Dana 9. svibnja 2025., kada je obilježen Dan Europe i dan osnivanja Europske unije, na stranici European Disability Foruma u devet točaka objavljeno je što EU čini za osobe s invaliditetom. Kraj je godine kada rezimiramo sve učinjeno i razmišljamo o tome što se još može učiniti
Poslušaj članak
1. EU se bori za pristupačnost
Zahvaljujući Europskom aktu o pristupačnosti niz proizvoda i usluga pristipačno je osobama s invaliditetom.
Ovo je samo jedna od nekoliko inicijativa koje je poduzela Europska unija. Primjerice, Direktiva o pristupačnosti mrežnih stranica, usvojena 2016. godine, obvezuje mrežne stranice i aplikacije javnog sektora da budu pristupačne osobama s invaliditetom. Europska komisija također je usmjerila tijela za normizaciju da unaprijede standarde pristupačnosti. EU je čak osnovala Centar AccessibleEU kako bi pomogla državama i privatnim organizacijama da postanu pristupačnije.
Dobro je znati: Važno je razumjeti da su zakoni koje donosi EU ‘minimalni standardi’. To znači da zakon EU-a ne može umanjiti prava koja već imate. Na primjer, ako vaš nacionalni zakon omogućuje 20 dana roditeljskog dopusta, a zakon EU-a postavlja minimalno 10 dana, to ne znači da gubite 10 dana. To znači da države koje nude manje od 10 dana očinskog dopusta moraju to povećati.
2. Europska iskaznica za osobe s invaliditetom
Nova Europska iskaznica za osobe s invaliditetom bit će uvedena diljem EU do 2028. godine, a Hrvatska ju je već uvela. Ta će iskaznica osobama s invaliditetom omogućiti pristup istim uvjetima i popustima (prioritetni pristup, pomoć u prijevozu) kao i državljanima s invaliditetom u zemlji domaćinu, kada putuju u druge države članice EU-a na kratki boravak ili u okviru programa mobilnosti (turizam, poslovna putovanja, posjeti, obitelj).
3. EU sredstva podupiru osobe s invaliditetom
Europska unija izravno financira mnoge programe i projekte koji su ključni za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom – projekte koji su često zanemareni ili nisu prioritet u nacionalnim proračunima. Štoviše, ovi programi financiranja često potiču države članice da izdvajaju više novca za ugrožene skupine – novca koji bi inače bio potrošen na manje korisne načine.
4. (Djelomična) zaštita na radu
EU je 2000. godine donijela zakon kojim se zabranjuje diskriminacija na radu. Zakon propisuje da su osobe s invaliditetom zaštićene od diskriminacije kada rade ili sudjeluju u osposobljavanju povezanom s radom. Također obvezuje poslodavce da osiguraju prilagodbe i fleksibilnost kako bi osobe s invaliditetom mogle obavljati svoj posao.
Iako je stanje daleko od savršenog, upravo zahvaljujući ovom zakonu možete se obratiti sudu ili zatražiti podršku tijela za jednakost ako ste bili diskriminirani.
5. Veća zaštita prilikom putovanja
Zahvaljujući zakonima Europske unije imamo pojačanu zaštitu prilikom putovanja preko granica, iz jedne zemlje u drugu. Imamo pravo na pomoć i naknadu u mnogim slučajevima: ako je putovanje odgođeno ili otkazano ili ako vam je u određenim okolnostima uskraćen ukrcaj.
Kao osobe s invaliditetom, također imamo pravo na pomoć u mnogim vrstama prijevoza. Nažalost, u većini slučajeva još uvijek je potrebno unaprijed najaviti i rezervirati pomoć prilikom putovanja. No stvari se poboljšavaju: novi zakon o željezničkom prijevozu smanjuje vrijeme prethodne najave, poboljšava obuku osoblja i jača prava na naknadu.
6. EU parkirališna karta
EU parkirališna karta dobiva nadogradnju! Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom omogućuje vam parkiranje na rezerviranim mjestima. To znači da, ako odlučite putovati u drugu državu članicu EU-a, ne trebate lokalnu parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.
7. Odlazak u bolnicu u drugoj državi EU-a bez dodatnih troškova
Zahvaljujući Europskoj kartici zdravstvenog osiguranja možete otići u bolnicu ili liječniku bez dodatnih troškova ako se razbolite ili doživite nezgodu u drugoj državi članici EU-a. I više od toga: imate i određene zaštite i prava kada tražite zdravstvenu skrb u inozemstvu.
Napomena: platit ćete isti iznos kao i osobe koje žive u toj zemlji, a ne onaj koji biste platili u svojoj matičnoj zemlji.
8. Prava za žrtve kaznenih djela ili nasilja
Zahvaljujući zakonu EU-a koji se naziva Direktiva o pravima žrtava, države moraju osigurati da, ako ste žrtva kaznenog djela u EU-u, imate pravo na informacije i podršku u obliku koji vam je pristupačan. EU je također poduzela važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama donošenjem snažnijeg zakona s posebnim poboljšanjima vezanima uz invaliditet. To uključuje pristupačne telefonske linije za pomoć i uvođenje otegotnih okolnosti za kaznena djela počinjena protiv osoba s invaliditetom.
9. Jer zajedno se možemo bolje boriti
Europska unija podupire organizacije i projekte koji ujedinjuju pokret osoba s invaliditetom.
Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), primjerice, podupire organizacije poput Europskog foruma osoba s invaliditetom, Inclusion Europe i Autism Europe. Te organizacije ne samo da zagovaraju ambiciozne zakone i politike, već i omogućuju zagovornicima prava osoba s invaliditetom da se okupe i uče jedni od drugih kroz razmjenu iskustava. Financiranje također podupire rad u specifičnijim područjima, poput sprječavanja nasilja i pružanja podrške djeci s invaliditetom koja su žrtve kaznenih djela.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 1 dan
in MREŽAPrije 6 dana
Moderna vremenaPrije 1 dan
Life&StylePrije 6 dana