Connect with us

Medicina

DOBRA VIJEST Keto dijeta i novi lijek mogu ‘izgladnjeti’ rak gušterače

Objavljeno

/

Ilustracija: Madhuban Kidney Care

Određene vrste raka mogu koristiti ketonska tijela kao alternativni izvor energije za održavanje sposobnosti raka, poput raka gušterače

Stanice raka gušterače mogu ‘izgladnjeti’ uz kombinaciju novog lijeka za rak i keto dijete, sugerira nova studija.

Istraživači su rekli da njihova nova studija ukazuje na “ranjivost” koja bi potencijalno mogla dovesti do novog liječenja raka gušterače koji ima notorno loše ishode.

Tek oko pet posto ljudi s ovom bolešću preživi desetljeće nakon postavljene dijagnoze.

Dobrotvorna zaklada Pancreatic Cancer UK pozvala je pacijente da ne rade nikakve radikalne promjene u svojoj prehrani, rekavši da je studija još uvijek u ranoj fazi i da lijek još nije testiran na oboljelima od raka gušterače.

Istraživači su isprva namjeravali ispitati kako se tijelo uspijeva hraniti masnoćom dok traje post. 

Otkrili su da protein poznat kao faktor inicijacije eukariotske translacije (eIF4E) potiče metabolizam da se prebaci na ‘konzumaciju masti’ tijekom posta.

Ista promjena događa se i kad je životinja na ketogenoj dijeti, onoj koja se temelji na visokom udjelu masti i niskim ugljikohidratima.

Tim sa Sveučilišta San Francisco otkrio je da novi lijek protiv raka nazvan eFT508, koji je u fazi kliničkih ispitivanja, blokira ovaj protein, sprječavajući tijelo da metabolizira masti.

U ispitivanjima na miševima, istraživači su otkrili da se čini da rak prestaje rasti kad terapija blokira metabolizam masti, koji je jedini izvor goriva za tumor sve dok su miševi na ketogenoj dijeti.

Stanice raka gušterače mogu ‘izgladnjeti’ uz kombinaciju novog lijeka za rak i keto dijete, sugerira nova studija.

Istraživači su rekli da njihova nova studija ukazuje na “ranjivost” koja bi potencijalno mogla dovesti do novog liječenja raka gušterače koji ima notorno loše ishode.

Tek oko pet posto ljudi s ovom bolešću preživi desetljeće nakon postavljene dijagnoze.

Dobrotvorna zaklada Pancreatic Cancer UK pozvala je pacijente da ne rade nikakve radikalne promjene u svojoj prehrani, rekavši da je studija još uvijek u ranoj fazi i da lijek još nije testiran na oboljelima od raka gušterače.

Istraživači su isprva namjeravali ispitati kako se tijelo uspijeva hraniti masnoćom dok traje post. 

Otkrili su da protein poznat kao faktor inicijacije eukariotske translacije (eIF4E) potiče metabolizam da se prebaci na ‘konzumaciju masti’ tijekom posta.

Ista promjena događa se i kad je životinja na ketogenoj dijeti, onoj koja se temelji na visokom udjelu masti i niskim ugljikohidratima.

Tim sa Sveučilišta San Francisco otkrio je da novi lijek protiv raka nazvan eFT508, koji je u fazi kliničkih ispitivanja, blokira ovaj protein, sprječavajući tijelo da metabolizira masti.

U ispitivanjima na miševima, istraživači su otkrili da se čini da rak prestaje rasti kad terapija blokira metabolizam masti, koji je jedini izvor goriva za tumor sve dok su miševi na ketogenoj dijeti.

Određene vrste raka mogu koristiti ketonska tijela kao alternativni izvor energije za održavanje sposobnosti raka, poput raka gušterače, napisali su znanstvenici u časopisu Nature.

Profesor Davide Ruggero, jedan od autora, rekao je da su ih njihova otkrića “dovela ravno do biologije jednog od najsmrtonosnijih karcinoma, raka gušterače”. 

Znajući da rak gušterače može napredovati na masti, kao i da je protein eIF4E aktivniji tijekom sagorijevanja masti, znanstvenici su prvo stavili životinje na ketogenu dijetu, prisiljavajući tumore da konzumiraju samo masti, a zatim su ih stavili na lijek protiv raka.

