Connect with us

Moderna vremena

DOBRO JE ČINITI DOBRO Istraživanje pokazalo koristi od volontiranja

Objavljeno

/

Na slici je ilustracija stabla s granama koje su predstavljene raznobojnim otiscima ruku. Stablo ima smeđe deblo, a ruke su u različitim bojama poput plave, zelene, crvene, žute i ljubičaste. Pozadina je svijetloplava, stvarajući dojam vedrog neba.
Foto: Pixabay

Ljudi koji volontiraju zadovoljniji su kvalitetom svog života od onih koji to ne čine, prema istraživanju u kojem je sudjelovalo gotovo 3000 starijih Singapuraca, piše u ponedjeljak njemačka agencija dpa

Studija, koju je provela skupina istraživača s medicinskog fakulteta Duke-NUS i tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU), otkrila je da ljudi koji volontiraju ‘osjećaju veću podršku svojih socijalnih mreža, što pak dovodi do poboljšanja kvalitete njihovog života’.

Starije odrasle osobe koje redovito volontiraju u formalnom okruženju se također osjećaju samouvjerenije u svojoj sposobnosti da upravljaju vlastitim životima i utječu na druge – rekao je Shannon Ang, profesor sociologije na NTU-u.

Skupina je koristila podatke prikupljene u istraživanjima iz 2016., 2017. i 2019. koje je nad 2887 Singapuraca starijih od 60 godina proveo medicinski fakultet Duke-NUS, plod suradnje američkog sveučilišta Duke i singapurskog nacionalnog sveučilišta (NUS). Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Gerontology.

Istraživači su rekli da je studija pokazala kako volontiranje ‘može pružiti alternativne pristupe percipiranoj podršci za starije odrasle osobe, izvan članova obitelji s kojima stanuju’, što smatraju da bi moglo biti ‘osobito važno’ drugdje u Aziji, gdje stariji ljudi često ovise o obitelji kada je riječ o financijskoj podršci.

Međutim, mnoga bogatija azijska društva stare dok se broj stanovnika smanjuje. Manje obitelji znače da će stariji ljudi u budućnosti ‘možda morati zamijeniti podršku neposredne obitelji podrškom iz alternativnih izvora’, tvrde istraživači, upozorivši da će ‘oslanjanje isključivo na obitelj s kojom se stanuje za podršku u poznoj dobi možda postati neodrživo’.

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Moderna vremena

DETEKTIVKA S AUTIZMOM Vraća se ludo dobra serija

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: BritNow

Glavni lik tumači Ella Maisy Purvis, glumica koja je inače neurodivergentna, a takvim osobama mozak funkcionira, uči i obrađuje informacije drugačije od onoga što se smatra uobičajenim

Kada se na streaming platformama pojavila prva sezona TV serije ‘Patience’, kritičari su je zasuli panegiricima, a osvojila je i simpatije publike diljem svijeta.

Za one koji nisu imali priliku pogledati ovu ludo dobru seriju, tek da navedemo kako je riječ o drami u kojoj je centralni lik detektivka s autizmom koja ima jedinstven način rješavanja zločina.

Serija prati Patience Evans, ženu s autizmom koja radi u uredu za kaznene evidencije u gradu Yorku. Pozvana je da pomogne u rješavanju složenih kriminalističkih istraga nakon što njezine kolege primijete njezinu izvanrednu sposobnost da uoči i analizira naizgled nebitne detalje.

Detektivku s autizmom tumači Ella Maisy Purvis, glumica koja je inače neurodivergentna. Tek da podsjetimo, neurodivergentnim osobama mozak funkcionira, uči i obrađuje informacije drugačije od onoga što se smatra uobičajenim. To uključuje stanja poput ADHD-a, autizma, disleksije, dispraksije i Touretteovog sindroma.

‘Patience’ je zapravo adaptacija francuskog hita ‘Astrid’, a britanska verzija debitirala je na Channel 4 prošle godine i ubrzo postala jedna od najstreamanijih serija na tamošnjim digitalnim platformama.

U drugoj sezoni, detektivka s autizmom  uči raditi s novim kolegom, rješava nove misterije i upušta se u ljubavnu avanturu.  

– S novim slučajevima, novim likovima i dubljim emocionalnim ulozima, druga sezona nadovezuje se na ono što su gledatelji voljeli u prvoj sezoni, a istovremeno duboko proširuje priču – kažu iz mreže PBS.

Nova sezona serije ‘Patience’ bit će dostupna za streaming 31. svibnja.

Nastavite čitati

Moderna vremena

ADHD KOD ODRASLIH Droge i alkohol za liječenje poremećaja?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pexels

Simptomi ADHD-a kod odraslih mogu uključivati nepažnju, impulzivnost i nisku toleranciju na frustraciju, a ponekad i nemir, zaboravnost i sanjarenje

Kada dijete dobije dijagnozu poremećaja pažnje s hiperaktivnošću, poznatog kao ADHD, mnogi roditelji počinju gledati na vlastite emocije i ponašanje drugim očima, a neki se pitaju imaju li možda i oni ADHD koji još nije prepoznat.

