora tadašnjeg direktora (onoga kojega sam već spominjala kao jednoga od najuspješnijih u povijesti Ustanove). Bilo mu je to i prvo javno upoznavanje s radnicima jer je nedugo prije toga stupio na dužnost. Kao i većina (normalnih?!) žena, pamtim i boju njegove košulje, što je ‘vrlo bitan povijesni detalj, danas od nemjerljive važnosti’.

Sve ove kuhinje i restorani imali su svoje mirise, svoju dušu, svoje priče i svoju važnu svrhu jer mnogim zaposlenicima ovo je bio jedini topli obrok u danu. Bilo je to gotovo jednako važno kao i plaća, a zaštitna radionica pomogla subvencionirajući dio cijene…

A onda, devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su smijenili onog uspješnog direktora, ‘velikom mudrošću’ novopečenog rukovodstva prvo su stečajno ugašene upravo kuhinje i restorani.

I – čekalo se sve do 2015. godine kada je započeo projekt URIHO-ve Službe za rehabilitaciju, financiran sredstvima Europske Unije, naziva ‘Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare’. Bio je to novi početak, a ujedno i nastavak gastro povijesti URIHO-a i njegovih pravnih prethodnika.

Iza toga, 2019. godine, slijedio je nastavak i novi EU projekt ‘Model aktivacije dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom kroz razvoj i provedbu prilagođenih programa osposobljavanja i radnog treninga’ za pomoćne kuhare i čistačice. Oba projekta, kreirana i realizirana u URIHO-voj Službi za rehabilitaciju, svojim su sadržajem i rezultatima, kao i mini kuhinjom i restoranom u Radnom centru Službe za rehabilitaciju (u Gundulićevoj 14 – 16), stvorili realan zametak i podlogu za URIHO-v inkluzivni restoran otvoren 2022. u Držićevoj 1.

Moji su preci u dragome mi Hrvatskom zagorju pola stoljeća imali gostionu, iliti krčmu, kako su dedek povedali. I tako birtaška unuka već godinama živi za dan kada će se URIHO-v restoran otvoriti za javnost, kako bi za šankom popila nešto, onako za dušu, i za uspomene mnoge na sve dane i ljudske priče, ali samo one lijepe…

Nastavi čitati

U trendu