Istraživači su rekli da to znači da je lijek dokinuo jedini izvor energije za rak i činilo se da se rak smanjio.

– Naša otkrića ukazuju na točku ranjivosti koju možemo liječiti kliničkim inhibitorom za koji već znamo da je siguran za ljude – dodao je Ruggero. 

– Sad imamo čvrste dokaze o jednom načinu na koji se prehrana može koristiti zajedno s već postojećim terapijama raka za precizno uklanjanje raka – rekao je. 

Chris Macdonald, voditelj istraživanja u zakladi Pancreatic Cancer UK upozorio je da ‘više od pola ljudi s dijagnozom umre u roku tri mjeseca’ i da je razumijevanje načina na koji stanice raka rastu i šire se ključno područje istraživanja koje bi moglo dovesti do novih i učinkovitijih tretmana.

Dodao je da je ovo tek rana faza istraživanja lijeka i da se na rezultate treba gledati s oprezom. 

– Ljudi s rakom gušterače u značajnoj mjeri pate od pothranjenosti i nemogućnosti probave hrane kao posljedice raka (…) Na temelju trenutačnih dokaza, snažno savjetujemo da osobe s rakom gušterače ne poduzimaju nikakve radikalne promjene u svojoj prehrani osim na preporuku medicinskog stručnjaka – rekao je Macdonald.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

Plivanje pomaže pri liječenju od cistične fibroze

Objavljeno

/

Na fotografiji je dijete koje ima masku na licu spojenu na stroj, a ispred njega je žena.
Foto: Pexels

Boravak u vodi i plivačke aktivnosti mogu proširiti kapacitet pluća i poverćati njihovu izdržljivost

Cistična fibroza nasljedna je plućna bolest od koje oboljeva jedna od 3000 ljudi. Ona može pogađati više organa, a većinom stradaju pluća. Nije rijetkost da oboljeli imaju problema s crijevima i probavom, ili pak reproduktivnim sustavom.

Glavni simnptomi ove opake bolesti  su  kronične plućne i probavne bolesti, jak i učestali kašalj koji izaziva gusta i ljepiva masa koja se nakuplja u plućima, a ponavljajuće infekcije dišnog sustava problem je koji najviše muči oboljele.

Isto tako, problemi s nepotpunim probavljanjem hrane koja je praćena obilnim i masnim stolicama, kao i nadutost popratni su simptomi zbog kojih pacijenti postaju izrazito mršavi.

Bolesnici se također više znoje, skloni su dehidraciji i metaboličkom poremećaju tijekom velikih vrućina i kad imaju visoku temperaturu. Životni vijek je zbog svega navedenog, a ponajviše slabih pluća, drastično kraći.

Danas postoje lijekovi koji u velikoj mjeri ublažavaju simptome usporavaju progresiju bolesti te poboljšavaju kvalitetu života oboljelih osoba. Jedan od učinkovitijih lijekova je Kaftrio. Ovaj lijek kombinacija je triju lijekova u jednoj tableti, a oboljelima uvelike smanjuje simptome bolesti.

Osim lijekova postoje određene fizičke aktivnosti koje mogu pomoći u borbi protiv ove opake bolesti.

Jedna od tih aktivnosti je i plivanje. Boravak u vodi i plivačke aktivnosti mogu proširiti kapacitet pluća i povećati njihovu izdržljivost. Isto tako, tokom plivanja pluća oboljelih čiste se od sluzi koja im se skuplja u plućima što im omogućava bolje disanje.  

Plivanje ima isti efekt kao maska za disanje jer do pluća dolazi pozitivni talk koji oboljelima omogućava lakše disanje.

Stoga, ukoliko pacijenti, uz redovnu konzumaciju prepisane terapije, s vremena na vrijeme prakticiraju i plivanje, uvelike mogu produžiti svoj život i poboljšati njegovu kvalitetu.      

Nastavite čitati

Medicina

Suvremena medicina ovisi o primjeni tehnologije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Četiri osobe sjede za govornim stolom ispred projekcije s natpisom 'MediFER'. Muškarac u odijelu i tri žene, od kojih jedna govori u mikrofon, sudjeluju na panel raspravi. Na stolu su boce vode i dekorativni cvjetni aranžman. U pozadini je siva zavjesa.
Foto: Ivana Vranješ

Studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’

Poslušaj članak

Tehnologija i medicina danas su usko povezane. Bez primjene tehnologije, nema suvremene medicine. S ciljem otvaranja prostora za dijalog između različitih znanstvenih područja i poticanja inovacija u zdravstvu, studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’.

Riječ je o interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji spaja medicinu i tehnologiju kroz praktične primjere, predavanja i diskusije. Simpozij je okupio studente, istraživače i stručnjake iz medicine, elektrotehnike, računarstva i drugih tehničkih znanosti.

Na simpoziju su sudionici raspravljali o primjeni umjetne inteligencije u dijagnostici, o telemedicini i njezinom potencijalu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi. Poseban naglasak bio je na klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na javno zdravstvo.

O utjecaju klimatskih promjena na plućne bolesti govorio je pulmolog Đivo Ljubičić. Naglasio je da 90 posto stanovništva živi u mjestima gdje kvaliteta zraka nije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

– Većina urbanih centara izložena je česticama koje su manje od 10 mikrona, odnosno lebdećim česticama. Lebdeće čestice od 2,5 mikrona opasnije su od onih od 10 mikrona. Ove manje čestice imaju sposobnost dublje doprijeti u plućno tkivo te stvarati određene bolesti. Ove čestice u sebi sadrže teške metale i otrovne spojeve. Danas više od 8 milijuna ljudi godišnje umire zbog onečišćenja zraka – rekao je Ljubičić. Naglasio je da učinke onečišćenja zraka najčešće osjećaju djeca te da, ako su duže izložena česticama, imaju veći rizik za kasniji razvoj astme i kroničnih plućnih bolesti.

Pulmologinja Marija Gomerčić Palčić istaknula je da klimatske promjene negativno utječu na zdravlje čovjeka jer povećavaju broj respiratornih bolesti, a također i pogoršavaju te bolesti.

– Povećava se broj infekcija. Alergeni su u zraku duže i u većoj koncentraciji – pojasnila je Gomerčić Palčić. Naglasila je kako tehnologija može pomoći da se bolje prate određene koncentracije alergena u zraku te će se tako kod pacijenata izbjeći pogoršanje bolesti.

Utjecaj tehnologije na medicinu pojasnio je predsjednik Međunarodne federacije za medicinsko i biotehnološko inženjerstvo Ratko Magjarević. Naglasio je kako istraživanja iz SAD-a pokazuju da je oko 86 posto dijagnostičkih i terapijskih postupaka temeljeno na nekoj vrsti tehnologije.

– Umjetna inteligencija može pomoći u raspoznavanju pojedinih dijagnoza te u trijaži, odnosno u određivanju tko bi trebao biti prvi tretiran u slučaju nesreće. Međutim, ima i druge primjene u medicini – istaknuo je Magjarević.

Podršku simpoziju dali su rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i prvi politički tajnik u Britanskom veleposlanstvu u Zagrebu Andreas Capstack.

– Sjajno je vidjeti primjere interdisciplinarne suradnje između fakulteta koje su usmjerene na stvaranje korisnih inovacija u zdravstvu – rekao je Capstack. Naglasio je da su tehnologija, znanost i inovacije teme kojima se Britansko veleposlanstvo aktivno bavi te svake godine podržava niz projekata.

– Danas je posao u izazovnim područjima, poput medicine, ujedno lakši i teži. Lakši, jer nam je na raspolaganju niz novih tehnologija koje čine naš život jednostavnijim. Teži, jer nije lako držati korak s ubrzanim razvojem tehnologija, pogotovo onih koje mogu podržati ili zamijeniti našu ekspertizu. Naravno, i teži u kontekstu trenutnih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, koje stvaraju dodatan pritisak na naša društva i zdravstvene sustave. Pred svima nama nije lak posao – objasnio je Capstack.

Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sven Lončarić izrazio je zadovoljstvo što su studenti dvaju fakulteta organizirali ovaj simpozij. Naglasio je da je pokrenut novi studijski program biomedicinskog inženjerstva, čiji je koordinator Fakultet elektrotehnike i računarstva, a partner Fakultet strojarstva i brodogradnje te u tom studiju sudjeluju i profesori s Medicinskog fakulteta. Prva generacija studenata upisat će se sljedeće akademske godine.

– U cijelom svijetu postoje takvi studijski programi, a sada po prvi puta postoji i u Hrvatskoj mogućnost da se dobije kvalifikacija magistra inženjera biomedicinskog inženjerstva. Drago nam je da FER, Medicinski fakultet te Fakultet strojarstva i brodogradnje možemo istaknuti kao predvodnike promjena. Na FER-u imamo i druge inicijative vezane za primjenu u biomedicini. Jedna je Centar za umjetnu inteligenciju, koji je formiran 2019. godine kao odgovor na primjenu umjetne inteligencije u raznim područjima, pa tako i u medicini. Imamo 20 istraživačkih laboratorija s više od 150 znanstvenika koji rade u području umjetne inteligencije te koji nude usluge istraživanja i razvoja gospodarskim partnerima – rekao je Lončarić. Poručio je kako je važno da se ubuduće organiziraju simpoziji dvaju fakulteta i tako jača suradnja medicinske i tehničke struke.

Nastavite čitati

Medicina

VELIKA BRITANIJA Novo otkriće u Iiječenju oboljelih od PTSP-a

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je vojnik koji drži pognutu glavu i spojene prste od obje ruke. On izgleda kao da se na nešto fokusira.
Foto: Pexels

Više ispitanika kazalo je kako im terapija hladnom vodom pomaže pri smanjenju stresa, depresije i agresivnosti te da se nakon terapije vodom osjećaju bolje i sretnije

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nastaje kao posljedica velike traume. Iako se simptomi ove bolesti nerijetko znaju i povući, ukoliko dođe do ponovnog proživljavanja iste traume, poremećaj može trajati jako dugo, a ponekad i cijeli život.

Od PTSP-a najviše oboljevaju ratni veterani, a nije rijedak slučaj da od istog počnu patiti i ljudi koji su doživjeli neke druge oblike trauma.

Karakteristike PTSP-a su nepredviđeno agresivno ponašanje, nagle promjene raspoloženja, nesanica, napetost, izbjegavanje kontakta s ljudima u svojoj okolini.

Za spomenuto stanje postoje određene metode liječenja kao što su neke vrste antidepresiva, tablete za spavanje te stabilizatori. Osim lijekova, postoje i drugi alternativni načini za suzbijanje agresivnih epizoda pojedinca.

Jedan od načina je zasigurno rad. Dokazano je da fizička aktivnost i okupacija poslom pomaže oboljelima od ove vrste bolesti.

Iako još uvijek metode lijećenja PTSP-a nisu dovoljno istražene i uspješnost liječenja uvelike ovisi o stanju i volji pacijenta, neke metode liječenja ipak pomažu više od samih lijekova.

Prema novim istraživanjima u Velikoj Britaniji, uranjanje u hlanu vodu efikasan je način za smanjenje ankcioznih te agresivnih epizoda kod oboljelih.

Denise Hill koja zajedno sa svojim timom provodi ovo istraživanje kazala je kako hladna voda utječe na oboljele.

– Postoje terapije razgovorom i lijekovi, ali mi istražujemo može li uranjanje u hladnu vodu biti dio liječenja – kazala je Hill.

Ispitanicima je nakon 10 minutne terapije vodom, dano da ispune upitnik o svom trenutnom stanju.  

Više ispitanika kazalo je kako im terapija hladnom vodom pomaže pri smanjenju stresa, depresije i agresivnosti te da se nakon terapije vodom osjećaju bolje i sretnije.

– Radim to oko pet godina i to je glavni oslonac u održavanju mog mentalnog zdravlja pod kontrolom – rekao je jedan od ispitanika koji je inače vojni veteran.

Bivši čuvar Tony Davies kazao je da se nakon ove vrste terapije osjeća bistrije.

– Osjećaš se tako živim i razbistri ti glavu do kraja dana – ističe Davies.

S obzirom na svjedočenje ispitanih, terapija hladnom vodom mogla bi biti jedna od korisnijih metoda u liječenju ljudi oboljelih od PTSP-a.  

Nastavite čitati

U trendu