Zar i umjetna inteligencija širi toksičnost prema osobama s invaliditetom? Ako je tome tako, onda je ta ‘inteligencija’ dozlaboga glupa
Sve veći broj organizacija koristi alate umjetne inteligencije za analizu teksta koji ih kategorizira u negativne, neutralne ili pozitivne rečenice, u rasponu od zdravstvene skrbi i javnih politika pa do marginaliziranih društvenih skupina.
Ovi alati, međutim, vođeni su postojećim asocijacijama koje često sadrže predrasude prema osobama s invaliditetom, tvrde znanstvenici s Penn State College of Information Sciences and Technology (IST).
Istraživači su detaljno opisali analizu predrasuda prema osobama s invaliditetom sadržanih u algoritmima obrade prirodnog jezika (NLP) i modela koje su testirali.
– Željeli smo ispitati jesu li priroda rasprave ili naučene asocijacije NLP modela pridonijele pristranosti prema invalidnosti – rekao je Pranav Narayanan Venkit, doktorand na rečenom koledžu.
– Ovo je važno jer organizacije iz stvarnog svijeta alate umjetne inteligencije mogu nesvjesno primijeniti u neželjene svrhe, dakle kao alate za podupiranje predrasuda.
Istraživači su definirali predrasude prema invalidnosti kao tretiranje osobe s invaliditetom manje vrijednom od nekoga bez tjelesnih ili mentalnih teškoća u sličnim okolnostima, a eksplicitnu pristranost kao namjerno povezivanje stereotipa prema Osi populaciji.
Među tim alatima su analize toksičnosti sadržaja koje organizaciji omogućuju kategorizaciju i ocjenjivanje velikih količina tekstualnih podataka u negativne, neutralne ili pozitivne rečenice. Analiza osjećaja je NLP tehnika za izvlačenje subjektivnih informacija – misli, stavova, emocija i osjećaja – iz objava na društvenim mrežama, recenzija proizvoda, političkih analiza ili istraživanja tržišta.
Modeli za otkrivanje toksičnosti traže zapaljiv ili sadržaj – poput govora mržnje ili uvredljivog jezika – koji može potkopati sve ono dobro što se do danas postiglo u razvoju inkluzivnih društava, na globalnoj razini.
Istraživači su proveli dvostupanjsko istraživanje pristranosti prema invalidnosti u NLP alatima. Prvo su proučavali objave na društvenim mrežama vezane uz osobe s invaliditetom, posebno na X-u (Twitteru) i Redditu, kako bi stekli uvid u to kako se pristranost širi u stvarnom svijetu. Pretražili su postove iz jednogodišnjeg razdoblja koji su se posebno bavili perspektivama osoba s invaliditetom ili su sadržavali izraze ili hashtagove ‘invaliditet’ ili ‘invalid’.
Rezultati su filtrirani i kategorizirani, a zatim statistički analizirani popularnim modelima analize toksičnosti kako bi se kvantificirala bilo kakva pristranost prema invalidnosti i netrpeljivost prisutna u objavama.
– Izjave koje se odnose na osobe s invaliditetom u usporedbi s drugim kontrolnim kategorijama dobile su značajno više negativnih i toksičnih rezultata nego objave iz drugih kontrolnih kategorija – rekao je koautor istraživanja Mukund Srinath, doktorand na College of IST.
– Željeli smo testirati proizlaze li ove pristranosti iz samih rasprava o osobama s invaliditetom ili iz asocijacija napravljenih unutar uvježbanih modela analize toksičnosti i otkrili smo da je glavni izvor pristranosti širen iz modela, a ne iz stvarnog konteksta razgovora. Svi postojeći modeli koje smo proučavali pokazali su značajnu pristranost prema invalidnosti.
Zar i umjetna inteligencija širi toksičnost prema osobama s invaliditetom? Ako je tome tako, onda je ta ‘inteligencija’ dozlaboga glupa.
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
U sklopu projekta „Ostani zdrav“ udruga Don Kihot održala je u subotu radionicu za djecu s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Tijekom radionice korisnici Centra za rehabilitaciju Silver u ugodnom su prirodnom okruženju učili kako četkati i hraniti konje iz ruke, o prehrani drugih životinja na imanju udruge, uz stručno vodstvo jahali su konje te uživali u tjelovježbi i igri.
Ovo je tek jedna od deset edukativnih radionica koje će se provoditi do kraja godine, a radionice će se nastaviti do završetka trogodišnjeg projekta, čija je vrijednost 59.060,19 eura, od čega 55.460,19 eura sufinancira Ministarstvo zdravstva. Hvalevrijedan projekt provodi udruga Don Kihot u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju Silver i Centrom za rehabilitaciju Zagreb.
Predsjednica udruge Don Kihot Marita Mučić pojasnila je da je projekt „Ostani zdrav“ usmjeren na poboljšanje psihosocijalnog i fizičkog zdravlja kroz terapiju pomoću konja. Projektom će biti obuhvaćeno 240 korisnika.
– Uz djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u projekt ćemo uključiti ovisnike, mlade s poremećajem u ponašanju, djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a zajedničko im je da boluju od kroničnih bolesti. Kroz projekt smo željeli pomoći skupinama koje imaju više teškoća – rekla je Mučić.
Projekt će se provoditi do kraja ove godine na imanju udruge na adresi Šimunovečka cesta, a iduće godine na novoj lokaciji Goričica, naselju u sustavu Grada Svetog Ivana Zeline.
Uz edukativne radionice i terapijsko jahanje u sklopu projekta preko web-stranica provodit će se kampanja „Čisti u glavi, ostanimo zdravi“, koja je namijenjena široj populaciji, te će se održati info-pultovi u udruzi Don Kihot, Centru za rehabilitaciju Silver i Centru za rehabilitaciju Zagreb.
– Ovakve projekte važno je sufinancirati jer nedostaje sadržaja za ranjive skupine društva. Oni doprinose socijalnoj inkluziji ovih skupina, a naš projekt ne provodi se u zatvorenom, nego u prirodi s konjima, što emocionalno pozitivno utječe na korisnike – zaključila je Mučić.
Među sudionicima radionice bio je 9-godišnji Andrej, koji je već jahao konja. Naglasio je kako je i ovaj put u tome uživao jer se osjećao ugodno i sigurno.
Martina Crnkić, majka 5-godišnje Arijane, ocijenila je da je radionica korisna za djecu s teškoćama u razvoju.
– Naša kćerka ima terapiju s psom u Centru Silver i dobro reagira na njega, pas kod nje ima smirujući učinak. Ovo je prvi susret s konjem – ispričala je majka Martina.
Terapiju pomoću konja pohvalila je Kristina Čalić, čiji sin Filip dva puta tjedno dolazi na jahanje.
– Filip ima Down sindrom, a jahanje je doprinijelo napretku, primjerice poboljšalo je motoriku – rekla je majka Kristina.
U pratnji majke Marine na jahanje dva puta tjedno dolazi i 14-godišnja Tara s poremećajem iz spektra autizma. Kod Tare jahanje doprinosi poboljšanju senzorike i emocionalnoj regulaciji.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
Foto: URIHO
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Foto: URIHO
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.