– Za mnoge odrasle osobe, dijagnoza ADHD-a postavljena djetetu prvi je poticaj da se i sami testiraju – kaže dr. Matthias Rudolph, specijalist psihosomatske medicine i psihoterapije.

I to s dobrim razlogom, jer ADHD je genetski uvjetovan, neurobiološki metabolički poremećaj u kojem je mozak preosjetljiv na senzornu stimulaciju. Postoji neravnoteža neurotransmitera dopamina i noradrenalina.

Simptomi ADHD-a kod odraslih mogu uključivati nepažnju, impulzivnost i nisku toleranciju na frustraciju, a ponekad i nemir, zaboravnost i sanjarenje.

Neki oboljeli od ADHD-a obično se ponašaju na temelju svog ‘osjećaja’, imaju česte promjene raspoloženja i skloni su naglo prekinuti vezu ili dati otkaz na poslu. Drugi se bacaju na sport, osobito ekstremne sportove.

Zlouporaba alkohola ili droga nisu neuobičajeni.

– Neki oboljeli od ADHD-a uzimaju lijekove kako bi sami izliječili svoje stanje – rekla je neurologinja dr. Carolin Zimmermann.

Daljnji simptom je ‘gubljenje niti’, kako to kaže Rudolph. Mnogi oboljeli od ADHD-a imaju problema sa sustavnim planiranjem dana i često zagube predmete poput ključeva, mobitela i kreditnih kartica.

S druge strane, mnogi se mogu intenzivno usredotočiti na stvari koje smatraju uzbudljivima. Oni su savršeni krizni menadžeri i najbolji su kad se drugi pogube i ne znaju što da učinei. “Zbog toga su mnogi od njih aktivni u umjetnosti ili show businessu, rade u IT-u ili start-up poduzećima”, kaže Zimmermann.

Manje je vjerojatno da će ženama biti dijagnosticiran ADHD nego muškarcima, tvrdi Rudolph, uglavnom zbog prevladavajućih rodnih stereotipa/očekivanja: dječaci su bučni i nemirni, djevojke tihe i sanjive.

– Ali ako bolje pogledate, to nije uvijek točno – kaže on.

Najveća razlika između spolova kada je riječ o ADHD-u, kaže on, jest ta što su muškarci skloni prezentirati svoje simptome izvana i vidjeti svoje loše ponašanje kao krivnju drugih, dok su žene sklone samookrivljavanju pa se kod njih javlja depresija ili tjeskoba.

Osamdeset posto odraslih osoba s ADHD-om ima još neko stanje, a 60 posto ima dva ili više, kaže Rudolph. Među njima su depresija, anksioznost i ovisnosti.

Kad se odraslima dijagnosticira ADHD, kreće liječenje koje se sastoji od nekoliko elemenata. Lijekovi su važni, često nadopunjeni kognitivno bihevioralnom terapijom čiji je cilj pomoći u boljem strukturiranju života. Ostali elementi mogu uključivati radnu terapiju, sport i grupe za samopomoć.

Nastavite čitati

Moderna vremena

MULTIPLA SKLEROZA Pretila djeca rizičnija za razvoj bolesti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Jedan od učinaka pretilosti u djetinjstvu je taj što uzrokuje slabu, ali kroničnu upalu, a ta upala povećava rizik od razvoja nekoliko bolesti kao što je multipla skleroza

Čini se da je rizik od dijagnoze multiple skleroze (MS) dvostruko veći među debelom djecom u usporedbi s onom koja to nisu, objavljeno je u švedskoj studiji.

Akademici s Karolinska instituta u Stockholmu analizirali su podatke iz švedskog Registra liječenja pretilosti u djece. Baza podataka, poznata kao Boris, jedan je od najvećih svjetskih registara za liječenje pretilosti u dječjoj dobi.

Istraživački tim pregledao je podatke o djeci u dobi od dvije do 19 godina koja su upisana u registar između 1995. i 2020. te usporedio njihove podatke s djecom u općoj populaciji.

Njihova studija uključila je podatke o više od 21.600 djece s pretilošću, koja su započela s liječenjem od pretilosti u prosječnoj dobi od 11 godina, te više od 100.000 djece bez pretilosti.

Djeca uključena u studiju, koja bi trebala biti predstavljena na Europskom kongresu o pretilosti u svibnju u Veneciji, praćena su u prosjeku šest godina.

Prosječna dob dijagnoze MS-a bila je oko 23. godine.

– Jedan od učinaka pretilosti u djetinjstvu je taj što uzrokuje slabu, ali kroničnu upalu, a ta upala povećava rizik od razvoja nekoliko bolesti kao što je multipla skleroza – rekli su autori studije, profesorica Emilia Hagman i profesor Claude Marcus.

Tijekom razdoblja praćenja, multipla skleroza dijagnosticirana je kod 28 gojaznih osoba, što čini 0,13 posto skupine te kod 58 osoba bez pretilosti, što čini 0,06 posto skupine.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu